Milanović bi se trebao vratiti u ustavno-pravne okvire

“Nastojimo prebroditi ovu krizu za hrvatsko gospodarstvo i građane”

– Ovaj plan kojeg je iznijela predsjednica EK ima tri temeljna elementa. Prvo su mjere uštede energije, drugo je diverzifikacija opskrbnih pravaca prije svega za naftu i plin te to uključuje i zajedničku nabavu zemalja članica, te u konačnici ubrzanje zelene tranzicije i prelazak na obnovljive izvore energije. Za nas je posebno važno kad je riječ o investicijama koje se odnose na plinsku i naftnu infrastrukturu, prije svega mislim na Plinacro, Janaf i LNG terminal na Krku, otvaraju se mogućnosti za dodatna ulaganja i proširenje kapaciteta. Na taj način Hrvatska postaje strateška zemlja kad je riječ o diverzifikaciji opskrbnih pravaca država srednje Europe u pogledu plina i nafte, rekao je Plenković.

– Vlada poduzima sve nužne aktivnosti, imamo kriznu skupinu koja vodi računa o tome da se na vrijeme popune kapaciteti skladišta plina. Vlada, u ovim okolnostima, koje su sve samo ne uobičajene, vodi računa o energetskoj sigurnosti građana i građanki, rekao je i nabrojao sve mjere koje su dosad uvedene.

– Očekujem da će izvješće EK biti također ohrabrujuće za Hrvatsku i podržati nastojanja koja imamo da postanemo članica europodručja. Finalne odluke u tom pogledu očekujemo tijekom lipnja i srpnja. Sve to se događa u trenutku kad Hrvatska unatoč krizama zadržava investicijski kreditni rejting, kada nastojimo poboljšati standard građana, ali iznalazimo načine kako pomoći našem gospodarstvu i našim građanima, to ćemo činiti i dalje. Doveli smo do toga da danas imamo 1,600.000 zaposlenih, to je broj veći nego bilo kada. Vlada će voditi brigu da sve što poduzimamo budemo na visini izazova koji su kontinuirani i koji će još jedno vrijeme biti pred nama.

– Bitno je da smo stekli takvu reputaciju da unatoč europskim i globalnim novim okolnostima čvrsto idemo prema članstvu u europodručju. Vjerujem da će taj cilj biti realiziran početkom srpnja, rekao je.

Dodao je kako je važno da javnost shvati kako je energetska kriza trenutno tema broj jedan jer sa sobom nosi rast svih drugih cijena. 

– Ruska agresija na Ukrajinu koja je izazvala najveću humanitarnu krizu, rast cijena energenata i sirovina, rast cijena hrane, rast cijena građevinskog materijala i hrane, reflektira se na sve što radimo. Nastojimo prebroditi ovu krizu za hrvatsko gospodarstvo i građane. Zato je bitno da smo s paketom pokazali posebnu osjetljivost te kroz provedbu načela solidarnosti podržali one koji su najosjetljiviji i imaju najmanja primanja, poručio je.

“On je nažalost izabran na dužnost predsjednika”

Hrvatski predsjednik Vlade komentirao je izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića da on, Plenković, sudjeluje u razaranju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Plenković je naglasio kako nastoji ne slušati i ne pratiti sve što Milanović govori.

– No, on je nažalost izabran na dužnost predsjednika Republike Hrvatske, pa ga vi prenosite. Ja sam čak dobio signal od kolega da nas je nazvao izdajica i veleizdajicama i sve druge epitete koje obično koristi. Indikativno je da to, po njegovim kriterijima, govori čovjek koji je išao aktivno u kampanju u Sarajevo agitirati za Željka Komšića, protiv HDZ-a BiH, protiv svih stranaka okupljenih u okviru Hrvatskog narodnog sabora. Niti trunke vjerodostojnosti onog koji u crvenom šuškavu odlazi u Sarajevo, kazao je Plenković. 

“Milanović za Hrvate u BiH nije napravio apsolutno ništa”

Što je s inicijativom koja nije plod prethodnog usuglašavanja institucija zaduženih za vanjsku politiku?

– Imate izvornu tezu protiv širenja NATO-a. Ona dolazi u trenutku kada je Rusija napravila brutalnu vojnu agresiju na Ukrajinu i time srušila temelje sigurnosne arhitekture u Europi. Cijeli zapadni svijet se solidarizirao s Ukrajinom. Radi li on to iz uvjerenja, ima li neki radni nalog ili je samo korisna budala koja ovo radi u interesu Moskve, meni to do kraja nije poznato. Ali mi je poznato da je izašao s tezom da Hrvatska kao članica NATO-a blokira dvije naše partnerice u trenutku kada one nakon desetljeća ustrajanja na neutralnosti donose unutar sebe strateške odluke da procjenjuju da je za njihovu sigurnost bolje da budu u sigurnosnom smislu pokriveni kišobranom koji se zove članak 5, poručio je hrvatski predsjednik Vlade.

