Tužilaštvo istražuje zašto radi zapečaćena krečana u srednoj Bosni​​​​​​​

Davor Nujić iz okoline Kreševa, u srednjoj Bosni i Hercegovini (BiH), stanuje u blizini kamenoloma i tvornice kreča koji svojim radom, kako kaže, čine život nepodnošljivim.

Zbog prašine u zraku, na kućama i oranicama, Davor strahuje za zdravlje svoje porodice, a njegovi poljoprivredni usjevi godinama propadaju.

“Zimi je malo bolje, jer sad rade slabijim kapacitetom. No, čim dođe proljeće, šta god da posadimo ne može se koristiti. Sve je sivo od prašine”, ističe on za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Davor se u kreševsko selo Bjelovići prije nekoliko godina vratio iz Njemačke. Danas nije siguran da je donio ispravnu odluku.

“I ovo malo djece što je ostalo u selu nema priliku da se igra vani zbog prašine. Vratio sam se da živim u Bosni i ovdje odgajam djecu. No, ispostavilo se da je to velika greška”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mještani sela Bjelovići i drugih naselja u blizini Kreševa, gradića udaljenog tridesetak kilometara od Sarajeva, godinama traže od institucija vlasti da zaustave zagađenje okoliša.

Od 2018. godine, nekoliko puta su izlazili na proteste, obavještavali policiju i inspekciju, te potpisivali peticije o čemu je izvještavao i RSE.

Mještani, konkretno, traže da se zaustavi iskopavanje kamena na lokalitetima Rastovica i Krčevine, te tvrde da ne postoje dozvole za rad na tom području.

Kamenolom i tvornica kreča pripadaju firmi BFS d.o.o. Kreševo. Direktorica ove firme Sanela Kozadra, do objave teksta, nije odgovorila na pitanja RSE o navodima o radu bez potrebnih dozvola, te o koracima koje kompanija poduzima protiv zagađenja okoliša.

Koncesije u BiH u nadležnosti su države, te entitetskih i kantonalnih vlasti, kao i vlasti Brčko distrikta. Vlast na državnom nivou nadležna je samo za koncesije za međuentitetske i međudržavne projekte, dok o svim ostalim, ovisno o vrsti i veličini projekta, odlučuju entitetske vlade.

U Federaciji BiH ta je nadležnost, kao i za ostale neophodne dozvole, podijeljena između entiteta i vlada deset kantona.

Inspekcija zabranila rad

Koncesiju firmi BFS iz Kreševa dodijelila je 2018. godine Vlada Srednjobosanskog kantona (jednog od deset kantona u entitetu Federacija BiH).

Kantonalni ministar privrede Nisvet Hrnjić potvrdio je za RSE da je proteklih godina sporan kamenolom na lokacijama Rastovica i Krčevine, na kojem firma BFS nema dozvole za eksploataciju.

Kantonalna rudarska inspekcija 2019. godine zapečatila je tu lokaciju, ali Hrnjić ističe da time nije zaustavljen rad.

“Inspekcija je to zapečatila. No, u više navrata prilikom kontrole pronašla je tragove rudarenja. Dakle, sve skupa protuzakonito”, kazao je Hrnjić.

Po njegovim riječima, za drugi kamenolom “Sutješčina”, firma BFS duguje Vladi Srednjobosanskog kantona koncesionu naknadu, u iznosu od oko 400 hiljada maraka (oko 200 hiljada eura).

Zbog svega je kantonalno Ministarstvo privrede podiglo tužbu, a Vladi Srednjobosanskog kantona predloženo je raskidanje ugovora o koncesiji.

“Vlada je firmi dala rok od 60 dana da ispravi propuste, a ukoliko to ne učini Ministarstvo će predložiti raskid koncesije”, ističe Hrnjić, inače kadar Stranke demokratske akcije (SDA).

No, Hrnjić priznaje da ova kompanija godinama ima i podršku određenih političkih opcija u Vladi SBK, u kojoj su ministri iz SDA i Hrvatske demokratske zajednice (BiH).

Istraga Tužilaštva SBK

Rad firme BFS u Kreševu provjerava i Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona (SBK). Pokrenuta je istraga zbog sumnje da je počinjeno kazneno djelo skidanja ili povrede službenog pečata, a nakon što je prijavu Tužilaštvu dostavio federalni urbanističko-ekološki inspektor, potvrdili su za RSE iz Tužilaštva.

I federalni vodni inspektor uputio je Tužilaštvu Srednjobosanskog kantona informaciju o inspekcijskom nadzoru iz aprila prošle godine.

U toj informaciji navedeno je da kamenolomu, na lokalitetu Rastovica i Krčevine, nedostaje i vodna dozvola, koju izdaje Agencije za vodno područje rijeke Save.

Tužilaštvo je obaviješteno da je firmi zabranjeno ispuštanje tehnoloških otpadnih voda i aktivnosti koje mogu utjecati na vodu.

„Tužilaštvo provjerava navode iz dostavljene informacije, te se poduzimaju zakonom predviđene mjere i radnje kako bi se utvrdilo da li postoji osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo“, saopćeno je iz Tužilaštva za RSE.

Na potezu Ministarstvo okoliša FBiH

Nakon četiri godine bezuspješne borbe za zaustavljanje zagađenja, mještani naselja u Kreševu formirali su Kreševski građanski pokret, s ciljem koordiniranog djelovanja prema institucijama vlasti.

Član ovog pokreta Darko Joksimović ističe za RSE da je u ovom trenutku jedan od ključnih zahtjeva adresiran na Ministarstvo okoliša i turizma entiteta Federacija BiH (FBiH).

Od tog ministarstva traži se da uvaži zahtjeve građana i održi javnu raspravu prije izdavanja nove okolinske dozvole tvornici kreča, s obzirom na to da, kako kaže, dosadašnja ističe 20. februara.

„Uz prašinu, u potok se ispušta otpadni mulj. Svjedoci smo da je proteklih godina bilo i policjskih prijava i kazni, no na tome uvijek ostane. Želimo u novoj okolinskoj dozvoli da se, isključivo, naznači da koriste plin, jer pored svega što su ložili, od pragova do guma, više nikome ne vjerujemo”, ističe Joksimović.

Na upit RSE o tome da li će ispoštovati želje mještana, ministrica okoliša Federacije BiH Edita Đapo kaže kako je uvjerena da će biti pronađeno najbolje reješenje za sve.

“BFS ima nekoliko pogona. Jednom od njih je zabranjen rad , ali ne i krečani za koju su podnijeli zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. Da li će ona biti izdata u ovom trenutku ne mogu prejudicirati. Mogu garantovati da će proces biti transparentan i da će građani i nevladin sektor biti uključeni”, kaže Đapo.

Mještani naselja Bjelovići u Kreševu blokirali su 2018. godine lokalni put, protestvujući zbog nelegalnog rada kamenoloma. Nakon toga je firma BFS pokrenula prekršajni postupak za naplatu štete.

Inače, o firmi iz Kreševa i njenom radu nema mnogo dostupnih informacija.

U Registru poslovnih subjekata u BiH, kao osnivač ove kreševske firme navodi se kompanija BFS GmbH, sa sjedištem u Minhenu.

Prema podacima iz pretraživača evropskih kompanija “North Data” direktori te firme u Njemačkoj, koja je zatvorena u augustu 2020, bili su bosanskohercegovački poduzetnik Goran Stanić, te Sanela Kozadra, aktualna direktorica firme BFS Kreševo.