Uoči razgovora o Izbornom zakonu ponovo priča o trećem entitetu u BiH

Uoči održavanja nove sesije razgovora o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ne stišavaju se reakcije na zaključke koje je Hrvatski narodni sabor (HNS) donio u subotu, 19. februara.

Među sedam zaključaka su i oni koji se odnose na to da će HNS pokrenuti pravne procedure i političke korake za novu teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma.

Predsjednik HNS-a Dragan Čović nije želio odgovoriti na novinarsko pitanje šta to konkretno znači, ocjenjujući da su zaključci “vrlo jasni”.

No, ovakav zaključak HNS-a u dijelu bh. javnosti protumačen je kao ponovno otvaranje priče o formiranju trećeg, odnosno hrvatskog entiteta u BiH.

Analitičar iz Hrvatske i aktivist za ljudska prava Žarko Puhovski vjeruje da će doći do privremenog sporazuma kako bi izbori bili održani početkom iduće godine.

Prema njegovim riječima, hrvatska službena pozicija je ona koja je formulirana odlukama HNS-a.

“To znači, mi ćemo pregovarati, ali držimo u rezervi batinu, to jest inzistiranje na trećem entitetu. Ovo drugo neće nitko službeno reći u Zagrebu, osim možda Zorana Milanovića (predsjednik Hrvatske, op.a), ali svi znaju da je to u igri”, kaže Puhovski.

Brojne reakcije na najavu federalizacije BiH

Među političarima koji su reagirali na najavu federalizacije BiH je i Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte i predsjedavajući Predsjedništva BiH, koji je saopćio da “neće biti federalizacije BiH na etničkom ili bilo kojem drugom osnovu”.

Upravo izbor Komšića za člana Predsjedništva BiH najviše kritikuju stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, smatrajući da je izabran glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata.

Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana – “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska”.

Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.

Protiv federalizacije koju predlaže HNS je i Stranka demokratske akcije (SDA), dugogodišnji koalicioni partner Hrvatske demokratske zajednice, koja čini okosnicu HNS-a.

U SDA ocjenjuju da zaključci HNS-a, koji u sebi sadrže i prijetnje o teritorijalnoj reorganizaciji, sužavaju prostor za razgovore o ustavnoj reformi i izmjenama izbornog zakonodavstva.

“‘Teritorijalne reorganizacije' i dodatnih etničkih podjela neće biti, niti će SDA na to ikada pristati. Avanturisti koji sanjaju o obnovi ‘Herceg-Bosne' ili formiranju ‘trećeg entiteta', morali bi na umu imati haške presude za udruženi zločinački poduhvat”, naveli su iz SDA.

S druge strane, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vodeće srpske stranke u BiH, ne vidi ništa sporno u zaključcima HNS-a.

Dodik je za agenciju Srna, uz ostalo, kazao Hrvati imaju pravo da zahtijevaju jednaka prava kao i ostala dva konstitutivna naroda u BiH.

Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara za RSE kaže da je zaključak HNS-a o novoj teritorijalnoj organizaciji BiH očigledno uvjetovan ishodom pregovora o reformi Izbornog zakona.

“To se odmah dočekalo na nož kao nešto nelegitimno. Istovremeno, iste te stranke koje su to osudile upućuju inicijative za promjene ovlaštenja pojedinih organa vlasti. I to baš one koji su diferencija specifika federalne države u odnosu na unitarnu. Radi se konkretno o onima koji žele da razvlaste Dom naroda Federacije BiH”, kaže on.

Inače, svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno.

Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.

Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom u BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.

Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata.

Političke stranke u BiH do sad su se složile tek da će se članovi Predsjedništva BiH nastaviti izravno birati na izborima, budući da se neizravnom izboru u Parlamentarnoj skupštini BiH protive sve stranke sa sjedištem u entitetu Republika Srpska.

Može li doći do sprečavanja oktobarskih izbora?

Jedan od zaključaka HNS-a je i najava kako neće biti izbora ukoliko se ne usvoje izmjene izbornog zakonodavstva.