– Prva Milanovićeva teza je protiv NATO-a, druga teza su Hrvati u Bosni i Hercegovini. Hoće li njegova inicijativa pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini ili će im odmoći? Naša Vlada i diplomacija za razliku od njega učinila je gigantske korake da bi se emancipiralo pitanje izbornog zakona i prava Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ja tu temu pratim godinama iz različitih uloga i uspoređujem naš angažman u odnosu na njega sada dok je predsjednik, ali još više i prije kao predsjednika vlade. Ne vidim da je kao premijer dizao ovu temu. U njegovo vrijeme nemate zaključak Europskog vijeća o Bosni i Hercegovini kao što imate prije dva mjeseca na moju inicijativu zahvaljujući kojem ćemo svjedočiti posjetu predsjednika Europskog vijeća BiH. Ako neki akteri među hrvatskim strankama u BiH misle da će im prijetnje blokadom pomoći, nisu u pravu. Milanović ovo radi da bi naštetio politički HDZ-u u Hrvatskoj i u BiH, dodao je.

Istaknuo je da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini ne pomaže vrijeđanjem. Rekao je kako za Hrvate u BiH Milanović nije napravio apsolutno ništa.

– Ovime šalje poruku protiv svih članica NATO-a, da u ovom trenutku staje u interese neširenja NATO-a i interese Rusije. Ovo su po mom sudu jako nesmotrene akcije, kazao je Plenković. 

“Moja Vlada vodi politiku koja je odgovorna”

Hrvatski predsjednik Vlade rekao je kako za razliku od Milanovića njegova Vlada vodi politiku koja je odgovorna, i koja prije svega vodi računa o interesima i reputaciji Hrvatske.

– Je li veleizdajnička politika ako vam je kreditni rejting u smeću? Je li veleizdajnička politika ako ideš u Sarajevo lobirati za Komšića? Ja to ne govorim, a mogao bih svaki dan, poručio je Plenković.

“Partneri iz Europske unije i NATO-a gledaju nas čudno zbog Milanovićevih riječi”

Istaknuo je kako se Hrvatska dovela u poziciju da nas partneri iz Europske unije i NATO-a gledaju čudno zbog Milanovićevih riječi. Dodao je kako je Hrvatska trenutno u plusu 55 milijardi što se tiče europskih sredstava.

– To je naša politika, to ne radimo tako da se moramo posvađati sa svakim. Postoje suptilniji načini da se dođe do cilja. Uz veliko iskustvo koje imam, ne mogu razumjeti da netko ovako nastupa misleći da pomaže, a još mi je teže gledati da netko naivno vjeruje da je stvarna namjera pomoći, a nije. Stvarna namjera je da se NATO ne širi, da se zlorabi položaj Hrvata u BiH, da se ruši HDZ u BiH i u Hrvatskoj. Nema dileme o kakvoj je ovdje političkoj igri riječ i šteta da je to tako, kazao je Plenković. 

“Je li normalno da Milanović huška državnu odvjetnicu i policiju?”

Plenković se osvrnuo i na poziv koji je uputio šefici DORH-a Zlati Hrvoj Šipek.

Pitao se je li normalno da Milanović huška državnu odvjetnicu i policiju na saborskog zastupnika.

– Ja mislim a nije. Je li normalno da huška na zatvaranje, utamničenje ministra u Vladi? Ja mislim da nije. Ako je taj isti DORH za puno blažu formulaciju prije dvije godine u manje od 24 sata reagirao na jednu moju izjavu, koja nije imenovala nikoga, onda mene kao predsjednika Vlade, na čiju izjavu je taj isti DORH reagirao, zanima zašto sada ne reagira. Nisam zvao i odšutio, nego sam zvao i rekao da ću to javno reći radi kredibiliteta svih institucija. Vrlo je bitno da nema dvostrukih aršina. To što on sad hoće malo to koristiti da može reći da je to za opoziv, to može okačiti mačku za rep, poručio je Plenković. 

“Hrvatska može biti ključna europska zemlja za opskrbu energentima”

– Hrvatska može biti ključna zemlja za buduću opskrbu energentima zemalja u svome susjedstvu koje sada u energetskom smislu potpuno ovise o Rusiji, rekao je Plenković, komentirajući na konferenciji za novinare EU-ov plan za brzo smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima “REPowerEU”.

