Posljedice moguće sjetve bez đubriva u BiH

Proljetna sjetva ove godine u Bosni i Hercegovini (BiH) je neizvjesna zbog rekordne cijene mineralnog gnojivom usljed ruske invazije na Ukrajinu. Povećanje cijena poljoprivrednih proizvoda je gotovo neizbježno.

Potvrđuje to za Radio Slobodna Evropa Zumra Arnautović koja na oko osam duluma zemlje (8.000metara kvadratnih) uzgaja povrće u Visokom, u centralnom dijelu BiH.

Već 30 godina, kaže, svakodnevno dolazi na pijacu u tridesetak kilometara udaljeno Sarajevo, gdje ima stalne kupce za paradajz, jagode, salatu, luk i krompir.

U januaru je, navodi ova poljoprivrednica, 25 kilograma dušičnog gnojiva platila čak 45 maraka (oko 23 eura). Prethodnih godina koštalo ju je 16 maraka (osam eura).

“Nikad nije bilo kao ove godine. Još sam đubrivo kupovala prije mjesec dana, a kažu da je sad još gore. Treba početi sjetva i šta sada raditi? Imam dobre mušterije, ali to će me koštati”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kilogram luka na Zumrinom štandu trenutno košta dvije i pol marke (oko 1,25 eura), dok krompir prodaje po cijeni od 1,5 marku (0,75 eura) za kilogram.

Poskupljenje ‘jedini izlaz'

Veliki rast cijena mineralnog đubriva počeo je prošle godine, kao posljedica poskupljenja sirovina potrebnih za proizvodnju, prvenstveno plina. Situacija je dodatno pogoršana invazijom Rusije na Ukrajinu, s obzirom na to da su ove zemlje važni izvoznici gnojiva.

Uz visoke cijene mineralnog gnojiva, te poskupljenje goriva i sjemena, Zumra strahuje da će jedini izlaz biti povećanje cijene povrća, kako bi sjetva bila isplativa. No, svjesna je da će u tom slučaju izgubiti mušterije koji će to doživjeti kao dodatni udar na kućni budžet.

“U ovakvoj situaciji morala bih dići cijene, ali svijet nema para. Trudit ću se, ali kako to samo Bog zna. Ljudi gledaju na deset feninga, jer nemaju kupovnu moć”, ističe ona.

Ratar Ranko Sarajlić iz Gradiške, na sjeveru BiH, kaže da je gnojivo poskupjelo za više od 300 posto od protekle jeseni. On na 300 hektara zemlje uzgaja pšenicu, koju je posijao prošle jeseni, a u idućih mjesec dana u planu je sjetva soje i kukuruza.

“Tona mineralnog đubriva košta od 1.500 do 2.000 maraka (od 750 do 1.000 eura) i to je istorijski maksimum. Sreća, pa imamo i stočarsku proizvodnju, pa dobar dio zamjenjujemo stajskim gnojivom”, kaže Sarajlić za RSE.

BiH očekuje gnojivo iz Turske

Bosna i Hercegovina je prije nekoliko dana zatražila od Turske da razmotri mogućnost dostavljanja neophodnih količina mineralnih đubriva na tržište BiH.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac očekuje za BiH iz te zemlje 50.000 tona mineralnog đubriva.

“Dobili smo uvjerenje da će turska strana do kraja mjeseca razmotriti naš zahtjev i nadamo se pozitivnom odgovoru. Stanje na terenu prilično je alarmantno, zbog čega nastojimo da usvojimo rješenja koja će omogućiti provođenje redovnih agrotehničkih mjera, te obezbijediti dovoljne količine svih gajenih kultura na tržištu i dobar kvalitet prinosa”, kazao je za RSE.

Ministarstvo je, također, pripremilo odluku o ukidanju carinske stope, koja trenutno iznosi pet posto, na uvoz mineralnih đubriva iz zemalja sa kojima BiH nema potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.

Kako bi ova odluka stupila na snagu potrebno je da je odobri Vijeće ministara BiH, a odnosila bi se na period od godinu dana i 100.000 tona mineralnog đubriva.

Sirovine većinom iz Rusije i Ukrajine

U jeku invazije na Ukrajinu i sankcija kojima su odgovorile zemlje Zapada, Rusija je 4. marta saopćila da obustavlja izvoz mineralnog đubriva.

Rusko ministarstvo industrije i trgovine objavilo je kako je na ovu mjeru “prisiljeno sve dok prevoznici ne počnu s urednim radom i dok ne daju garancije za isporuku ugovorenih količina ruskog gnojiva”. Iz ruskog Ministarstva su upozorili da ograničenja u opskrbi mineralnim gnojivima mogu uzrokovati kolaps na inozemnim tržištima hrane, dok, istovremeno, tvrde da su potrebe ruskih poljoprivrednika u potpunosti zadovoljene.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da se i sirovine za proizvodnju đubriva većinom uvoze iz Rusije i Ukrajine.

“Imat ćemo veliki problem i sjetvu bez mineralnih đubriva. To znači drastičan pad prinosa, poskupljenje ili nestašicu određenih kultura, te pad stočnog fonda. Ako nemamo i ovo malo što proizvedemo, bit će to dodatni udar na džep potrošača”, kaže on.

