U BiH vjeruju da joj ne prijeti gasna kriza

Bosna i Hercegovina (BiH) u narednom periodu ne bi trebalo da ima problema sa nabavkom prirodnog gasa koji stiže iz Rusije, rečeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u entitetskim ministarstvima i preduzećima koja se bave uvozom ovog energenta na teritoriju BiH.

BiH više od pola prirodnog gasa uvozi iz Rusije, i to putem Turskog toka, gasovoda koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora, a ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje.

Gas nakon toga preko Bugarske i Srbije stiže do jedinog ulaznog terminala u BiH, u mjestu Šepak kod Zvornika, na granici između BiH i Srbije.

Mjesec dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, i sankcija koje su zapadne zemlje nametnule Ruskoj Federaciji, ruski predsjednik Vladimir Putin je tražio od “neprijateljskih zemalja” da gas plaćaju u ruskoj valuti, rubljama.

Zemlje članice G7 odbacile su ovaj prijedlog, za koji smatraju da je kršenje ugovora. Oni predviđaju plaćanje u evrima ili američkim dolarima.

U preduzeću “Gas res” koje uvozi gas u Republiku Srpsku (RS), jedan od dva bh. entiteta, za RSE kažu da su do sada uredno plaćali u evrima, i da je avans za april već uplaćen u istoj valuti.

Ljubo Glamočić, direktor ovog preduzeća, kaže da nisu dobili nikakav zahtjev za plaćanje u rubljama.

Slično navode i u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije Federacije BiH (jednog od dva bh. entiteta).

“Mi plaćamo kako je ugovor potpisan, u evrima, nikakvih nemamo najava da će se mijenjati. Ako bude promjena, spremni smo da ispoštujemo i te dogovore”, rekao je za RSE resorni ministar, Nermin Džindić.

Kako teče snabdijevanje?

Iz “Gas resa” poručuju da svi potpisnici ugovora redovno ispunjavaju svoje obaveze, te da se gas u skladu sa dogovorenim cijenama uredno isporučuje.

“Ugovor je na snazi do 31. maja, mi imamo stalnu komunikaciju, i dogovorili smo se da već u aprilu otpočnu pregovori oko definisanja statusa produženja ugovora. Kakav će biti rezultat razgovora, teško je sada prejudicirati bilo šta, ali ne očekujem da će se nešto značajno mijenjati”, kaže Glamočić.

On je, uprkos krizi na svjetskom tržištu, optimista, pa očekuje da će se ugovor pod starim uslovima produžiti do 1. oktobra, početka nove “gasne godine”. Ne očekuje ni veća poskupljenja.

“Važeći ugovor iz 2015. je definisao da se cijena gasa usklađuje prema tzv. naftnoj formuli, odnosno prema kretanju cijena derivata nafte na platformi u Švajcarskoj, i sa tim nivoom kretanja cijena usklađuju se i cijene gasa. Nije bilo još nikakvih najava za drugi kvartal”, rekao je Glamočić.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije kaže da je situacija, u principu, nepromijenjena već duže od godinu dana, a da sigurnost snabdijevanja trenutno nije ugrožena.

“Početkom '21. za prvi kvartal potpisan je aneks ugovora, kojim je definisana i cjena koja je neznatno veća u odnosu na prethodni period. Mi očekujemo do kraja mjeseca marta da će biti cijene ovakve kakve su dogovorene i potpisane, i početkom aprila, odnosno u drugom kvartalu, očekujemo neki blagi porast cijena”, rekao je Džindić.

Ovaj entitet ima ugovor o snabdijevanju gasa “Turskim tokom” koji traje do oktobra.

Rusko ucjenjivanje Evrope naplatom u rubljama

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak, 31. marta da je potpisao dekret prema kojem strani kupci moraju plaćati ruski gas u rubljama od 1. aprila, a ugovori će biti obustavljeni ako ovakvo plaćanje ne bude izvršeno.

“Da bi kupovali ruski prirodni gas, moraju otvoriti račune u rubljama u ruskim bankama. Za isporučeni gas će se uplate vršiti preko tih računa od sutra”, rekao je Putin u obraćanju.