Po njegovim riječima, važno je što je u EU-ov dokumentu naznačena potreba ulaganja u plinovodnu i naftovodnu mrežu, što je prilika za Plinaco i Janaf te su u tijeku razgovori s tim kompanijama o tome što se može napraviti. Dodao je da Plinacro i Janaf imaju inicijalne projekcije ulaganja.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

U EU-u po njegovim riječima postoji visok stupanj razumijevanja za ključnu ulogu Hrvatske, a domaće energetske kompanije imaju “važne uloge u promijenjenoj energetskoj strukturi Europe”.

Govoreći općenito o europskom planu RePowerEU, rekao je da on ima tri elementa, a to su uštede energije, diversifikacija opskrbnih pravaca te prelazak na obnovljive izvore energije.

Plan je vrijedan 300 milijardi eura, od čega 225 milijardi u zajmovima i 75 milijardi u bespovratnim sredstvima. Jučer ga je predstavila Europske komisija.

– Za nas je posebno važno kad je riječ o investicijama koje se odnose na plinsku i naftnu infrastrukturu, otvaraju se mogućnosti za dodatna ulaganja, proširenje kapaciteta i tako Hrvatska postaje strateška zemalja kada je riječ o diversifikaciji opskrbnih pravaca, rekao je Plenković.

Izvijestio je i da Vlada vodi računa o tome da se na vrijeme popune kapaciteti skladišta plina.

Što se tiče uvođenja eura, očekuje odluke o članstvu Hrvatske u eurozoni tijekom lipnja i srpnja.

“Mi ćemo štititi hrvatske vojnike i branitelje”

Plenkovića je komentirao i optužnicu koja je danas u Srbiji podignuta protiv četvorice hrvatskih pilota o akciji “Oluja”. Naglasio je kako ministar pravosuđa Ivan Malenica nije dobio nikakve informacije o toj optužnici.

– Ne mogu ništa komentirati osim onoga što sam pročitao u medijima. Koliko ja shvaćam riječ je o predmetu koji bi trebao biti vezan za teritorij Bosne i Hercegovine. Tu je već problem tog pitanja nadležnosti tijela Srbije za bilo što što je vezano za teritorij van Srbije. Mi smo stalno tu temu dizali i govorili da je to neprihvatljivo. Ako što dođe mi ćemo štititi hrvatske vojnike i branitelje, poručio je. 

O misterioznom tankeru nafte kod Rijeke

Plenković je komentirao i misteriozni tanker kod Rijeke u kojem je navodno iranska nafta. Dodao je kako embargo koji ima Amerika ima posljedice za one koji prime iransku naftu.

– U ovom slučaju mogu reći da nadležni moraju vidjeti o čemu se radi. Mi ne znamo u ovom trenu je li to baš iranska nafta, gdje je natovarena, ja bih pričekao da se jave stručnjaci, istaknuo  je.

“Karamarko je još uvijek član HDZ-a”

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvrnuo se i na Facebook objavu bivšeg predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka o poništavanju odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Plenković je naglasio kako je Karamarko još uvijek član HDZ-a. Dodao je kako ga je osobno pozvao da na obljetnicu 100. godine rođenja dr. Franje Tuđmana.

– Drago mi je da je presuda takva, a što se tiče ostavke to je nešto drugo. Ne bih to vezao nužno uz ostavku jer bilo je toga više. Mi smo tad poslali pismo da smo protiv rušenja vlastite Vlade, kazao je.

Istaknuo je kako je filozofija HDZ-a da unatoč svemu iz prošlosti nastavljaju ići dalje.

“Banožić nikad nije rekao da je Selak bombardirao Vinkovce” 

Plenković je govorio i o ministru obrane Banožiću. Dodao je da Banožić nikada nije rekao da je Selak bombardirao Vinkovce.

– Banožić to nije rekao, nit je to mislio. Taj događaj koji je bio u Divuljama, nije organizirao minsitar nego HRZ i oni su ti koji odlučuju koga će zvati, koga neće. Banožić je tamo bio gost. Nemojmo mu još i ovo natovarivati, poručio je. 

“Milanović bi se trebao vratiti u ustavno-pravne okvire”

Hrvatski predsjednik Vlade naglasio je da ne razmišlja o Milanovićevoj političkoj perspektivi.

– To je čista pakost. Nakon što je on ovo počeo raditi, Hrvati su u sve lošem položaju u BiH. Što je njegova Vlada učinila za potporu BiH da podnese zahtjev za članstvo?, ponovio je Plenković. 
Na upit novinara, planira li tražiti opoziv predsjednika, Plenković je poručio kako bi se Milanović trebao vratiti u ustavno-pravne okvire i zapitati se što radi.

Poručio je da trpi kritike, jer hrvatska Vladi godinama daje novac za normalno funkcioniranje bolnice u Mostaru.

– Je li to izdaja?, upitao je.