Poljoprivrednici traže konkretne mjere

Udruženja koja okupljaju poljoprivrednike u BiH smatraju da vlasti moraju poduzeti konkretne korake u zaštiti domaće proizvodnje. Predlažu konkretne mjere subevncioniranja, umanjenja akciza na gorivo, te pronalazak zemalja koje bi BiH opskrbile mineralnim đubrivom po prihvatljivijim cijenama.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorava, također, da će bez mineralnih gnojiva proizvodnja podbaciti.

“Sada je ključna prihrana i treba što prije doći do sredstava da bismo imali normalnu količinu žitarica i povrća. Ukoliko se to ne uradi, imat ćemo podbačaj u proizvodnji”, kaže on.

BiH inače nema državno ministarstvo poljoprivrede. Ova oblast je u nadležnosti dva entiteta, dok su u Federaciji BiH nadležnosti dodatno podijeljene i na deset kantona.

U Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske ističu da je Vlada tog bh. entiteta reagirala na trenutnu krizu setom mjera, za šta je izdvojeno vanrednih deset miliona maraka (oko pet miliona eura). Tvrde i da je ubrzana isplata podsticaja, te da je počela podjela regresiranog dizel goriva u entitetu Republika Srpska, za šta se svake godine izdvaja do 6,5 miliona maraka (oko 3,3, miliona eura).

“Kad je riječ o mineralnom đubrivu, u čijoj potrošnji prednjače proizvođači pšenice, podjela premije po hektaru od ove godine ne iznosi više 300 nego 400 maraka (200 eura)”, naveli su iz Ministarstva u dopisu za RSE.

Drugi bh. entitet Federacija BiH trenutno nema ni usvojen budžet za ovu godinu. To znači da nisu operativna ni redovna sredstva za poljoprivredu koja su planirana u iznosu od oko 106 miliona maraka (oko 53 miliona eura).

Savjetnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Husnija Kudić kaže, pak, da su robne rezerve i zalihe kod privatnih poduzetnik dostatne su do sljedeće žetve.

“Nije vrijeme za paniku, nije takvo stanje. Naši poljoprivrednici su stabilni, vješti i imaju znanja”, tvrdi Kudić.

BiH je u prošloj godini uvezla mineralno đubrivo u vrijednosti od 63,75 miliona maraka (oko 32 milion eura). Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, pet najvećih uvoznika bile su Hrvatska, Srbija, Mađarska, Slovenija i Italija.

Novo ‘stezanje kaiša'

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je hrana na tržištu u januaru poskupjela za 2,3 posto, u odnosu na decembar prošle godine. U komparaciji s januarom prošle godine, cijene su porasle za 11,9 posto.

Trenutno kilogram kruha košta u prosjeku 2,77 marke (oko 1,39 eura). U augustu prošle godine, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijena je iznosila 2,50 marke (1,25 eura) u Federaciji BiH, a u bh. entitetu Republika Srpska 2,30 marke (1,15 eura).

Najniža cijena kilograma brašna u BiH danas iznosi 1,25 marke (oko 0,63 eura), dok je u augustu 2021. U Federaciji BiH iznosila 0,93 marke (oko 0,47 eura), a u Republici Srpskoj 1,05 marke (oko 0,50 eura).

Porasle su i cijene ulje u trgovinama, koje trenutno košta 3,45 marke (oko 1,73 eura), u odnosu na august prošle godine kada je cijena iznosila oko tri marke (oko 1,50 eura).

Gordana iz Sarajeva kaže za RSE kako je posjetu sarajevskoj pijaci obavila u rekordnom roku. Kupovinu je završila sa vrećicom u kojoj su tek paradajz i, kako kaže, malo ljutih papričica.

“Sve cijene su porasle, nema šta nije. Bogami, prije iznesem iz kuće 50 maraka i kupim svašta, a sad jedna ceker i bježi kući. Valjda ćemo početi jesti svaki treći dan i neće biti problema”, kaže ona.

Sa mjesečnom penzijom od 382 marke (oko 190 eura), i 70-godišnja Azemina iz Sarajeva kaže da “jedva spaja kraj s krajem”. Ukoliko dođe do novog poskupljenja, kaže da će jedino preostati dodatno “stezanje kaiša”.

“Ništa drugo ne možemo. Da mogu išla bih na selo da zasijem nešto za sebe i svoju porodicu. Ali nemam gdje i mogu samo na asfalt posijati. Nemamo se kome žaliti i tako nam je kako nam je”, kaže Azemina.

Robert ističe da je rat devedesetih godina prošlog stoljeća proveo u Sarajevu, te da mu to iskustvo pomaže da se izbori i sa trenutnom krizom.

“Bože moj, proći će i sve ovo. Imam pola duluma zemlje, imam luk i krompir. Tako da lakše izdržim”, ističe on.

Potrošačka korpa za četveročlanu porodicu, prema računici Saveza samostalnih sindikata BiH za januar je iznosila 2.357 maraka. To je za 91 marku više od potrošačke korpe za prethodni mjesec.