Može li situacija na istoku Europe prerasti u oružani sukob?

– Pozicije su čvrsto zacementirane i teško se može očekivati da će ubrzo doći do dogovora koji će sve zadovoljiti. Dobro je da se pregovara, da se taj proces ne zaustavlja jer kad pregovarači zašute progovorit će oružje, rekao je dr. sc. Gordan Akrap, Institut za istraživanje hibridnih sukoba. 

Istaknuo je da je problem pitanje sporazuma iz Minska “koji je trebao zaživjeti i koji dobrim dijelom, zbog pritisaka unutar Ukrajine i pritisaka Rusije, nije ispunjen u onoj mjeri koji bi jamčio provođenje mirovnih inicijativa i integracije okupiranih područja Ukrajine u njihov ustavno pravni poredak”.

– S druge strane Rusija ima ozbiljne vanjsko-političke i sigurnosne probleme na područjima oko sebe tako da u tom kontekstu treba gledati sve što radi. Amerika je podigla retoriku kao i Rusija. U senatu je predložen zakon koji ukoliko se usvoji nanio bi znatnu štetu Rusiji u političkom, sigurnosnom, gospodarstvenom i financijskom smislu, istaknuo je. 

Prof. dr. sc. Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Rusiji, rekao je kako nema izgleda da ultimativni ruski zahtjevi budu usvojeni u onom obliku u kojem su plasirani.

– Ali Rusija si je postavljajuću žestoke i unaprijed neostvarive zahtjeve ostavila manevarski prostor da popusti i pristane na nešto što bi se moglo ostvariti. Ali što bi se moglo ostvariti u ovom trenutku nije jasno jer su stajališta dijametralno suprotna i interpretacije sporazuma iz Minska su dijametralno suprotna, rekao je. 

Dodao je da Rusija od 2000. na dnevni red sastanaka sa predstavnicima Zapada pokušava staviti i sigurnosna pitanja.

– Znamo da su nakon 1999. pitanja europske sigurnosti razmatrana bez sudjelovanja Rusije ili uz potpuno ignoriranje pitanja na koje je Rusija upozoravala. Eskaliralo je 2007. kada je Putin na konferenciji u Munchenu jasno iznio stajalište Rusije i razloge za ruske poteze, rekao je, dodavši da je ključna briga ruske federacije širenje NATO-a na istok na bivše države sovjetskog saveza, te da svako daljnje proširenje na istok Rusija smatra ugrožavanjem njene nacionalne sigurnosti.

Hladni rat

Prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu, rekao je kako mu se čini da smo daleko od hladnog rata jer postoji dijalog koji je u svim smjerovima.

– Može li ići u tom smjeru i je li Europa na prekretnici – moguće jer mi se čini da su sve opcije otvorene. Ovaj intenzitet diplomatskih aktivnosti dugo nije bio na ovoj razini i govori da informacije koje dolaze iz sigurnosnih službi na neki način upozoravaju cijeli niz država da je moguće da se nešto stvarno događa, rekao je.

Dodao je i da Švedska iz svoje neutralne pozicije razmišlja da se priključi NATO-u.

– To su neka kretanja koja ukazuju da se stvarno nešto ozbiljno događa i da mi možda stojimo pored neke potencijalne eskalacije koja će onda uzdrmati cijelu Europu i moguće voditi prema nečemu što bi bio hladni rat, rekao je.

Dr. sc. Branimir Vidmarović, vanjskopolitički analitičar, Sveučilište u Puli, osvrnuo se na svoj boravak u Azerbajdžanu i kako oni gledaju na cijelu situaciju.

– Tamo su vlada i ljudi prije svega okupirani sa Karabahom, oslobođenjem Gorskog Karabaha. Vrlo je malo političkih zbivanja u vanjsko-političkom fokusu, što ljudi na čelnim pozicijama, što građana. Domaće pitanje puno je važnije od svega ostalog, ali usprkos tome postoji zabrinutost ne samo u Azerbajdžanu nego i u Kazahstanu. Brine ih eskalacija, a ne vide konačni smisao svemu tome. Azerbajdžan je zemlja koja je politički i ekonomski više usmjerena prema Zapadu i NATO-u i postoji dobar sigurnosni dijalog s NATO-om i dobar politički i ekonomski dijalog s EU-om i zato je iz Bakua perspektiva takva da im nije jasno čemu eskalacija s jedne i druge strane, rekao je. 

