Kako na najbolji način iskoristiti turistički potencijal Hercegovine?

Hercegovina mnogo toga može ponuditi na turističkom planu, ali potencijal leži neiskorišten, smatra izvršni direktor Regionalne agencije za ekonomski razvoj (REDAH) iz Mostara Ivica Sivrić.

“Do prije petnaestak godina za 95 posto ljudi turizam u BiH i na zapadnom Balkanu svodio se na odlazak na more, a sada se stvari mijenjaju. Ljudi postaju svjesni koliko su aktivnosti bitne za njihovo zdravlje”, smatra Sivrić.

Kako je rekao u razgovoru za Fenu, sve se više turista odlučuje na vikend odmore, umjesto na odmore koji traju više dana ili tjedana, a Zračna luka Mostar s par niskobudžetnih linija mogla bi uveliko pripomoći povećanju broju turista koji dolaze na ovo područje.

Sivrić smatra da je za hercegovački turizam najvažnija osovina Neum – Međugorje – Mostar, a da prostor koji se nalazi oko i unutar tog područja mora osjetiti dobrobit od turizma te da mora biti u stanju zadržati turiste što je moguće duže.

Nove okolnosti

Osim standardnih stvari koje služe promociji turizma, Sivrić upozorava kako se mora promijeniti pristup turizmu.

“U svoj toj priči najbitniji su ljudi i ideje, ne treba se kopirati ostale destinacije niti očekivati rezultate preko noći zadajući sebi neke nerealne ciljeve. Hercegovinu moramo prilagoditi modernim modelima turizma, animirati ljude. Najvažnija je komunikacija na lokalnoj razini, potrebno je okupiti kvalitetne ljude i puno stvari se može uraditi”, govori direktor REDAH-a.

Po njegovim riječima, navike turista su se promijenile, a u novim okolnostima Hercegovina ima šta ponuditi, od prirodnih ljepota, kulturnog i povijesnog naslijeđa do avanturističkog turizma.

“Ima puno destinacija u Hercegovini koji se itekako mogu turistički iskoristiti. Istočna i sjeverozapadna Hercegovina sa svojim planinama mogu ponuditi pregršt aktivnost na otvorenom, poput pješačenja, alpinizma, biciklizma, zip-linea”, navodi Sivrić.

Osvrnuo se i na vodni turizam koji je, po njegovim riječima, također uvelike neiskorišten, a hercegovačke rijeke i jezera imaju ogroman potencijal.

“Čitav prostor od Konjica do Mostara uz Neretvu je neiskorišten, tu nema „poštenog” čamca. Prostor uz rijeku Trebižat nudi neki sadržaj, ali i to se može dići na višu razinu. Od Peć Mlini i izvora rijeke Trebižat koji sutra može imati kamp s popratnim sadržajima do kupališta uz već navedenu rijeku koji nude odmor, ali i aktivni turizam u okviru raftinga”, rekao je Sivrić.

S tim u vezi REDAH je prema Gradu Mostaru izašao sa strateškim projektom koji bi promovirao život od turizma uz vodu.

“Potrebno je obogatiti sadržajem jezera i rijeke, po mogućnosti napraviti šetnicu koja bi povezala Mostar s jezerom u Vrapčićima, napraviti i urediti pješačke staze uz Bunu, koje bi onda služile za relaksaciju i aktivnosti. Imamo vodu, ali ne živimo turistički od nje”, istaknuo je.

Tu je, naravno, flora i fauna, kao dodatni adut.

“Flora i fauna su neiskorišteni dio turističke ponude. Potencijal Hutova blata također se može iskoristiti kako bi se privuklo zaljubljenike u promatranje ptica, a Hutovo blato kao jedan od ornitoloških rezervata sigurno može biti mamac za turiste. Poznati smo i po ljekovitom samoniklom bilju, od čega se također može odraditi priča. Ribolovstvo također”, kaže izvršni direktor REDAH-a.

Nedostatak kampova

Ono čemu bi se trebala svakako pokloniti dodatna pozornost su kampovi.

“Mi nemamo kvalitetne kampove, jedna Istra npr. ima 330.000 kreveta, a oko 100.000 su mjesta u kampovima. Kod nas Bunica godinama stoji neiskorištena. I Trebinje i Livno bi mogli imati svoje kampove, bilo koji grad”, smatra Sivrić.

Osim prirodnog i aktivnog turizma, neiskorišten potencijal je i u sferi kulturne i povijesne baštine.

“Naši muzeji su nažalost slabo posjećeni, iako su puni blaga. Muzeji bi umjesto arhiva kulturnog blaga trebali biti i prezenteri istog. Mnogi franjevački muzeji i javne ustanove kulturnog tipa su puni artefakata kojima možemo privući turiste”, kazao je Sivrić.

Naveo je i primjere osmanske i austrougarske kulturne, arhitektonske i ostale baštine kojima bi se ciljano moglo ići na turističko tržište Turske i zemalja Srednje Europe.

“Imamo itekako otvoren potencijal i za kulturne manifestacije. Mi imamo tri tradicionalne manifestacije: Nevesinjska olimpijada, Dani berbe grožđa u Čitluku i Strljanica na Kupresu, koje se međusobno ne reklamiraju, a sigurno je da to mogu i tako bi privukle još više turista”, kaže Sivrić te dodaje kako i drugi hercegovački gradovi imaju zanimljive kulturne manifestacije koje mogu biti zanimljive turistima.

Kako bi se kompletna turistička ponuda što više približila javnosti REDAH je s partnerima pokrenuo izradu digitalne mape.

“Interaktivna mapa koju pripremamo sadržavati će podatke o restoranima, hotelima, prirodnoj i kulturnoj baštini, te događajima. Vrijeme je da na digitalan način počnemo upravljati i promovirati Hercegovinu. Načelnicima i gradonačelnicima u Hercegovini bit će predstavljena ta interaktivna mapa, a oni bi onda nama proslijedili podatke iz svojih jedinica lokalne samouprave koje ćemo mi obraditi i dodati na tu kartu”, navodi Sivrić.