Aleksa Tatić: „Želja mi je da se na osnovu mojih istraživanja u BiH nešto poboljša, te da ne ostane samo na papiru.“

Dvadesetšestogodišnjak Aleksa Tatić, rođen je i odrastao u švicarskom Zürichu, ali vuče korijene iz Bosne i Hercegovine s kojom je odlučio održavati vezu. U njegovoj karijeri redaju se bogata iskustva koja su ga učinila onim što je danas, i u ličnom, ali i u profesionalnom smislu.

Tokom srednje škole, Aleksa je radio kao konobar u raznim hotelima, kao domaćin na sajmu automobila u Genevi ili FIFA sajmu u Zürichu, te kao promoter Petit Marsellaisa i drugih brendova na festivalima. Kako kaže, sva ta iskustva naučila su ga da se nosi s ljudima različitog porijekla i razumije ih.

Kao student, Aleksa je radio praksu u Ambasadi Švicarske u Moskvi gdje je djelovao u diplomatskim krugovima i izvještavao o političkim događajima, sudskim slučajevima, ali i brifinzima u ambasadama.

Tokom magisterija, radio je kao asistent u službenoj agenciji za promovisanje ekonomskog područja Zürich – Greater Zurich Area, gdje je stekao uvid u javno – privatno partnerstvo. Tom prilikom bavio se lokacijskim marketingom, čineći privredno područje Züricha privlačnijim stranim kompanijama s tehnološke scene.

Tema magistarskog rada Alekse Tatića bila je Održivo uklanjanje otpada u Republici Srpskoj. Upravljanje otpadom u Bosni i Hercegovini u nadležnosti je entiteta, što, kako navodi Aleksa, nije efektno i predstavlja problem.

„Kroz svoj magistarski rad posvetio sam se postojećim problemima. Istražio sam šta u postojećem sistemu funkcioniše, a šta ne, ali i koji su to najveći potencijali. Loša navika kod nas je što ne gledamo potencijale i ono što se može poboljšati, nego samo ono što je loše“, poručuje.

U cjelokupnom procesu istraživanja problema, Aleksa je odlučio kontaktirati sve aktere na području entiteta Republika Srpska koji su aktivni u procesu upravljanja otpadom. Kako kaže, u Bosni i Hercegovini su to, u velikom dijelu, međunarodni akteri, međunarodne organizacije i strane ambasade. Pored njih, za potrebe istraživanja, istražio je i djelovanje državnih aktera, državne fondove kao i različite privatne aktere, tj.preduzeća. Pored aktera, Aleksa je radio istraživanja i sa običnim ljudima koji upotrebljavaju taj sistem, kako bi čuo i njihovo mišljenje.

„Sagledao sam sve perspektive i sastavio model u kojem sam želio prikazati kako njihova saradnja izgleda, te dao prijedlog rješenja o tome kako bi se sistem mogao popraviti i bez puno ulaganja“, dodao je Aleksa.

Budući da živi u Švicarskoj, uspostavljanje kontakata i pronalazak informacija nije bio jednostavan, jer u toku istraživanja nije mogao direktno doći do sagovornika i razgovarati sa njima. Zbog toga, mnoga pitanja na početku njegovog istraživanja ostala su neodgovorena. Nakon uspostavljanja kontakta sa i-platformom, kako navodi Aleksa, kontaktiranje sagovornika i prikupljanje informacija odvijalo se znatno brže.

„Uz pomoć i-platforme, koja je stala iza mene, uspostavio sam kontakte sa svima njima, budući da mi je kao pojedincu to uspostavljanje bilo jako teško“ ,dodaje.

Aleksa je danas magistar međunarodnih odnosa i trenutno je zaposlen u sektoru održivih energija, koji u budućnosti planiraju ekspanziju u Istočnu Evropu. Vodeći se svojim istraživanjem, ali i ekspertizom, Aleksa smatra da je ključ rješenja ekoloških problema u sistemu, ali i u društvu.

„Ekologija nikada nije tema o kojoj se raspravlja u Bosni i Hercegovini, dok je vani veća svijest o ovome. Potrebno je pokrenuti priču o ovoj temi u društvu i pričati o bacanju otpada na igrališta, divlje deponije, itd. Ukoliko o tome ne priča samo jedna osoba, nego više njih, počinje se dizati svijest ljudi o ovoj temi. To je nešto što može krenuti od naroda“, istakao je Aleksa.

