Civilno društvo treba biti pokretačka snaga u demokratijama, naglašavaju učesnici u diskusiji EESO-a u Sarajevu

Dana 24. maja u Sarajevu, Odbor za Zapadni Balkan u okviru Evropskog ekonomskog i socijalnog odbora (EESO) održao je svoj godišnji eksterni sastanak, po prvi puta nakon pandemije COVID-19, za potrebe susreta s organizacijama civilnog društva u Bosni i Hercegovini, a razgovarano je o njihovoj ulozi i zabrinutostima u vezi trenutne situacije. Zaključci će biti proslijeđeni političkim organima u zemlji i institucijama EU-a.

 

Diskusija je održana u Delegaciji EU u Sarajevu, uz učešće preko 60 učesnika, koji su iznijeli svoja viđenja stanja građanskog i socijalnog dijaloga, slobode medija i borbe protiv dezinformacija, kao i tržišta rada, s fokusom na mlade.

 

Jurgis Vilcinskas, vršitelj dužnosti zamjenika šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, naglasio je negativne efekte rata u Ukrajini na ekonomiju i sigurnost Bosne i Hercegovine te da je u ovim teškim vremenima savjet civilnog društva vrijedniji nego ikad.

 

Ionuţ Sibian, član EESO-a i predsjedavajući Odbora za Zapadni Balkan, istaknuo je da je sužavanje prostora građanskog djelovanja problem koji pogađa ne samo zemlje Zapadnog Balkana poput Bosne i Hercegovine, već i države članice EU-a. Također je naglasio da ako organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini žele dobiti održivo finansiranje, trebaju više ulagati u razvoj lokalne infrastrukture i partnerstva s akademskim krugovima.

 

Učesnici su stava da organizacije civilnog društva trebaju ponovno zauzeti svoju ulogu u društvu kao nositelji promjena vođeni rezultatima, budući da ih domaće vlasti u posljednjih 12 godina sve više marginalizuju, dok sponzorstva dolaze od stranih donatora. Pokrenuta je i ideja o uključivanju građana u organizacije civilnog društva te je značajan naglasak stavljen na pitanja vezana za mlade. Brojke su iznimno razočaravajuće, pokazuju da mnogi mladi napuštaju zemlju zbog izostanka perspektiva za zapošljavanje i lošeg obrazovnog sistema. Prema riječima učesnika, socijalni dijalog u zemlji također je fragmentovan i slab.

 

Što se tiče slobode izražavanja, govornici su naglasili da se sloboda izražavanja često zloupotrebljava kao izgovor za promociju govora mržnje i ustvrdili da bi povezivanje ljudi trebala biti uloga društvenih mreža, a ne alata u rukama različitih političkih stranaka u djelovanju protiv kulturne različitosti u zemlji. Univerziteti i institucije trebaju imati ulogu u podizanju svijesti o govoru mržnje i poboljšanju medijske pismenosti. Novinari, a posebno novinarke, još uvijek su na udaru i vlasti u zemlji ih smatraju za neprijatelje, a državni parlament nije usvojio konkretne prijedloge da se ti napadi strožije sankcionišu.

 

Izradit će se izvještaj sa glavnim porukama iz diskusije te dostaviti svim relevantnim akterima 25. maja, zajedno s mišljenjem na temu Omladinske politike na Zapadnom Balkanu, a koje bi EESO trebao usvojiti ovog ljeta.