Hrvatski narodni sabor (HNS) nema nijedan način da spriječi održavanje oktobarskih općih izbora u BiH, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Zlatan Hadžidedić, profesor međunarodnog prava.

Hadžidedić ocjenjuje da ta organizacija ima pogrešnu percepciju sebe i vlastite moći, te da se ona temelji na dosadašnjim iskustvima koje ima Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, jedna članica HNS-a, sa koalicionim partnerima iz Stranke demokratske akcije (SDA), vodeće bošnjačke političke stranke u BiH.

“Ne vidim kako bi mogli da ometu održavanje izbora, osim fizičkim putem, a u tom slučaju čine ozbiljan prekršaj, odnosno kriminalni akt. No, njihovo iskustvo je takvo da su, do sada, šta god bi tražili i dobili od Bakira Izetbegovića (predsjednik SDA, op.a.) i prije njega Alije Izetbegovića (osnivač SDA, op.a). Vjerovatno je ovo sad posljedica toga što znaju kakve imaju partnere i da će im dati sve što zatraže”, kaže Hadžidedić.

Hadžidedić smatra da zaključci HNS-a predstavljaju “pucanj iz prazne puške”, te da taj savez nema političku moć da blokira izbore.

“Mogu da se ne pojave na izborima i to je njihova privatna stvar. Da su se zalagali za promjene imali su hiljade načina, ali je cilj da Dragan Čović (predsjednik HDZ-a BiH) zauvijek bude u Predsjedništvu BiH i sad bismo se svi trebali povijati pred njihovim željama”, naglasio je.

Podijeljena mišljenja građana

Mišljenja o zaključcima HNS-a podijeljena su i među stanovnicima Livna, na jugu BiH.

Branko smatra da treba iskoristiti sve mogućnosti da bi hrvatski narod u BiH živio ravnopravno.

“Da su u pitanju Srbi i Bošnjaci, to pitanje bi davno bilo riješeno”, kaže za RSE.

Ivan, pak, ističe da radi o pritisku da se riješe bitna pitanja, ali da ona nisu trebala biti ostavljena za izbornu godinu.

“Te stvari je trebalo riješiti prije. Mislim da se samo radi o pritisku, ali država ionako ne funkcionira, pa bi je to moglo samo dodatno unazaditi”, ističe.

Livnjak Mate parafrazirao je ruskog književnika i filozofa Nikolaja Černiševskog, koji je, u vrijeme carske Rusije, postavio pitanje: “Da li su važnije kobasice ili Šekspir?”

“Kao što je kobasica važnija od Šekspira, tako je važnija i od bilo kakvog apstraktnog nacionalizma, patriotizma, domoljublja ili domovine. Samim tim, svu tu halabuku oko HNS-a borbe za entitet i slično smatram besmislenom, jer od toga nećemo imati kobasicu”, kazao je za RSE.

Stižu i reakcije iz Hrvatske

O izmjenama Izbornog zakona BiH, te održavanju općih izbora, oglasio se prije nekoliko dana i premijer Hrvatske Andrej Plenković, sa izjavom da se ne trebaju održati u oktobru po svaku cijenu. Plenković je pozvao hrvatske i bošnjačke političke lidere u BiH da se dogovore o Izbornom zakonu.

Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak, 21. februara da Hrvatska ne može podržati održavanje izbora, ukoliko se održe u postojećim uvjetima, jer će oni “nadalje destabilizirati državu i produbiti krizu”.

Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju četiri presude Evropskog suda za ljudska prava.

Evropski sud za ljudska prava proglasio je dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav“, “Zornić“, “Šlaku” i “Pudarić“.

BiH su naložene izmjene Ustava BiH zbog toga što Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu kandidovati i birati za članove Predsjedništva BiH.

Također, ne mogu biti izabrani za delegate u Domu naroda BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Na te funkcije se mogu kandidovati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska. Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.

Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.

No, novac za njihovo održavanje još nije osiguran, s obzirom na to da nije usvojen ovogodišnji budžet institucija BiH.

Na općim izborima u BiH biraju se članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.

*Saradnja na tekstu Željka Mihaljević