Prema njegovom mišljenju, ono što se može riješiti u sistemu jeste princip naplaćivanja: „Otpad se ne može naplaćivati po kvadraturi u kojoj ljudi žive. Ljudi trebaju plaćati onoliko koliko proizvode. Na taj način, imat će motivaciju da proizvode manje otpada.”

Odlazak mladih iz BiH

U kontekstu teme odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine, Aleksa navodi kako bi volio da ljudi iz Bosne i Hercegovine pokazuju više samoinicijative.

„Imam osjećaj da, ponekad, judi u Bosni i Hercegovini više vole sjediti u kafićima i razgovarati o tome šta bi se moglo raditi i kako bi moglo biti. Volio bih da se liberalizuje tržište u Bosni i Hercegovini, da se preduzeća mogu lakše pokrenuti. Svakako, potrebno je zadržati ljude kako humani kapital ne bi izlazio iz zemlje. Mi nemamo mnogo edukovanih ljudi u zemlji, koji imaju ekspertizu i koji mogu direktno pomoći ekonomiji Bosne i Hercegovine. Svi idu vani. To je sigurno nešto što se može promijeniti. Međutim, ukoliko odu, potrebno je poboljšati komunikaciju sa ljudima iz dijaspore, a ne zaboraviti ih“, dodao je Aleksa.

Također, Aleksa smatra kako vlasti u Bosni i Hercegovini ne rade ništa kako bi zadržali mlade ljude, a to je objasnio na primjeru švicarskog internshipa putem kojeg mladi ljudi mogu iskoristiti svoju ekspertizu i svoje znanje u poboljšanje nekog problema.

Bosna i Hercegovina nema razvijenu politiku za zaštitu okoliša, te na tom polju postoji dosta prostora za djelovanje i poboljšanje. Tu se, kako navodi Aleksa, stvaraju prilike za mlade ljude kroz njihovo stažiranje, međutim mladi ljudi unatoč završavanju ekoloških fakulteta u Bosni i Hercegovini, nemaju posla, ali ni prilika.

„Ljudi su željni i mogućnosti, ali i plate. Mislim da je to glavni razlog zašto mladi odlaze”, ističe.

Umrežavanje dijaspore

O Asocijaciji “5 Million Friends of Bosnia and Herzegovina” imali ste priliku čitati na stranici i-platform.ch, a o djelovanju same Asocijacije i volonterskom angažmanu njenih članova razgovarali smo i sa Aleksom, koji je trenutno aktivan u švicarskoj podružnici “Bosnians and Herzegovinians in Switzerland”. Uspješna uspostava baze bosanskohercegovačke dijaspore putem projekta: “5 Million Friends of Bosnia and Herzegovina“ iza kojeg stoje dvije organizacije u Švicarskoj: La Terra Nostra i i-dijaspora/i-platform, te organizacije iz Austrije i Švedske, strateški je cilj ovog projekta.

Dakle, cilj je da se u zemljama s najvećom bosanskom dijasporom formiraju nacionalne podružnice, a prva među njima je podružnica “Bosnians and Herzegovinians in Switzerland”.

“Putem nacionalnih podružnica ‘5 Million Friends of Bosnia and Herzegovina’ želi iskoristiti potencijal dijaspore, kako bi se napravio transfer humanog kapitala i kako bi se ubrzao socijalni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine“,objasnio je Aleksa, koji je i sam jedan od volontera u projektu “5 Million Friends of Bosnia and Herzegovina”.

Sada kada je započeo svoju profesionalnu karijeru, Aleksa ima mnogo planova za budućnost. Kako ističe, i-platforma ga je povezala sa akterima u Bosni i Hercegovini koji su aktivni u polju zaštite životne sredine. Na taj način, nada se da će rezultate svog istraživanja sprovesti i u praksi. „Želja mi je da na osnovu mojih istraživanja nešto poboljšam, i da ne ostane sve samo na papiru.“

Preuzeto: i-platform.ch/