Vjerujem da je u Hrvatskoj omikron danas dominantna varijanta

Đikić je naveo kako je do danas u Njemačkoj oko 800.000 zaraženih, s povećanjem broja novozaraženih od oko 80.000 dnevno, te da je broj umrlih značajno niži nego u trećem valu delta pandemije i sada je oko 250 ljudi dnevno. 

– Od početka pandemije potvrđeno je 7,9 milijuna zaraženih, od toga 115 tisuća umrlih. Maksimalni napori se ulažu da se poveća broj cijepljenih, posebno kod starijih i u rizičnim grupama, čime bi se smanjila dodatna smrtnost, ali i širenje omikron varijante. U parlamentu se trenutačno razmatra uvođenje i obveznog cijepljenja, navodi Đikić. 

Što se tiče Hrvatske, Đikić navodi kako imamo 820.000 zaraženih i 13.200 umrlih te ističe da smo među deset zemalja s najvećim brojem umrlih na broj stanovnika. 

– Trenutačno, u petom valu je preko 1700 hospitaliziranih i preko 220 na respiratoru, a broj novozaraženih varira od pet do deset tisuća dnevno. Upravo ti podaci nam govore zašto bi i dalje trebali biti oprezni, iako omikron varijanta ima blaže simptome, ali i predstavlja zdravstvenu opasnost. Vjerujem da je u Hrvatskoj omikron danas dominantna varijanta i u Hrvatskoj i dalje svakodnevno umire oko 40 ljudi od te bolesti, kaže Đikić.

Đikić objašnjava kako je slika bolesti COVID-19 nakon infekcije omikronom blaža nego kod zaraze prijašnjim varijantama istog virusa zbog dva razloga. 

– Prvi je da je virus promijenjen brojnim mutacijama, što uzrokuje da se omikron brže širi, zahvaća pretežno gornje dišne putove i ne potiče toliko jaki upalni odgovor u organizmu, pa su i klinički simptomi blaži. Međutim, stariji i ugroženi i dalje umiru od omikron varijante. Osim toga, velika je opasnost u preopterećenosti sustava i hospitalizacije većinom necijepljenih osoba. Drugi razlog je da se dosta veliki broj ljudi cijepio, što ublažava kliničku sliku. Gledajući na dugi rok, pozitivno je da će veći dio populacije u susretu s omikron varijantom steći dodatni prirodni imunitet, što zajedno s cijepljenjem omogućava optimistični pogled na pandemiju nakon proljeća, kaže Đikić. 

Đikić kaže i kako mjere u Hrvatskoj danas malo tko uzima ozbiljno jer su prečesto bile nekonzistentne i nejasne oko toga kada i zbog kojih razloga se uvode. 

– Sjetite se samo konfuzije oko uvođenja COVID-potvrda. Upravo zbog toga sve manje ljudi pridržava se donesenih mjera i one imaju stoga i slabiji učinak na smanjivanje broja umrlih of COVID-a u Hrvatskoj, kaže Đikić.

Kaže kako mjere u Njemačkoj nisu idealne, ali da su imale značajni pozitivni učinak, uvedene su na vrijeme i u prosjeku su bile sveobuhvatnije i strože. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Zna se tko je odgovoran i kakve su kazne za one koji se ne pridržavaju. Osim toga, cijepljenje je brže uvedeno i veći broj ljudi je procijepljen nego u Hrvatskoj. Zbog svega toga je i smrtnost od COVID-a u Hrvatskoj oko tri puta veća nego u Njemačkoj, kaže.

Đikić smatra da će zdravstveni sustav u Hrvatskoj u idućem razdoblju izdržati, jer su zdravstveni radnici već dokazali u zadnja četiri vala da svojim naporima i stručnošću održavaju sustav stabilnim. 

– No to ima i svoje posljedice, ljudi su preopterećeni, nisu dovoljno plaćeni za svoj rad, a u isto vrijeme ne mogu se brinuti o svim drugim oboljelima i taj račun će nam doći kasnije na naplatu s povećanim brojem umrlih od tumora, srčanih bolesti i drugih, upozorava Đikić.

Na pitanje koji je smisao brojanja zaraženih ako je broj testova limitiran, Đikić kaže kako je smisao testiranja spriječiti ulazak virusa u bolnice, radna mjesta, škole i tako dalje, te da samo brojanje zaraženih ima mali značaj osim statističke analize koja će biti relevantna za buduće analize.

– Zato je izrazito važno imati dovoljno mjesta gdje se ljudi mogu testirati na vrijeme da bi mogli zaštititi sebe i druge. Mi u našem institutu provodimo svakodnevno testiranje svih koji dolaze, a nisu cijepljeni, te dva puta tjedno i svaka osobu koja je već cijepljena, navodi.

Osvrnuo se i na početak priznavanja brzih antigenskih testova u Hrvatskoj, koji se smatraju manje pouzdanima od PCR-testova.

– Stožer takvim najavama pokušava zamagliti činjenicu da nemamo dovoljno kapaciteta za PCR testiranja. Nažalost, liječnici opće prakse sada moraju vršiti antigenska testiranja, a nisu pripremljeni za to, i normalno je da su glasno kritizirali ministra Beroša. Žalosno je vidjeti da nakon dvije godine pandemije nismo uspostavili dostatnu mrežu stanica za testiranje, kaže Đikić.

Što se tiče preporuka za daljnje upravljanje krizom, kaže kako bi trebalo povećati broj novocijepljenih, kao i dodatnih cjepiva uvođenjem pravilnog kalendara cijepljenja, pridržavati se preventivnih mjera nošenja maski i izbjegavati okupljanja u zatvorenim prostorijama, povećati testiranje u ustanovama od važnosti kao što su bolnice i škole, te poboljšati komunikaciju Vlade s građanima.