Čak 20 punktova javne kuhinje u Sarajevu radi za “razmažene” građane

Nigdje u Evropi političari ne zarađuju četiri do pet prosječnih plata građana, osim u našoj državi. A dok baš ti građani finansiraju njihovu bahatost i nerad, sve češće se usuđuju i da ih omalovažavaju. Posljednja u nizu izjava okarakterisala je građane BiH razmaženim. To nas tjera da se zapitamo, za koga glasamo, ako nemamo ni podršku, niti razumijevanje viših organa vlasti?

Najnovija izjava ministrice Bisere Turković, da Bosanci i Hercegovci dobro žive, te da smo malo razmaženi, izazvala je brojne reakcije i na društvenim mrežama. Jesmo li, zaista, razmaženi, pitali smo i građane Sarajeva.

Dok se građani ponašaju razmaženo, ne treba zaboraviti da je ministrica Turković, svojevremeno, kupovala pod službenom pratnjom, a zatim se i neuvjerljivo opravdala:

“Večeras me neko uslikao kako kupujem namirnice u Bingu i to objavio na društvenim mrežama, tobože da me kompromitira. Vjerovali ili ne, zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH moraju biti pod službenom pratnjom 24 sata, pa i onda kada obavljaju privatne obaveze”, rekla je tada Turković.

U javnim kuhinjama sve više i mlađe populacije

Ne kaže se bez razloga da “sit gladnom ne vjeruje”. Većina političara, verovatno, dijeli mišljenje svoje koleginice, da “tu i tamo” ima teških sličajeva. Međutim, ovoj konstataciji ne idu u prilog rast cijena osnovnih životnih namirnica, a samim tim i broj korisnika javnih kuhinja.

“Mi trenutno imamo dvije kuhinje u cijeloj Federaciji BiH, od toga je jedna u Sarajevu, a druga u Mostaru. U Mostaru je jedan punkt, u Sarajevu ima 20 punktova. Tu, otprilike, ima 1500 ljudi, 1100 ih je u Sarajevu, oko 400 osoba je u Mostaru”, govori Indira Kriještorac iz Crvenog krsta FBiH.

Broj korisnika u opštini Stari Grad povećan je za 10% u odnosu na prošlu godinu. Trenutno je 620 građana koji se oslanjaju na pomoć Narodne kuhinje u ovoj opštini, a sve je više i mlađe populacije, koja je, usljed pandemije, ostala bez posla.

“To su ljudi koji nemaju nikakva primanja. Imaju nekakvu jednokratnu novčanu pomoć od opštinskih ili kantonalnih službi. Kanton obezbijedi sve, a tu bih još naveo i da imamo veliki broj i građana donatora”, rekao je Amir Radeljaš, iz Narodne kuhinje Stari Grad.

Broj stanovnika u stanju potrebe povećan je i u Republici Srpskoj.

“Ne mislim samo na broj socijalno ugroženog stanovništva. Aktivnosti koje pruža organizacija CK prevazišle su tradicionalne aktivnosti, gdje se mi svodimo samo na pružanje humanitarne pomoći u vidu hrane”, naveo je za N1 Stefan Lopatić, iz Crvenog krsta RS.

“Da živimo u normalnoj demokratiji, sada bismo govorili o bivšoj ministrici”

Posljednja izjava nije izolovana. Istu poruku, samo drugačije upakovanu, upućivali su i drugi političari. To je, u najmanju ruku, bezobrazno, kad se uzme u obzir koliko ih, ti isti građani finansiraju, stava su upućeni.

“Mi smo i ranije imali takve situacije sa izjavama Novalića, Dodika, Izetbegovića, tako da, pošto smo to pretrpjeli i pustili da prođe, onda je logično da će i ova izjava proći, a možemo očekivati i nove. Političari imaju platu četiri do pet prosječnih plata. Mislim da je jako bezobrazna takva izjava i da živimo u normalnoj demokratiji, sada bi govorili o bivšoj, a ne aktuelnoj ministrici”, izjavila je politička analitičarka Ivana Marić.

Zvaničnih podataka nema, ali procjenjuje se da se trećina djece uzrasta od 5-15 godina nalazi se u riziku od siromaštva, dok 20% stanovništva u BiH živi ispod linije siromaštva. A sa najviših državnih instanci dobijamo poruke koje graniče s onom francuskom: “Ako nemaju da jedu hljeb, neka jedu kolače”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad