HDZ predlaže upisivanje nacionalnosti u ličnu kartu

U ličnim kartama Bosne i Hercegovine (BiH) su ime i prezime, spol, mjesto rođenja, državljanstvo BiH, općina prebivališta. Pored toga, upisan je datum rođenja i izdavanja, do kad dokument važi, ko ga je izdao, broj lične karte i jedinstveni matični broj. Na ličnoj karti je ostavljen je i prostor za upis krvne grupe.

To nije dovoljno za predstavnike Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH koji su u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona kojim bi se u lične karte upisivala pripadnost konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima. O tome će Parlament Bosne i Hercegovine raspravljati 27. aprila.

Prijedlog predviđa i da svaki građanin BiH “se može” opredijeliti da se podatak o pripadnosti konstitutivnom narodu (Bošnjak, Hrvat ili Srbin), nacionalnoj manjini i ostalim u BiH upiše u matične knjige rođenih, državljana BiH ili osobnu iskaznicu.

Međutim, ukoliko građanin to ne želi, matičar je dužan upisati i takvo opredjeljenje. Ovaj podatak bi se koristio prilikom zapošljavanja u institucijama BiH, ali i prilikom kandidiranja na izborima. Istinitost tog podatka o nacionalnosti provjeravao bi matični ured.

Oni koji bi naknadno upisali svoju nacionalnost ili su se odbili izjasniti, mogli bi ponovno promijeniti nacionalnost nakon deset godina. Roditelji bi se izjašnjavali o nacionalnosti djece koja bi se mogla izjasniti o tome (promijeniti nacionalnost) tek nakon stjecanja punoljetnosti.

Do zaključenja teksta na upite Radija Slobodna Evropa (RSE) o pojašnjenju Prijedloga zakona se niko iz HDZ-a nije javljao.

Kakve su reakcije?

“Ja svoju nacionalnost ne bih upisala u ličnu kartu. To je moje pravo. Ja se od rođenja izjašnjavam kao Srpkinja. U jednom momentu sam se drugačije izjasnila. Kad je (Radovan) Karadžić počeo da govori da štiti prava Srba. Na tom popisu (1991.) sam se izjasnila kao Jugoslavenka, jer nisam željela da me on predstavlja”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirjana Marinković-Lepić, zastupnica opozicijske Naše stranke.

HDZ-ov prijedlog zakona komentariše kao “žigosanje ljudi”.

“Iz HDZ-a BiH se stalno ‘vade' na to da se zloupotrebljava ta nacionalnost kad su u pitanju izbori u Dom naroda Federacije BiH. Međutim, par izuzetaka, kao naprimjer kad se neki Bošnjak iz Goražda izjasnio kao Hrvat i dospio u taj Dom naroda, a to se ne kosi za zakonom, ne može se nazvati zloupotrebom, kazala je Marinković-Lepić za Radio Slobodna Evropa.

Što se tiče formulacije u HDZ-ovom prijedlogu da se neka osoba “može” izjasniti – dakle ne mora, Marinković-Lepić kaže da uopće onda ne vidi svrhu takvog zakona. Posebno smatra neprihvatljivim da se neka osoba može drukčije izjasniti tek nakon punoljetnosti, odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.

I u Stranci demokratske akcije (SDA), koja je koalicioni partner HDZ-a na državnom nivou, kao i na nivou entiteta Federacija BiH, navode kako je za njih Prijedlog zakona neprihvatljiv.

“Ličnu kartu morate nositi sa sobom i bilo ko da vas identifikuje znao bi da li ste Srbin, Hrvat, Bošnjak ili Ostali. Ništa me ne iznenađuje od sljedbenika retrogradne politike iz srednjeg vijeka gdje bi se ljudi trebali nacionalno dijeliti i tako identifikovati u ličnim dokumentima. To je neprihvatljivo i pogubno za budućnost BiH”, kazao je za Radio Slobodna Evropa Šemsudin Mehmedović, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA).

Istovremeno, Dženan Đonlagić, zastupnik Demokratske fronte u državnom parlamentu, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa da je HDZ-ov prijedlog “podizanje ljestvice političkog ludila u ovoj zemlji”.

DF je u koaliciji na državnom nivou, nivou entiteta Federacija BiH, te nekim kantonima sa SDA i/ili HDZ-om BiH.

“Ovime se želi zacementirati etnički model uređenja BiH, iako nam sve presude suda iz Strasbourga i zvanično mišljenje Evropske komisije govore sasvim drugo – da se novo uređenje treba odmaknuti od etničkog ekskluziviteta i okrenuti se poštivanju individualnih, temeljnih ljudskih prava koja uključuju i to da svako onaj ko želi da se etnički izjasni to ima pravo”, dodao je Đonlagić.

On kaže kako je nacionalnost njegova privatna stvar i da mu se ne može zakonski nametati da to mora uraditi.

Mira Pekić, zastupnica opozicijske Partije demokratskog progresa, sjeća se da je bilo raznih prijedloga kao, naprimjer, da se na ličnu kartu upiše krvna grupa.

“Ti podaci su definisani zakonom. Ako većina to odluči, mi iz opozicije to ne možemo spriječiti. Nemam ništa protiv da se upiše nacionalnost, ako neka osoba to želi. Mislim da je matični broj, pored imena i prezimena, sasvim dovoljno za identifikaciju”, smatra Pekić.

Podrška Dodikove stranke

Sanja Vulić, zastupnica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je ne iznenađuje HDZ-ov prijedlog, imajući u vidu “da je hrvatskom narodu oteto mjesto i nemaju svog legalnog i legitimnog predstavnika Predsjedništva BiH”.

SNSD na čelu s članom Predsjedništva BiH je vladajuća stranka u entitetu Republika Srpska i u koaliciji na državnom nivou sa HDZ-om BiH, SDA i DF-om.

“Njihovo (HDZ BiH) razmišljanje je opravdano. To im je slamka spasa, da im se legalno biraju predstavnici”, kazala je Vulić za RSE, dodajući da je rođena u Opštini Centar Sarajevo, te je tražila da joj se u rodnom listu dopiše da je Srpkinja.

“Kao ponosna Srpkinja uopšte nemam problem da mi se to napiše i na vozačkoj dozvoli, ličnoj karti ili pasošu”, zaključila je Vulić.

Entitetsko državljanstvo

Osim državljanstva BiH, u ovoj zemlji postoji i entitetsko državljanstvo Federacije BiH i Republike Srpske, ali se ono ne upisuje u lične dokumente građana koji žive u ova dva entiteta.

Stvar kompliciraju lične karte državljana BiH koji imaju prebivalište u Brčko distriktu BiH, kao trećoj administrativnoj jedinici ustrojenoj Daytonskim mirovnim sporazumom koji je zaustavio rat.

Stanovnici Brčkog, koji kao “kondominij” pripadaju i jednom i drugom entitetu, moraju “uzeti” jedno od dva entitetska državljanstva i upisati ga u lične karte.

Na općim izborima, građani Brčkog koji su “entitetski državljani Federacije BiH” mogu glasati za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a “entitetski državljani Republike Srpske” za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Isti slučaj je s kandidiranjem, gdje se mogu kandidirati za državni parlament kao zastupnici iz Federacije BiH ili Republike Srpske kao i kod imenovanja za državne ministre ili njihove zamjenike.