Akrap je rekao kako smatra da neće doći do oružanog napada jer bi se Rusija izložila brojnim sankcijama. 

– Vrlo vjerojatno će se dogoditi to da će Rusija probati različitim operacijama utjecaja dovesti do promjene političkog režima u Ukrajini da bude više proruski orijentirana tako da kroz neki duži period – 10-15 godina promijeni političku situaciju i ponovno vrati onu situaciju koja je bila prije Majdanske revolucije kad je na vlasti bila proruski predsjednik i proruska vladajuća struktura, istaknuo je. 

Intervencija u Kazahstanu

Bandov je prokomentirao intervenciju u Kazahstanu.

– Radi se o dvorskim igrama u Kazahstanu donekle pod nekom mjerom intervenirano izvana. Nije definirano odakle izvana, ali ne bi se gledalo prema Rusiji ili Americi. Kazahstan ima dobre odnose sa Zapadnim silama, posebno sa SAD-om. S njima ima niz strateških sporazuma i svi su na snazi. Ima i dobre odnose s Kinom i čini mi se da je Kazahstan koji je slovio kao najstabilnija država u toj regiji, na neki način se uzdrmao zbog unutar dvorskih igara, rekao je dodavši da je pozicija Rusije prema Kazahstanu drugačija nego je prema Bjelorusiji i Ukrajini.

Mogući sukob na Arktiku

Na upit je li moguć sukob na Arktiku, Akrap je rekao kako je bojazan realna.

– Države s kojima graniči Rusija, sve su to krizna područja. Postavlja se pitanje može li i kako Rusija izdržati u upravljanju i vođenju svih tih kriza koje su manjeg ili višeg intenziteta, te otvarati prostor iskorištavanja energetskih bogatstava na Arktiku. 

Istaknuo je da je energetska politika jedna od snažnih politika koje definiraju i geostrateške i geopolitičke i geoekonomske aktivnosti.

– Ukoliko dođe do eskalacije krize i ako Rusije bude pokretač i čimbenik cijeli spektar aktivnosti i sankcija koje će uvesti SAD, EU i NATO, okrenut će se prema Rusiji i to će dodatno otežati njihovo upravljanje krizom, rekao je.

Kovačević je rekao kako su klimatske promjene jedan aspekt, a drugi su ostali resursi koji se nalaze na Arktiku i nadmetanje svih relevantnih sila.

– To je područje na kojem sve zemlje žele zauzeti pozicije koje će im u budućnosti osigurati stanovite prednosti. Energija je ključan problem i još neko vrijeme će čovječanstvo ovisiti o ugljikovodicima i Rusija je tu važan igrač. Ovisnost ruskih financija i gospodarstva o izvozu energenata je prevelika, a Europa ovisi o energentima, rekao je dodavši kako je Rusiji  najmanje u interesu da prijetnje prekidom isporuke plina upotrijebi kao sredstvo ostvarivanja sigurnosnih interesa.

– Rusiji je u interesu da se stvori takav sigurnosni ambijent gdje će biti nesmetana opskrba Europe ruskim plinom, istaknuo je. 

Nuklearni strah 

Bandov je rekao kako će kriza vjerojatno u jednom trenutku ići u deeskalaciju i da je dijalog jedini smjer u koji trebamo poduprijeti.

– Hoće li biti još trzavica – hoće sigurno jer stajališta su jako udaljena i različita, ali mir ima jednu grubu i opasnu alternativnu i svakako je treba izbjeći, rekao je. 

– Čim se vrati nuklearni strah u glave ljudi onda će se situacija riješiti. Nažalost danas nema nuklearnog straha kakav je bio za vrijeme hladnog rata i to je veliki problem, istaknuo je Vidmarović.

Akrap je rekao da sve strane moraju sjesti za stol i popustiti jedni drugima i napraviti ustupke.

– Napraviti ustupke Rusiji u kontekstu Sjevernog toka 2, Rusija mora napraviti ustupke prema Ukrajini u kontekstu Minska 2 i izgradnje institucija, a u tome Ukrajini treba pružiti pomoć jer je to jedna od ključnih stvari, zaključio je.