Milanović ne dolazi na svečani koncert obilježavanja Dana državnosti

“U loži nema aktualnog predsjednika”

Grancarić je istaknula kako je danas na konferenciji “Naslijeđe generacija” bilo zanimljivo čuti svjedočanstva aktera, koji su se prisjetili vremena priznanja Hrvatske.

U Hrvatskom narodnom kazalištu večeras je nazočno petstotinjak uzvanika. U svečanoj loži nazočna su dva bivša predsjednika – Ivo Josipović i Stjepan Mesić, kao i bivša predsjednica Republike Hrvatske – Kolinda Grabar-Kitarović.

U loži večeras nema aktualnog predsjednika Zorana Milanovića.

– On je bio pozvan na večerašnju svečanost, ali na pozivnicu se nije oglasio, poručila je HRT-ova reporterka.

Večeras nastupaju Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a, pod ravnanjem maestra Ivana Repušića. Na večerašnjem repertoaru su skladbe hrvatskih skladatelja iz svih regija Hrvatske, ali i jedna Ukrajinska, u znak potpore toj zemlji.

Izravni prijenos možete pratiti na Prvom programu HTV-a, Prvom programu Hrvatskog radija, kao i na platformi HRTi.

“Simbolična točka na i”

Kad se prije trideset godina ispred zgrade UN-a u New Yorku zavijorila hrvatska zastava – bila je to simbolična točka na “i” procesa koji su sanjale generacije. Usred rata, od siječnja 92. Hrvatsku su priznale gotovo sve države članice modernog svijeta. 

– Imamo svoju Hrvatsku i bit će onakva kakvu sami želimo, rekao je 1992. godine predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

U znak sjećanja na taj povijesni uspjeh u zgradi Muzičke akademije okupili su se – svjedoci vremena – ključni ljudi bitke za neovisnost i međunarodno priznanje.

– Ključni i jedini uspjeh je bila pobjeda u Domovinskom ratu, da smo izgubili u Domovinskom ratu ne bi bili priznati. Ono što je ostvareno na bojnom polju to je bilo ostvareno i na diplomatskom polju, poručio je Vladimir Šeks, potpredsjednik Sabora 1990-1992.

A put do priznanja i slobode nije bio lak. Hrvatska je od početka bila spremna na dogovor. Bivšim republikama nuđeno je konfederalno uređenje Jugoslavije. Predsjednik Tuđman obišao je pola svijeta kako bi pronašao razumijevanje za hrvatski san, ali sluha nije bilo.

– Niti jedna država službeno nije poduprla ideju o neovisnosti Hrvatske i u ono vrijeme naravno Slovenije. Pojedinci da, Cossiga u Italiji, Mock u Austriji, ali niti jedna država, naglasio je ministar vanjskih poslova 1991-1993. Davorin Rudolf.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Slijedila je oružana velikosrpska agresija, ali Hrvatska se ne predaje. Organizira se referendum kojim se građani plebiscitarno opredjeljuju za proglašenje neovisnosti, što je i učinjeno. 

“Hrvatska je diplomatski dosadna zemlja”

– I nakon toga kalvarija i Dubrovnika i posebno Vukovara, hrvatskog Alama i svijet je progledao što se događa u Hrvatskoj, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova 1991-2000. Mate Granić.

U studenom 1991. njemački kancelar Kohl i ministar Genscher, prisjeća se Granić, slamaju Francuze i Britance i dogovaraju međunarodno priznanje Hrvatske koja prije toga treba zadovoljiti određene uvjete.

– Sporazum o deblokadi vojarni, odlasku vojske iz Hrvatske što sam potpisao 8.12., prekid vatre, Šušak 2.1. 1992. Vanceov plan, dolazak mirovnih snaga, odluku donio predsjednik Tuđman, dodao je Granić.

Dana 15. siječnja 1992. – Hrvatsku su priznale sve članice Europske zajednice. Tadašnji američki veleposlanik smatra da je dotad pristup međunarodne zajednice, uključujući SAD, bio pogrešan.

– Jer problem nije bio raspad Jugoslavije i neovisnost Hrvatske i Slovenije. Moje je mišljenje ako ljudi žele vlastite države neka ih imaju. Problem je rat, i umjesto da se fokusiraju na to da sačuvaju Jugoslaviju trebalo se fokusirati na sprečavanje rata. To je velika tragedija, rekao je prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith.

Danas, trideset godina poslije, bivši američki veleposlanik smatra da je Hrvatska postala dosadna zemlja.

– I smatram da je to uspjeh. Hrvatska je diplomatski dosadna zemlja, normalna država, članica Europske unije, članica NATO-a. Ima glas, ne velik, ali ga ima. Ona je mirna, prosperitetna demokratska država i to je uspjeh, naglasio je prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj.

A kako bi takvih uspjeha bilo još više – na konferenciji se razgovaralo i o budućim izazovima u izgradnji prosperitetnije Hrvatske.