Do zime planiramo izgraditi više od 400 kuća

Državni tajnik Gordan Hanžek rekao je da su zamolili lokalne uprave da odrede prioritete u obnovi. Rekao je da trenutno u preko  2000 kontejnera  žive ljudi koji su uglavnom  živjeli u višestambenim zgradama, a ljudi koji žive u selima također u kontejnerima.

– Imamo 1092 zahtjeva samo za zamjenske obiteljske kuće. Odrediti prioritete je teško. Petrinja ovih dana izlazi s kriterijima za određivanje prioriteta. Cijeli je niz faktora koji će odlučivati o gradradnji kuća. Bitna stvar je i pravo odabira svakog vlasnika da odabere model kuće i tehnologiju izgradnje. Ovih dana se rade analize 73 odluke i kreće se u proceduru izgradnje, rekao je Hanžek.

Naglasio je da je jučer potpisan ugovor za izgradnju zidanih kuća. Graditelji su s područja Slavonije, napravili su logističke pripreme, od ponedjeljka kreću s fizičkom izgradnju, a ovih dana se sa stradalnicima potipsuju izjave o modelu izgradnje, ugovori o gradnji. U ovom trenutku u stvarnoj izgradnji su dvije obiteljske kuće u tehnologiji drvene suhe gradnje. Potpisani su ugovori za 60 kuća, u završnom postupku mirovanja su ugovori za 30 kuća, a 78 kuća je u javnoj nabavi, rekao je Hanžek.

– U tijeku je javna nabava za 10 višestambenih kuća sa 144 stana, krenula je javna nabava za još 10 kuća  – ukupno 308 stanova. U postupku nekonstrukcijske obnove završeno je više od 1400 kuća, pratimo više od 1700 kuća. Govorimo o ogromnom broju stambene dokumentacije. Uvijek netko kaže može brže, može više. Postujemo zakone o gradnji i sugurnosti gradnji. Planirali smo do zime izgraditi više od 400 kuća, naglašava Hanžek.

Interes građevinskih firmi

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo Mirjana Čagalj vjeruje da će se građevinske firme zainteresirati, zbog obima posla na Banovini.

– Proceduru javne nabave svi moraju proći i to možda otežava.  Država je sad možda uvidjeli što znači prolaziti sve procedure, dovršiti javnu nabavu, potpisati ugovore. To nije jednostavno ni lako, ali vjerujem da će kroz ovu godinu dana kada građevinski sektor vidi koliko će to biti posla, svoje kapacitete preusmjeriti na neka druga područja, rekla je.

– Građevinske firme za 2022. godinu dobar dio kapaciteta već imaju rezervirane, no svi ovi natječaji od preko 50 do 300 ili 400 milijuna izlaze sredinom ili do kraja ove godine pa će velike firme svoje kapacitete s ovim puniti sredinu 2022. i 2023.. Nadam se da neće biti problema, ali je neminovno da će se na natječaje javljati i strane firme, rekla je Čagalj.

Što je to protupotresna gradnja?

– Imamo kvalitetne propise za protupotresnu gradnju, to je dio europskih zakona i relativno su jasni. Vjerujem da sve tipske zgrade i kuće koje se grade na Banovini zadovoljavaju te propise. Svaka zgrada mora zadovoljiti protupotresnu otposrnost rekao je  Mario Uroš s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. 

– Tradicija u Hrvatskoj je da se radi monolitna zidana gradnja i tu izvođači i projektanti imaju kod nas najviše isustva. Ta je gradnja i kvalitetno obuhvaćena zakonima. Općenito – korisnik bi treba izabrati rješenje koje njemu najviše funkcionalno odgovara, rekao je Uroš.

Problem lokacije tla

– To je osnovni problem. Treba uvijek isključiti nepogodne lokacije, to je najkvalitetnije i najjednostavnije rješenje. Takve lokacije se mogu mapirati i isključiti. Tu treba spomenuti i kvalitetne temelje jer sve zgrade koje će se izgraditi imat će monolitne temelje, bit će prilagođeni lokaciji. Treba uključiti i projektante u takav posao, kaže Uroš.

Hažek kaže da je problem tla, problem mikrolokacija.

– U Mečenčanima je i prije bilo vrtača, sve su uglavnom sanirane iako je to finacijski neisplativo. Imamo i klizišta koje saniramo, ali zasad nemamo većih intervencija da moramo ljude izmještati s njihovih lokacija. U Prnjavoru Ćuntićkom je 15 kuća ugroženo zbog klizišta, ali tu ćemo ići u sanaciju klizišta. Rekao bih da je to jedan mikroelement, rekao je Hanžek. Naglašava da sve projekte rade ovlašteni inženjeri, sve projekte nadgledaju ovlašteni inženjeri i na svim projetktima sudjeluju operativni koordinatori. 

– Najtvrđi orah je konstrukcijska obnova objekata sa žutom i crvenom naljepnicom jer se postavlja pitanje isplativosti. Za sada smo na 400-tinjak projekata žutih naljepnica za koje se predlaže vlasnicima da se krene u izgradnju zamjenskih objekata, rekao je Hanžek. Dodaje da to nije jednostavan postopak.