“Područje naknada postalo je alternativni način zarade banaka”

U većini hrvatskih banaka u protekle dvije godine porasle su neke od brojnih naknada vezanih uz vođenje računa, internetsko bankarstvo, kreditne transfere, trajne naloge, kartične usluge i podizanje novca na bankomatu. Banke su na naknadama, odnosno proviziji u prvih deset lanjskih mjeseci zaradile četiri milijarde kuna. 

– To područje naknada je sada postalo alternativni vid zarade banaka, a to je omogućeno preuzimanjem platnog prometa od strane banaka. Nastao je jedan rašomon, HNB je to popratio izradom kalkulatora, no ljudi ne mogu mijenjati banke radi jedne transakcije ili radi nekakve sporedne stvari koja se rijetko pojavljuje. S druge strane imamo masu blokiranih koji imaju te otvorene zaštićene račune, ističe ekonomski stručnjak Davor Banović. 

Rast naknada nije izolirani hrvatski slučaj. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo EBA istražuje utemeljenost povećanja nekih bankovnih naknada u EU-u. EBA razmišlja o novoj regulativi kojom bi se strože kontrolirale naknade koje banke naplaćuju klijentima, možda čak i ograničile. Time bi bile obuhvaćene i banke u Hrvatskoj.  

– Banke ostvaruju relativno visoke prihode iz tih naknada i provizija koje su vezane uz kartično poslovanje, ali koje su uobičajene u europskim zemljama. Ali troškovi bankarskog sustava su nešto veći nekog u drugim zemljama i manja je konkurencija među bankama. Banke u Hrvatskoj nisu konkurentno tržište, iako je izrazito visoko regulirano, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny. 

Naknade su se našle “na meti” regulatora jer se sumnja da njihovo mijenjanje nije vezano uz neki konkretni parametar, nego ih banke u pojedinim zemljama Unije određuju arbitrarno i jednostrano. Bankovne naknade u Hrvatskoj regulira HNB.

– HNB provodi nadzor nad poslovanjem kreditnih institucijama, u smislu nadzora informiranosti potrošača u skladu s pozitivnim propisima i jesu li te informacije dane potrošačima na transparentan i pravovremeni način, kaže savjetnica u HNB-u Ana Pisačić. 

– Mi smo zapravo stvorili regulatorni okvir koji je vrlo skup. Banke doista imaju visoke regulatorne troškove, ali banke su oligopol. Dominira nekoliko velikih banaka koje zapravo nemaju veliku konkurenciju, dodaje analitičar Novotny. 

Vrste i visine naknada za sve bankarske usluge javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako uspoređivati. Snalaženje i usporedbu olakšava HNB-ov preglednik.

– Banke se ponašaju onako kako im regulator, a to je HNB, dozvoli. U uvjetima realne konkurencije, što se u zapadnom dijelu Europe itekako vidi, takve se stvari ne rade jer se radi toga gube klijenti, dodaje Banović.

Trend rasta naknada povezanih s bankarskim proizvodima i uslugama prisutan je ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim članicama Europske unije.

Na klijentu je da prihvati usluge banke koje mu najviše financijski odgovaraju, poručuju iz HNB-a.

– Kada razmišljamo o odluci o povećanju naknada, svakako vodimo računa o tržišnim okolnostima, našoj konkurentskoj poziciji na tržištu, ali isto tako da eventualno povećanje bude utemeljeni na stvarnim troškovima, odnosno na povećanju troškova poslovanja, odnosno na određenom unapređenju naših proizvoda i usluga. Nažalost, u pojedinim situacijama naknade moraju rasti, ali vodimo računa da balansiramo između interesa klijenata, interesa banke i naravno tržišnih okolnosti koja uvjetuju ta kretanja, ističe Dario Gabrić iz Erste banke.

Osim što su im izvor prihoda, naknade su važan instrument kojim banke utječu na navike potrošača. Tako uvođenjem naknade za podizanje gotovine i kreditne transfere u poslovnici nastoje poticati klijente da se više koriste bankomatima i bezgotovinskim oblicima plaćanja. Banke najavljuju da će naknade i u 2022. rasti.

– Jedna od tih naknada su naknade za vođenje računa umirovljenika koja će porasti za jednu kunu. Ona se nije dirala dugi niz godina i nakon ovog povećanja bit će jedna od najkonkurentnijih na ovom tržištu, dodaje Gabrić.

Nakon uvođenja eura proširit će se tržište bankarskih usluga, odnosno građanima će biti dostupan veći izbor banaka, uključujući one virtualne kojima klijenti plaćaju najmanje naknada.

– Tako da će naši građani moći birati banke u drugim zemljama, poput Austrije, Italije ili virtualne banke kakvih ima u europodručju koliko želite i tražit će one banke koje imaju niže kamatne stope. Povećat će se konkurencija na hrvatskom bankarskom tržištu. To je dobro i za banke i za potrošače. Banke će se morati reorganizirati i odgovoriti na novu situaciju nastalu ulaskom u europodručje. Nadamo se da će od toga koristi imati svi, dodaje Novotny.