Prema naredbi, kupci prirodnog gasa će morati da koriste poseban nalog u “Gasprombanci” na koji će da uplate stranu valutu. Ova banka će onda u njihovo ime promijeniti strane valute u rublje.

Putin je 25. marta naložio “Gaspromu”, najvećoj svjetskoj kompaniji po rezervama prirodnog gasa, da razradi sistem naplate gasa u ruskoj valuti, rubljama.

Ovo je u skladu sa njegovim ranijim najavama da će tražiti da od “neprijateljskih zemalja” prima samo rublje za ovaj energent.

“Gasprom” dnevno izvozi gas vrijedan 880 miliona dolara. Od toga, 58 odsto se naplaćuje u evrima, 39 odsto u američkim dolarima, a 3 procenta u britanskim funtama.

Ekonomisti smatraju da se radi o potezu za ojačavanje rublje, čija vrijednost je nakon ruske invazije na Ukrajinu – i sankcija koje su uslijedile – drastično opala.

Ipak, grupa G7, sastavljena od velikih svjetskih ekonomija, ali i većina zemalja članica Evropske unije (EU), odbacili su ovaj zahtjev, i podsjetili da po postojećim ugovorima, gas plaćaju u drugim valutama.

Dan ranije, iz njemačke Vlade je nakon telefonskog razgovora kancelara Olafa Šolca i Putina saopšteno da će Njemačka – najveći evropski potrošač ruskog gasa – nastaviti da ga plaća u evrima ili dolarima.

Berlin saopštio da ruski gas neće plaćati u rubljama
Berlin namjerava racionalizirati plin, Rusija ne odustaje od naplate u rubljama

Kako je pojašnjeno, “Putin je Šolcu rekao da će plaćanja i dalje biti vršena u evrima i prebačena u ‘Gasprombanku', koja će novac konvertovati u rublje”.

Na spisku “neprijateljskih zemalja” Moskve, ne nalazi se BiH, između ostalog, jer nije zvanično uvela sankcije Rusiji, iako je predstavnica Misije BiH u Briselu potpisala deklaraciju o pridruživanju sankcijama EU protiv te zemlje.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, je protivnik ovih sankcija, a početkom marta je izjavio da “prema njemu, BiH nije uvela sankcije (Rusiji) niti će ih uvesti”.

Od početka sukoba u Ukrajini, Dodik se zalagao za neutralnost BiH.

Sjednica Predstavničkog doma bh. parlamenta zakazana za 31. mart, na kojoj se trebalo raspravljati i o sankcijama Rusiji, otkazana je zbog nedostatka kvoruma.

Nisu se pojavili poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, ni poslanici iz Republike Srpske, uključujući i predstavnike Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Dodik se 29. marta sastao sa ruskim ambasadorom u BiH, Igorom Kalabuhovim, i osim situacije u Ukrajini razgovarali su o mogućnosti izgradnje gasovoda prema Banjaluci – kada se normalizuje situacija.

On je nakon sastanka poručio da je RS od Rusije gas dobila po povlaštenoj cijeni, te da bi uvođenjem ruskog “Gasproma”, izgradnjom gasovoda i termoelektrana, ta niska cijena bila održana za čitavu BiH.

Mogući problemi u tranzitu gasa ka BiH

Gas “Turskim tokom” stiže u BiH iz Rusije preko Turske, Bugarske i Srbije.

Od njih, Bugarska je na listi zemalja koje Kremlj smatra neprijateljskim – i oni su, kao i cijela EU, odbili da plaćaju ruski gas u rubljama.

Almir Bečarević, energetski analitičar i bivši direktor “Bh. gasa”, za RSE ocjenjuje da se postavlja pitanje tranzita gasa preko te zemlje.

“Mi direktno, vrlo vjerovatno ćemo zavisiti od stava Bugarske, jer Turska nije neprijateljska zemlja, Srbija nije neprijateljska zemlja, znači Bugarska jeste, jer je članica EU, odbila je da plaća u rubljama, sve će se dešavati u Bugarskoj. Slična situacija je sa starim pravcem snabdijevanja koji je išao preko Mađarske”, smatra Bečarević.

