Još nema zahtjeva o prijenosu nadležnosti na RS

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) Mato Tadić potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ovaj sud “do sada (12. siječnja 2022.) nije primio niti jedan zahtjev za ocjenu ustavnosti u svezi s prijenosom nadležnosti s razine BiH na razinu entiteta Republika Srpska (RS)”.

Prema Ustavu, spor može pokrenuti samo određen krug ovlaštenih pokretača. To su član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine BiH, jedna četvrtina članova / delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa entiteta RS ili Federacije BiH.

Vlasti RS-a su pokrenule proces neustavnog “vraćanja nadležnosti” sa države na ovaj bh. entitet u oblasti obrane, pravosuđa i policije s razine države BiH na entitetsku razinu na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske 10. decembra.

Predstavnici RS-a ne sudjeluju u radu državnih institucija od polovine prošle godine “osim kad je to u interesu građana RS-a”, nakon što je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Kaznenog zakona BiH i zabranio negiranje genocida.

Početkom ove godine, 9. januara, u entitetu Republika Srpska (RS) proslavljen je “Dan RS-a”, iako je Ustavni sud BiH poništio i dio Zakona o praznicima RS-a i posebni Zakon o Danu RS-a.

RSE: Krše li vlasti u RS-u proslavom 9. januara kao “Dana RS-a” odluke Ustavnog suda BiH?

Tadić: Ustavni sud BiH je u odluci kojom je odlučio o ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o praznicima RS-a, između ostaloga, naveo da je izbor 9. siječnja za obilježavanje Dana Republike u pobijanom članku 3. b) Zakona o blagdanima inspiriran 9. siječnjem 1992. godine, kada je održana Skupština srpskoga naroda u BiH, bez sudjelovanja pripadnika bošnjačkoga i hrvatskoga naroda i Ostalih, i donesena Deklaracija kao izraz političke volje samo jednoga, srpskoga naroda.

Ustavni sud BiH je istaknuo da se u javnome životu zajednice blagdan manifestira aktivnostima koje se poduzimaju u okviru javne vlasti u svrhu podsjećanja na vrijednosti koje su značajne za zajednicu kao cjelinu i koje predstavljaju zajednicu drugima izvan nje same.

Zbog toga, način obilježavanja blagdana dobiva karakter vršenja javne vlasti, iako kao takav nije reguliran zakonskom, niti bilo kojom drugom normom.

Ustavni sud BiH je u ranije donesenoj Drugoj djelomičnoj odluci broj U 4/04 zaključio da blagdani ne mogu biti regulirani tako da preferiraju niti jedan od konstitutivnih naroda, odnosno da će to biti slučaj ako su regulirani tako da odražavaju povijest, tradiciju, običaje, religiju i druge vrijednosti samo jednoga naroda.

Ustavni sud BiH je smatrao da nema razloga da odstupi od toga stajališta i kada je u pitanju praksa obilježavanja entitetskih blagdana kao jednoga segmenta vršenja javne vlasti.

Rješenje Ustavnog suda dostavljeno Tužiteljstvu BiH

RSE: Je li kazneno djelo organiziranje proslave 9. januara kao “Dana RS”?

Tadić: Ustavni sud BiH je donio posebno rješenje kojim je utvrdio da Narodna skupština RS-a nije izvršila odluku kojom je utvrđena neustavnost odredbe Zakona o praznicima RS-a i to rješenje je dostavljeno Tužiteljstvu BiH.

Prema Kaznenome zakonu BiH, službena osoba u institucijama BiH, institucijama entiteta ili institucijama Distrikta Brčko BiH koja odbije izvršiti konačnu i izvršnu odluku Ustavnoga suda BiH, ili koja sprečava da se takva odluka izvrši, ili koja na drugi način onemogućava njezino izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Prema Zakonu o Tužiteljstvu BiH, Tužiteljstvo je tijelo nadležno za provedbu istrage za kaznena djela za koja je nadležan Sud BiH, te za gonjenje počinitelja pred Sudom BiH, sukladno Zakonu o kaznenome postupku BiH i drugim zakonima koji se primjenjuju.

S druge strane, prema Zakonu o Sudu BiH, Sud BiH je nadležan za kaznena djela utvrđena Kaznenim zakonom BiH i drugim zakonima BiH.

RSE: Ustavni sud BiH je proteklih godina donio odluke o zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama u Republici Srpskoj. Politički dužnosnici iz tog entiteta kažu kako je riječ o dvostrukim kriterijima i navode primjer Brčkog, da su šume i poljoprivredno zemljište u vlasništvu distrikta. Jesu li one u vlasništvu Brčko distrikta BiH ili države BiH?

Tadić: Ustavni sud BiH odlučuje o ocjeni ustavnosti isključivo na temelju zahtjeva koje podnesu ovlašteni podnositelji. Do sada Ustavni sud BiH nije primio zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona kojima je regulirano vlasništvo Distrikta Brčko BiH.

Ostalo deset predmeta koje nije provela zakonodavna vlast u BiH

RSE: Koliko odluka o ocjeni ustavnosti nije provedeno? Koja zakonodavna tijela ih trebaju provesti? Postoji li način da se ubrza njihova provedba?

Tadić: Na koncu 2021. godine ostalo je deset predmeta koje nije izvršila zakonodavna vlast, i to: Parlamentarna skupština BiH nije izvršila četiri odluke, Parlament Federacije nije izvršio četiri odluke i jednu odluku nije izvršila zakonodavna vlast Republike Srpske.

Jednu odluku je djelomično izvršila Parlamentarna skupština BiH i ona se odnosi na predmet broj U 9/09, Grad Mostar, koja je izvršena u dijelu Izbornoga zakona, ali nije izvršen dio koji se odnosi na Statut Grada Mostara, što treba izvršiti Gradsko vijeće Mostara.

RSE: Provode li sudovi, tužiteljstva i upravni organi presude Ustavnog suda BiH i koliko ih, okvirno, nije provedeno do kraja 2021. godine?

Tadić: Najveći broj nadležnih sudova i tijela provodi odluke Ustavnoga suda BiH. No, jedan dio odluka nije proveden i, kako je već navedeno, on se odnosi na zakonodavnu vlast države i entiteta. Jedan dio odluka nisu provela ni tijela javne vlasti, a te odluke se odnose na uplatu kompenzacije dosuđene za nematerijalnu štetu ili okončanje postupka.

Odluke Ustavnog suda se donose većinom glasova

RSE: Kako se donose odluke unutar Ustavnog suda BiH, pošto vrlo često se od dužnosnika iz RS-a čuje da je riječ o “preglasavanju”?

Tadić: Pitanje odlučivanja Ustavnoga suda BiH je regulirano Ustavom BiH i Pravilima Ustavnoga suda BiH. Odluka Ustavnoga suda BiH donosi se većinom glasova od ukupno devet sudaca Ustavnoga suda BiH, što znači da za donošenje svake odluke treba pet glasova. Nitko nema pravo davati podatke koji se odnose na odlučivanje u predmetu.