Vjerujem da rata neće biti, ne smije se dogoditi da nekome popuste živci

Zapad poziva Rusiju da se uključi u pronalaženje političkog rješenja. Tihomir Vinković, dopisnik iz Bruxellesa kazao je da je francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji predsjeda Vijećem Europske unije, poručio kako je potrebno razgovarati, ali ne pod pritiskom. 

Pod pritiskom se smatra da je Rusija na zapad svoje države poslala velike i mnogobrojne vojne postrojbe. NATO poručuje da će se na sve načine boriti protiv ruskih dezinformacija. Kažu da su čuli da se kaže da Zapad širi histeriju, zato poručuju da Rusija širi dezinformacije.  

– Zbog toga u realnom vremenu stižu video i audio snimke i prijepisi razgovora koje vodi glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je boravio u Rumunjskoj. Nama novinarima su dostavljene video snimke iz NATO-a postrojba koje dolaze na rubna područja, na sjeveroistok Saveza, baltičke države i Poljsku, gdje se pokazuju postrojbe što bi trebalo ojačati sigurnost. U isto vrijeme kažu da je pravodobna informacija najbitnija, kazao je među ostalim dopisnik Vinković. 

“Provokacije se ne smiju iskoristiti za širenje sukoba”

Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba kazao je za središnji Dnevnik istaknuo je da se ne smije dogoditi situacija da nekome popuste živci i nasjedne na provokaciju od bilo koje strane.

– Provokacija je bilo i bit će ih i ne smiju se iskoristiti za širenje sukoba. Uvjeren sam da rata neće biti, sudeći prema svim postojećim podacima. To odgovara svim sukobljenim stranama. SAD, koji je poslao pomoć Ukrajini, moći će reći – zahvaljujući oružanoj pomoći i naše spremnosti za odvraćanje moguće agresije, Rusija nije napala. Francuska i Njemačka će reći da su diplomatski napori učinili svoje da do agresije ne dođe. Rusija će reći – mi nikada niti nismo htjeli napasti Ukrajinu. Ukrajinci će pak reći – zahvaljujući našim obrambenim pripremama, jedinstvu, koheziji stanovništva, i pripremama nije došlo do ruske invazije. S druge strane, Kina će nastaviti saditi brojne poljoprivredne proizvode na ukrajinskim poljima, kazao je među ostalim Akrap. 

Istaknuo je da prema javno dostupnim podacima Rusija ima oko 120.000 do 130.000 vojnika na područjima sjeverno i istočno od Ukrajine, na području Bjelorusije, iznad Kijeva, na području Krima, a imaju i flotu u Crnom moru. 

– Ta flota broji 24 broda i podmornice. Oni imaju sasvim dovoljno oružanih postrojbi da spriječe eventualno djelovanje Ukrajine prema okupiranim područjima, međutim po onome što znam, nemaju dovoljno snage da naprave oružanu invaziju na Ukrajinu, da je osvoje bez znatnih gubitaka, odnosno s postojećim postrojbama to bi bila bitka gdje bi izgubili rat, kazao je. 

Američki predsjednik Joe Biden povlači postrojbe iz Ukrajine. No Akrap tvrdi da SAD nema znatan broj vojnika u Ukrajini. 

– No to je sada igra živaca. Ovaj proces koji se sada događa strahovito podsjeća na vrijeme kubanske krize i ono što smo mi imali 1995. godine – hoćemo li vojno-redarstvenim operacijama osloboditi okupirana područja hrvatskog Podunavlja ili ćemo ići na mirnu reintegraciju. To je taj proces. Mi nismo izgubili živce, zadržali smo prisebnost i odlučili mirnim putem osloboditi okupirana područja. To je ono na što bi se sada, bez obzira na napuštanje američkih vojnika iz Ukrajine i brojnih diplomata, trebali fokusirati – staloženost, hladnokrvnost, odlučnost, prisebnost i ustrajnost, dodao je Akrap. 

Kako javljaju agencije dvojica predsjednika razgovarali su o rješenju krize. Američki predsjednik Joe Biden opet je ponovio da toliki broj ruskih vojnika na granici upućuje na invaziju, dok je odgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina bio očekivan. Poručio je da ničim do sada nije dao naslutiti da će pokrenuti invaziju na Ukrajinu. I dok cijeli svijet očekuje ishod večerašnjih telefonskih razgovora predsjednika Bidena i Putina, američke službe donose nove informacije o mogućoj ruskoj invaziji na Ukrajinu.

– Stalno pristižu nove informacije koje podižu tenzije, pogotovo s ruske strane. Kao što smo prije rekli, invazija je gotovo odlučena, čeka se Putinovo odobrenje. Ne želim komentirati kako su to saznale naše službe. No, iako smo mislili da će se čekati kraj Olimpijskih igara, postoji mogućnost da se napad dogodi dok još traju, rekao je Jake Sullivan, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost. 

Sva ta američka nagađanja o napadima, a ona su svakodnevna, izazivaju paniku u Ukrajini. Do te mjere da je reagirao ukrajinski predsjednik. I tražio dokaze za tvrdnje o skoroj invaziji.

– Ljudi me pitaju – što je to, je li to istina? A istina je da mi imamo drukčije informacije od naših prijatelja, pa sada naši najbolji prijatelji takvim vijestima stvaraju na terenu najvećeg neprijatelja – paniku koja nam nije potrebna, kazao je Volodimir Zelenskij, ukrajinski predsjednik. 

U Europi još uvijek vjeruju u pregovore i diplomaciju. Istina je, oružje zvecka na sve strane – na tlu, u moru i zraku. Zato sve nade polažu u zdrav razum.

– Istina je, Europa je suočena s golemom krizom, ali zato moramo pojačati diplomatske napore. Upravo zato njemački kancelar u ponedjeljak će otputovati u Kijev i Moskvu. Imamo velika očekivanja od telefonskih razgovora Putina s predsjednicima Amerike i Francuske, izjavila je Annalena Baerbock, njemačka ministrica vanjskih poslova.

I dok političari razgovaraju, vojska izvršava zapovijedi. Ruska pomorska flota vježba u Crnom moru. A ukrajinska mornarica sve to bespomoćno promatra iz Azovskog mora.

– Ruska mornarica sposobna je djelovati i na moru i na kopnu, a ove njihove vježbe osim što su vojna prijetnja izravno utječu i na naše gospodarstvo. Dok traju – nema civilnog brodskog prometa, pa su naše luke prazne, kazao je Igor Chenov, zapovjednik broda ukrajinske obalne straže.

Ukrajinci pokušavaju što normalnije živjeti. Ovo stanje ni rata ni mira, koje traje već godinama, a sada i izravna upozorenja i najave ruske invazije, ne utječu previše na građane Kijeva.

No diplomacija još radi na postizanju mira, pa se doznaje da je u večerašnjem telefonskom razgovoru s Putinom francuski predsjednik poručio da postoji samo jedan put rješavanja ove krize – a to je dijalog.