On poručuje, u slučaju da se Moskva odluči na “zavrtanje ventila”, da Evropi slijedi energetski kolaps, jer gotovo 45% Evrope zavisi od ruskog gasa, a oko trećine električne energije u Evropi se proizvodi od prirodnog gasa.

Postoji li alternativa ruskom gasu za BiH?

BiH nema skladišta gasa, pa samim tim ni rezervi u slučaju da prestane dotok gasa iz Rusije.

U “Gas resu” ne žele da govore o mogućim alternativnim izvorima gasa.

Iz “Energoinvesta”, kompanije koja snabdijeva Federaciju BiH prirodnim gasom, nije odgovoreno na upit RSE kakva je trenutna situacija sa snabdijevanjem tim energentom i mogućim alternativnim izvorima.

Nermin Džindić je istakao da je “Energoinvestu” naloženo da analizira situaciju i da predloži mogućnosti alternativnog snabdijevanja.

“Pošteno treba reći da u ovom dijelu Evrope nemamo neku veliku alternativu, sve je to izvorno ruski plin, i ono što se ima u skladištima to je opet ruski plin. Dakle, alternativa je ‘Južna interkonekcija' i zato je Vlada već 2019. godine krenula u tu priču”, podsjeća Džindić za RSE.

Ovim projektom vrijednim 196 miliona maraka (oko 100 miliona evra) se predviđa izgradnja gasovoda u dužini od 180 kilometara, od čega 160 kilometara prolazi kroz BiH.

Trebao bi povezati trenutni transportni gasovod BiH sa sistemom plinovoda na jugu Hrvatske, odnosno iz Dalmacije na potezu Split-Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, sa dijelom koji se odvaja za Mostar.

Džindić je rekao da očekuje da na jednoj od narednih sjednica Doma naroda FBiH bude potvrđen prijedlog zakon o ovom projektu, koji je već prošao Predstavnički dom (drugi dom entitetskog parlamenta).

“Već se radi na finansijskoj konstrukciji za početak gradnje tog projekta, očekujemo ubrzane aktivnosti na početku gradnje. Malo su se stvari nažalost iskomplikovale, jer se cijene svih repromaterijala kreću prema gore, tako da su i opcije određenih ponuda i dogovora nažalost propale, pa se to treba ponovo obnoviti”, kazao je Džindić.

Da li je moguća zamjena za ruski gas?

Almir Bečarević smatra da BiH može doći do alternativa, ako se radi na tome.

On podsjeća da je Evropa donijela odluku da supstituira ruski prirodni gas u narednim godinama, ali da se on ne može zamijeniti ni katarskim ni američkim gasom u dovoljnim količinama u kratkom periodu.

“Evropa ima skladišta koja su prazna. Imate primjer u Hrvatskoj, gdje je skladište na nuli. Imate u Srbiji koje od 400 miliona kubika ima maksimalno 100-150 miliona kubika gasa. U Mađarskoj su skladišta gotovo ispražnjena, u Njemačkoj su ispražnjena”, upozorava Bečarević.

Ističe da je cijena ruskog gasa drastično porasla, da se sada 1.000 kubnih metara plaća i do 1.500 dolara – a do prije godinu dana, cijene su bile oko 200 dolara.

“To su tolike razlike, nije nekada problem naći gas, nego je pitanje na koji način ćete ga plasirati prema građanima i privredi, i pitanje je da li oni to uopšte mogu platiti”, ocjenjuje Bečarević.

Više od pola gasa stiže iz Rusije

Već godinama, u BiH najviše prirodnog gasa stiže iz Ruske Federacije – redovno više od 50 odsto, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Tokom 2021. godine, iz Rusije je u BiH uvezen gas vrijedan 126 miliona KM (oko 63 miliona evra), od ukupno uvezenih 218 miliona.

Godinu ranije, od 172 miliona KM (oko 86 miliona evra) uvezenog gasa, 113 miliona ovog energenta je stiglo iz Rusije.

U prethodne četiri godine, iza Rusije, drugo i treće mjesto po količini i po vrijednosti uvezenog prirodnog gasa drže susjedne zemlje, Hrvatska i Srbija.