Bogić Bogićević, Vasil Tupurkovski i ja pripremamo dokument o politici prema BiH!

Posljednji predsjednik Predsjedništva nekadašnje Jugoslavije, prvi premijer Hrvatske, pa predsjednik Sabora i predsjednik Hrvatske i to u dva mandata, Stjepan Mesić, večeras je govorio o aktuelnim političkim odnosima u BiH i regiji.

Mesić je istakao da je u pripremi dokument koji rade on, Vasil Tupurkovski i Bogić Bogićević koji će poslati na zvanične adrese o stanju u BiH.

Mesić je istakao da adresa onima koji žele komunicirati sa BiH mora biti Predsjedništvo BiH.

“Ja načelno polazim od toga da je za sve šefove država adresa s kojom komuniciraju sa BiH – Predsjedništvo BiH. Niko neće da razumije činjenicu, a to je da se iz hrvatskog korpusa bira jedan član Predsjedništva. U FBiH iz bošnjačkog korpusa se bira jedan, u RS se bira jedan.

Sada bi bilo logično da neko pita gdje su ti Hrvati ili Bošnjaci koji boi trebali glasati u RS. To se ne problematizira, nego se problematizira onog ko dolazi iz hrvatskog korpusa. Njih trojica predstavljaju BiH, prema tome to je adresa s kojom se može komunicirati u BiH.

Neki tu činjenicu zaboravljaju i onda Dodika primaju kao predstavnika Srba, u Zagrebu i Beogradu. Međunarodna zajednica bi morala biti ta koja će reći da oni predstavljaju BiH. Tu ulogu mora odigrati i novi predstavnik međunarodne zajednice i ja se toplo nadam da će se to ostvariti“, pojasnio je Mesić.

Potom je kazao da su on, Bogićević i Vasil Tupurkovski dogovorili realizaciju jednog dokumenta sa prijedlozima o politici koja se vodila prema BiH i koja se vodi.

“Dogovorili smo, Vasil Tupurkovski, Bogić Bogićević i ja da idemo sa jednim prijedlogom da kažemo svoje mišljenje o politici prema BiH koja je bila i koja je sada i koja bi trebala biti. Mi ćemo sa tim vrlo brzo izaći, poslat ćemo na sve nadležne adrese.

Nas trojica smo jedini preživjeli članovi Predsjedništva Jugoslavije i sva trojica smo bili za to. Moj dolazak u Beograd je bio da izborimo Konfederaciju i da svi konstitutivni elementi Jugoslavije proglase svoju samostalnost i isti dan potpišemo konfederalni sporazum, bez rata, bez ubijanja, kaže Mesić, prenosi N1.

Milošević to nije htio, onda je u dogovoru sa Tuđmanom u Karađorđevu dogovorio podjelu BiH. Hrvatska treba dobiti banovinske granice iz 1939. godine plus Cazin, Kladušu i Bihać. Sada vam je jasno zašto je Krajina proglašena autonomna oblast, to je sve bilo u igri“.

Još je pojasnio da će tim dokumentom tražiti da BiH zacrta put prema građanskoj državi.

“Mi ćemo tražiti da BIH zacrta put prema građanskoj državi. Ako su sve države u Evropi građanske, ne može BiH biti različita. Ne kažem da sve stvari moraju biti u jednom danu, to je jedan proces”.

Naglasio je da se i u Srbiji ponavlja politika Slobodana Miloševića.

“Svi oni na tome žele dobiti neke poene, žele proširiti granice Srbije, pa ne misle valjda dio Kine da će pripojiti već žele ono što mogu i misle da će pritiskom natjerati Evropsku uniju da popusti i da kaže pa hajde neka uzme i Republiku Srpsku. Ali ne znam šta misle da će se onda dogoditi, kako će reagovati veliki broj Mađara u Rumuniji i druge zemlje gdje postoje jake nacionalne zajednice koje će tražiti izdvojenje.

Po čemu bi RS imala to pravo do kojeg je došla genocidom i etničkim čišćenjem. U Srbiji bi trebali shvatiti da je Njemačka krenula za Hitlerom da bi mogla zagospodariti svijetom, ali je morala uništiti Židove da bi dobila kapital, ali znamo kako je završio Hitler.

Njemačka je iz toga izvukla pouke, doživjela katarzu kao i njen narod i danas je ona najveći primjer demokratizacije i evropeizacije na svom prostoru. Njemačka sebi žrtve više ne može dozvoliti i bilo bi sasvim normalno da iz njemačkog primjera izvuku zaključke i vlasti u Srbiji i da shvate da su Srbi krenuli u ostvarenje Miloševićevih ciljeva koje nisu ostvarili i umjesto da osude tu politiku oni prigovaraju Dodiku što nije otišao u rat.

Problem Srbije je što nije doživjela katarzu i ima veliki broj ljudi koji misle da Srbija za vrijeme Miloševića nije ostvarila svoje teritorijalne ciljeve i sada to pokušava ostvariti preko BiH, ali i Crne Gore. Hrvatska je polovično doživjela katarzu jer se najveći broj Hrvata borio protiv zajedničkog agresora, ali je jedan dio pošao za politikom Franje Tuđmana koji je mislio da se BiH ne može održati.

Sve u svemu, bili smo žrtva agresije, ali je bilo onih koji su pogrešno vodili politiku”, zaključio je Mesić.