Redakcija
Hrvoje Japunčić, financijski konzultant i analitičar
Foto: Dnevnik / HRT
Imamo snažan rast bankarskih naknada, zbog čega dolazi do toga? Hrvoje Japunčić, financijski konzultant i analitičar rekao je u HTV-ovom središnjem Dnevniku kako su banke u svom osnovnom segmentu poslova, kamata po kreditima i aranžmanima, pa kako su se kamatne stope snižavale, to su bili sve niži i niži prihodi i banke su gledale da kroz neke druge vidove svojih izvora na neki način nadomjeste prihode iz ostalih kanala. Istaknuo je kako je u jednom segmentu to i opravdano.
“Hrvatski građani mogli bi imati više računa u stranim državama”
– Ako se fokusiramo na određeni dio nekakvih fiksnih, konkretnih poslova, ako govorimo poslova unutar poslovnica, gdje su direktni fizički kontakti, ali moguće je razgovarati i diskutirati o onom dijelu segmenta što se tiče digitalnih usluga, jer smo svjedoci da je u području digitalnih naknada stvarno u proteklom kratkom vremenu došlo više nego do znatnog rasta troškova na klijente, naglasio je.
Digitalne usluge bi trebale zapravo značiti smanjenje troškova. Japunčić je rekao kako se apsolutno slaže s time. S ulaskom u eurozonu, imat ćemo i veću konkurenciju. Hoće li hrvatski građani imati više računa u stranim državama?
– Osobno očekujem da da. I mislim da je to jedna od velikih stvari koja bi mogla biti prisutna od sljedeće godine. Postoji mogućnost da klijenti i potrošači aranžiraju različite proizvode i produkte u zemljama članicama koje imaju euro kao valutu, naglasio je financijski konzultant i analitičar.
Naknade u bankama su tamo sada niže.
“Inflacija bi se u drugom dijelu godine mogla smiriti”
Japunčić je dodao kako tijekom sljedećih nekoliko mjeseci dolazi do daljnjeg uređenja ili normalizacije logističko-distribucijskih kanala, pri čemu će se svjetski segmenti ponude, roba i usluga normalizirati i djelovati da u drugoj polovici godine imamo općenitu tendenciju snižavanja inflacijskih pritisaka, samim time i centralne banke nemaju toliko potrebu za podizanjem kamatnih stopa.
– I u konačnici Republika Hrvatska u 2023. godini može očekivati da će se ulaskom u eurozonu kamatne stope na jednoj strani snižavati, a s druge strane ako će inflacijski pritisci i dalje biti prisutni i u drugoj polovici godine, bit ćemo svjedoci da će ne samo američka centralna banka, nego i europska centralna banka će podizati kamatne stope i u tom kontekstu kamatne stope koje su sada u Republici Hrvatskoj na jednim višim razinama, nego što je prosjek europskih banaka, ne samo da će ostati u tom segmentu, nego će biti i daljnja tendencija za povišenjima kao takvima, poručio je Japunčić.
Inflacija bi se u drugom dijelu godine mogla smiriti, a sam time i građanima bi bilo lakše.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings