Testiranja učenika u BiH upitna zbog vitalnog entitetskog interesa

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) će 11. aprila raspravljati o tri sporazuma o učešću Bosne i Hercegovine (BiH) u istraživanjima iz oblasti obrazovanja, jer je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz entiteta Republika Srpska (RS), pokrenuo proces zaštite vitalnog entitetskog interesa.

Za Dodika su sporne odluke o odobrenju zaključivanja sporazuma, za koje su glasala druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefika Džaferovića i Željka Komšića, dok je on glasao protiv, na sjednici 31. marta.

Radi se o Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju kompjuterske i informacione pismenosti ICILS 2023, Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju o učenju i podučavanju TALIS 2024 i Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodnih nauka TIMSS 2023.

Dodik u svom obrazloženju pokretanja ovog procesa navodi da nisu ispunjeni neophodni uslovi za učestvovanje BiH u ovim projektima.

“Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a kao relevantna obrazovna institucija dostavilo nam je svoje mišljenje od 14.10.2021. godine, u kome se navodi da nadležno Ministarstvo podržava uključivanja u međunarodne obrazovne projekte pod uslovom da se rezultati testiranja različitih istraživanja daju za RS pojedinačno”, navodi se u Dodikovom obrazloženju.

Prema Ustavu BiH, član Predsjedništva može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes za entitet u kome je izabran.

Tu odluku u roku od 10 dana mora potvrditi entitetski parlament dvotrećinskom većinom, čime ona postaje nevažeća.

Član Predsjedništva iz srpskog naroda se bira na teritoriji entiteta Republika Srpska, dok se bošnjački i hrvatski član Predsjedništva biraju u entitetu Federacija BiH.

O kakvim je testiranjima riječ?

Međunarodno istraživanje kompjuterske i informacione pismenosti ICILS 2023 je u svojoj trećoj fazi, nakon 2013. i 2018. godine. Treba da odgovori na pitanje “koliko su dobro učenici pripremljeni za učenje, rad i život u digitalnom svijetu”.

Namijenjeno je učenicima u njihovoj osmoj godini školovanja.

Istraživanje mjeri razlike u kompjuterskoj i informacionoj pismenosti učenika na međunarodnom nivou, njihovu sposobnost korišćenja kompjutera za istraživanje, stvaranje, učestvovanje i komunikaciju kod kuće, u školi, na radnom mjestu i u zajednici.

• Priča o mladima i problemima koja ih tište slušajte u podcastu Glasom mladih

U projektu učestvuje 30 zemalja, uključujući Srbiju i Hrvatsku, a testiranja će biti održana u prvoj polovini iduće godine.

Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodnih nauka TIMSS se održava svake četiri godine, počevši od 1995.godine.

U ovom projektu zakazanom za narednu godinu učestvovaće 65 država i poddržavnih administrativnih jedinica.

Istraživanje TIMSS je namijenjeno učenicima četvrtih i osmih razreda osnovnih škola.

Bosna i Hercegovina je već dva puta učestvovala u ovom testiranju, 2007. i 2019. godine. Posljednji put, bh. učenici su u ovim oblastima pokazali znanje ispod prosjeka.

Rezultati su pokazali da su bosanskohercegovački petnaestogodišnjaci u oblastima čitalačka pismenost, matematička pismenost i pismenost iz prirodnih nauka, u prosjeku bili na nivou dvanaestogodišnjaka u zemljama Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD), koja organizuje ovo najveće svjetsko istraživanje.

Testiranja učenika ICILS i TIMSS organizuje IEA (Međunarodna asocijacija za evaluaciju obrazovnih postignuća), međunarodna neprofitna organizacija bazirana u Holandiji, koja od 1958. godine analizira i pokušava da poboljša obrazovne sisteme širom svijeta.

U njenu mrežu je uključeno više od 60 država.

Testiranje TALIS, koje se odnosi na nastavno osoblje, organizuje OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj).

Međunarodno istraživanje učenja i podučavanja TALIS je prvo i najveće međunarodno istraživanje koje nudi priliku učiteljima, nastavnicima i direktorima škola iz cijelog svijeta da podijele svoja radna iskustva, sa ciljem unapređenja kvaliteta učenja i podučavanja.

Istraživanje se provodi u petogodišnjim ciklusima, a prvo je provedeno 2008. godine.

U posljednjem istraživanju, 2018. godine, učestvovalo je 48 država, odnosno ekonomija.

Šta je sporno za Dodika?

U BiH, obrazovanje je u nadležnosti entiteta, kantona i Brčko Distrikta. Za njega je u RS-u nadležno Ministarstvo prosvjete i kulture, a u Federaciji BiH, Ministarstvo obrazovanja i nauke.

Federalno ministarstvo ima samo koordinacionu ulogu, a svih 10 kantona, od kojih se sastoji taj entitet, imaju svoje resore za obrazovanje. U Brčkom se njime bavi Odjeljenje za obrazovanje.

Na nivou BiH uspostavljene su Agencija za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđenje kvaliteta, Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Milorad Dodik navodi u obrazloženju za sazivanje posebne sjednice parlamenta da bi Republika Srpska trebala biti vidljiva u konačnim rezultatima ovih istraživanja, po modelima “dodatnog područja mjerenja” i “pridružene regije”.

Ova testiranja ostavljaju mogućnost da i druge administrativne jedinice, mimo država, dobiju zasebne rezultate.

Tako su u TIMSS testiranju za iduću godinu svoje učešće potvrdili, između ostalih, posebno Abu Dabi i Dubai (gradovi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima), flamanski i frankofoni dio Belgije, Moskva u Rusiji, Hong Kong i Makao (posebne administrativne oblasti Kine), te Engleska i Sjeverna Irska.

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS-a, Predrag Damjanović, za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da će učenici i nastavnici u BiH biti na gubitku, ali podsjeća da država nema jedinstven obrazovni sistem.

“Sva međunarodna testiranja su testiranja obrazovnih sistema, a Republika Srpska ima svoj obrazovni sistem. U nekom prethodnom vremenskom periodu bila su međunarodna testiranja u kojima je učestvovala BiH, ali mi smo insistirali da iz tih rezultata vidimo kakvi su rezultati RS-a”, istakao je Damjanović.

On podsjeća da međunarodna testiranja pokazuju slabosti obrazovnih sistema, a bez izdvojenih rezultata RS-a, ne znaju ni koje su slabosti. Ističe da “u Federaciji BiH ne žele da prihvate da Republika Srpska ima odvojen obrazovni sistem”.

“Da je bilo malo više sluha, malo više razumijevanja od strane ljudi iz Federacije BiH, ja mislim da bi mi mogli učestvovati, mislimo da su svim našim obrazovnim sistemima potrebna međunarodna testiranja, ali ne na način kako su oni zamislili”, kategoričan je Damjanović.

Šta kaže struka?

Milorad Dodik je vjerovatno najveći štetočina obrazovanja u BiH, a nije da mu je bila jednostavna konkurencija, ocjena je Namira Ibrahimovića, direktora sarajevske Osnovne škole “Safvet-beg Bašagić” i bivšeg voditelja reforme obrazovanja u Kantonu Sarajevo.

“On sa svojim odlukama, zaustavljajući učestvovanje BiH u međunarodnim istraživanjima odbija bilo kakvu ozbiljnu provjeru kvaliteta obrazovnog sistema”, kaže Ibrahimović za RSE.

On podsjeća da su ranija testiranja učenika u BiH pokazala poražavajuće podatke.

“Svako drugo dijete je funkcionalno nepismeno, dakle svaki 15-godišnjak, a TIMSS je pokazao da svako četvrto dijete u BiH sa 10 godina još ne zna osnovne računske operacije”, naglašava Ibrahimović.

Dodaje da, umjesto da ovi rezultati budu povod za potpunu promjenu obrazovnog sistema i budu vjetar u leđa novim međunarodnim provjerama, djeca su gurnuta u „ambis neobrazovanja“.

Seid Alibegović, direktor Druge (matematičke) gimnazije u Sarajevu, za RSE kaže da žali zbog svih učenika u BiH, jer će ovim potezom bh. obrazovanje još više zaostajati.

“Postoji mogućnost da je to predizborna kampanja iz razloga što ide tim putem da sve što je država Bosna i Hercegovina se minimizira u mogućnosti u kojoj to može i obrazovanje, koje to ne treba da bude. Djeca su sva ista da li bili crnci ili bijelci, žuti ili bijeli, Bošnjaci, Srbi i Hrvati. To čini štetu učenicima”, smatra Alibegović.

Prema njegovim riječima, velika šteta je u tome što je obrazovni sistem u BiH uskraćen za poređenje sa ostatkom svijeta.

Problemi sa PISA testiranjem

Situacija praktično identična ovoj se desila i prošlog ljeta, kada je Dodik pokrenuo zaštitu vitalnog entitetskog interesa zbog učešća BiH u programima PISA (Program for International Assessment) i PIRLS (Međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti).

PISA je međunarodna procjena znanja i vještina svih petnaestogodišnjaka u svijetu, a organizuje je OECD. Trebala je biti održana prošle godine, ali je zbog pandemije korona virusa pomjerena na 2022. godinu.

NSRS je na sjednici 29. jula podržao Dodikovu odluku, i učenici iz BiH na kraju nisu učestvovali u ovom testiranju, koje je počelo prošlog mjeseca u susjednoj Srbiji.

Na toj sjednici, Dodik je naveo da je “nadležnost u oblasti obrazovanja isključivo na Republici Srpskoj i ta nadležnost nije na nivou BiH, kao što se pokušava prenijeti”.

PISA testiranje u BiH je prvi i jedini put provedeno 2018. godine, a BiH je bila daleko ispod međunarodnog prosjeka, zauzevši 62. mjesto od 79 zemalja učesnica.

Istraživanje je rađeno na uzorku od 6.480 učenika, u 213 osnovnih i srednjih škola.

Rezultati su pokazali da više od pola bh. 15-godišnjaka ne postiže minimalni nivo funkcionalne pismenosti u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, kao i u pismenosti iz prirodnih nauka, te da su u ovim oblastima prosječno na nivou 12-godišnjaka iz zemalja članica OECD-a.

Prema tada dobijenim podacima, svaki drugi 15-godišnjak iz BiH ne može da funkcioniše niti u školskom sistemu, niti u privatnom životu ili u nastavku školovanja.