Ogrijev u BiH duplo skuplji zbog izvoza u Evropu

Građane Bosne i Hercegovine su zabrinule skoro udvostručene cijene ogrijevnog drveta i drvenog peleta.

Mumin Japić, penzioner iz Cazina, na sjeverozapadu BiH, kaže da zbog male penzije još uvijek nije nabavio ogrijev za narednu zimu.

“Mala penzija. Čekam boljih uslova da malo nakupim para”, kaže Japić i objašnjava da sa penzijom od 450 maraka (oko 225 eura) nije lako prikupiti 500 eura, koliko je prošle godine platio za deset metara drva.

Kaže da će ako ne uspije sam za nabavku ogrijeva morati tražiti pomoć od djece.

U sličnom problemu su i građani koji se griju na pelet, poput Alena iz Doboja, na sjeveru BiH. On troši oko pet tona peleta godišnje.

“Cijena prošle godine bila je 350 maraka. Ove godine između 550 i 600 KM”, kaže Alen, i objašnjava da je u proteklih pet godina cijena peleta porasla sa 250 na 600 maraka (od 125 do 300 eura).

“Znači idu poskupljenja u nedogled i biće sve skuplje i skuplje. Od osnovnih životnih namirnica, preko ogrijeva, energije, svega”, kaže Alen.

Zašto je kriza sa ogrijevom u zemlji bogatoj šumom

Firma “Drvosječa” prodaje ogrijevno drvo i drveni pelet na domaćem i stranom tržištu. Zapošljava oko 200 radnika u pet najvećih bosanskohercegovačkih gradova: Sarajevo, Banjaluka, Mostar, Tuzla i Zenica.

Uprava firme je 24. maja uputila dopis na adrese Vijeća ministara BiH i još sedam nadležnih institucija na nivou države i dva entiteta. Od Vijeća ministara BiH su zatražili da hitno zabrani izvoz svih vrsta ogrijeva sve do potpunog podmirenja potreba domaćeg tržišta, kako bi zaštititili domaće stanovništvo.

“Problem je izvoz drveta, iscjepanog i spremnog za loženje, kao i peleta”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Muhamed Helać, menadžer firme “Drvosječa”, i objašnjava da se iz BiH dnevno izveze 30 do 50 šlepera peleta ili oko 500 do 700 tona.

Prema njegovim riječima, domaći proizvođači ogrijeva pokušavaju podmiriti tržište Evropske unije (EU), nakon što je zbog rata obustavljen uvoz ogrijevnog drveta i peleta iz Ukrajine. Ta zemlja je bila jedan od glavnih dobavljača ovih energenata za potrošače u EU.

“Kupci u Njemačkoj plaćaju trenutno 430 eura po toni peleta, a u Grčkoj čak 490 eura po toni”, objašnjava Helać i dodaje kako je to privuklo domaće privrednike da počnu izvoziti na evropsko tržište.

“Ako se ta mjera ne donese mi ćemo doći u situaciju da nećemo imati doslovno na šta da se grijemo”, poručuje Helać.

Istovremeno, Mirsad Hubanić, sekretar Sektora šumarstva u Privrednoj komori Federacije BiH (jedan od dva bh. entiteta) navodi da BiH ima privilegiju da ima blizu 60 posto teritorije pokrivene šumom. Objašnjava da u FBiH posluje deset kantonalnih javnih šumarskih preduzeća, koje isporučuju sirovinu za proizvodnju ogrijeva, ali i tehničko drvo za firme iz drvne industrije koje proizvode namještaj.

“I prije krize u Ukrajini je Rusija zabranila izvoz trupaca, pa čak i rezane građe(daske i grede op.a.)”, kaže Hubanić.

Objašnjava da je to uradila većina država poput Bugarske, Mađarske, Norveške, te da jedino vlasti u BiH odbijaju zabraniti izvoz trupaca, ali i drugih šumskih sortimanata poput ogrijeva i rezane građe.

Šta kažu nadležne državne institucije?

Zbog hronične nestašice sirovine sa kojom se drvoprerađivači suočavaju već godinama, Udruženje poslodavaca FBiH je još 2017. godine zatražilo da državna vlast zabrani izvoz trupaca i drugih drvnih sortimenata.

Samo godinu kasnije su su se i dvije entitetske vlade složile da od Vijeća ministara BiH zatraže zabranu izvoza šumskih drvnih sortimenata, kako bi zaštitile drvoprerađivače i potrošače u BiH.

Nadležno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je pripremilo Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, i uputilo je Vijeću ministara BiH na usvajanje u martu ove godine.

Resorni ministar Staša Košarac za RSE kaže da je prijedlog odluke prošao usaglašavanje u svih deset kantona i u oba entiteta. Dodaje da nije bilo primjedbi niti protivljenja, ali da odluka nije usvojena na sjednici Vijeća ministara BiH “zbog protivljenja bošnjačkih ministara”.

Košarac objašnjava da je argumentacija bila da neko može da tuži BiH zbog zabrane izvoza i da iz odluke treba izdvojiti firme koje imaju već sklopljene ugovore.

“Ne želim da vjerujem da neko štiti pojedine izvoznike oblovine suprotno interesima primarnih proizvođača i prerađivača koji zapošljavaju veliki broj radnika”, kaže on.

Izvoz drvnog sektora BiH raste, pa je od 2019. godine porastao sa 1,3 na 1,7 milijardi maraka u prošloj godini.

Oko polovine tog izvoza čine finalni proizvodi, a drugu polovinu poluproizvodi i sirovina. Najznačajnija izvozna tržišta su zemlje EU, te zemlje okruženja te Kina i Albanija.