HDZ na Općem saboru bira članove Predsjedništva i Nacionalnog odbora

– Novi sastav Oredsjedništva HDZ-a, prema sadašnjim informacijama, najvjerojatnije će činiti nova, svježa i mlada lica koja su se potvrdila na prošlogodišnjim lokalnim izborima. Veći dio članova Predsjedništva trebala bi činiti imena koja su na županijskim pozicijama. Ovim Općim saborom HDZ bi trebao završiti izborni ciklus unutar stranke koji je započet 2020., ali je bio odgođen zbog epidemije, javio je Šime Vičević za Dnevnik u podne. 

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković poručio je kako je HDZ, 33 godine od osnivanja, i dalje najsnažnija i najveća politička snaga u Hrvatskoj, na što svi članovi stranke mogu biti ponosni.

Podnoseći izvješće o radu od posljednjeg sabora stranke, Plenković je pred oko 2000 okupljenih u KD-u Vatroslava Lisinskog rekao kako su protekle četiri godine bile izrazito izazovne za hrvatsku državu, hrvatski narod, sve građane, Europu, cijeli svijet, referirajući se na razdoblje “najveće zdravstvene krize”, pandemije izazvane koronavirusom.

Hrvatska je, dodao je, uz to doživjela i dva velika potresa u Zagrebu i na Banovini, s enormnom materijalnom štetom, a slijedio je i “globalni tektonski poremećaj”, brutalna ruska agresija i invazija na Ukrajinu.

– Osim izaslanika koji će sudjelovati na unutarstranačkim izborima, stigli su i brojni uzvanici, među njima i predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, a viđeni su i brojni bivši ministri. Osim usvajanja novog Statuta, danas će biti usvojena nova programska deklaracija, dodao je Vičević.

Uoči Općeg sabora izjave su dali neki od članova HDZ-a.

– Očekujemo puno novih lica, vi znate da se puno ljudi u posljednje vrijeme afirmiralo što na lokalnoj, što na nacionalno razini. Dobro je da postoje i dolaze novi ljudi s novim idejama, ljudi koji imaju ambiciju i mogu odgovoriti najvećim izazovima danas, rekao je Oleg Butković, potpredsjednik HDZ-a.

– Ja vjerujem da će naši kandidati za Predsjedništvo i postati članovi Predsjedništva, rekao je Mislav Herman, član Predsjedništva i predsjednik GO HDZ-a Grada Zagreba.

– Dobro je da HDZ kao najjača politička stranka u RH ima ovakve sabore i druženje članova, rekao je Lovro Kuščević.

Posljednji Opći sabor HDZ-a održan je 2018., nakon čega nije sazivan zbog pandemije COVID-a.

Sabor je otvorio glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić, a hrvatsku himnu izveo je pjevački ansambl “Sveti Blaž”. Minutom šutnje odana je počast utemeljitelju HDZ-a i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, poginulim hrvatskim braniteljima i svim umrlim članovima stranke.

Izborom novog Predsjedništva i Nacionalnog vijeća završit će ciklus unutarstranačkih izbora u HDZ-u.

Naime, 2020. i 2021. izabrani su predsjednik i najuže vodstvo stranke te vodstva lokalnih organizacija, ali je održavanje Općeg sabora HDZ-a bilo odgođeno zbog pandemije COVID-a.

Prema Statutu, usvojit će se Program stranke za četvrto desetljeće, kojim će se HDZ definirati kao moderna narodnjačka demokršćanska stranka.

Bit će prihvaćene izmjene Statuta kojima se uvode promjene u sastav Predsjedništva tako da će se ustrojiti tri formata, izborno Predsjedništvo te uže i šire Predsjedništvo.

Održat će se i cjelodnevna rasprava o nizu pitanja te o izvješćima Nadzornog odbora i financijskom stanju stranke.

Gosti na HDZ-ovu saboru su potpredsjednica Europske komisije i potpredsjednica Europske pučke stranke Dubravka Šuica, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u novom sazivu srpske Narodne skupštine Tomislav Žigmanov, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, ministar u vladi Crne Gore Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković te predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić.

U programu pod nazivom “HDZ i Hrvatska u četvrtom desetljeću samostalnosti” navodi se da će se stranka u četvrtom desetljeću djelovanja zalagati za moderni hrvatski suverenizam, što uključuje modernizacijsku prilagodbu gospodarstva, podizanje životnog standarda i socijalne sigurnosti te borbu protiv svih oblika isključivosti, izolacionizma i demagogije.

HDZ najveću potporu dobiva kao stranka desnog centra

HDZ-ovci svoje mjesto vide na desnom centru političkog spektra koji, tvrde, najbolje objedinjuje vrijednosti narodnjaštva i kršćanske demokracije, koje dijeli najveći dio hrvatskog naroda, kao i ideale domoljublja, državotvornosti, rada, solidarnosti, društvene tolerancije i otvorenosti prema svijetu.

To se više puta potvrdilo, u novije vrijeme posebice na parlamentarnim izborima 2016. i 2020. godine, kada se pokazalo da HDZ dobiva najveću potporu birača kad je vođen upravo tim vrijednostima i idealima.

Uz to, HDZ onda i najlakše pronalazi prihvatljive izborne ili postizborne partnere u drugim desno-centrističkim i centrističkim političkim strankama, skupinama te pojedincima.

Takav HDZ također najbolje uspijeva postići nove iskorake u međunarodnoj afirmaciji naše domovine, a naročito unutar EU-a, navodi se u programu.

U novije vrijeme, obilježeno bujanjem populističkih političkih platformi i izolacionistički nastrojenih stranaka, uvjerenost u ispravnost pozicije desnog političkog centra još je izraženija.

U ostatku programa naglašava se važnost razvoja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i njegove prilagodbe digitalnom dobu te borbe protiv klimatskih promjena i čuvanje okoliša većom orijentacijom na obnovljive izvore energije i bolje gospodarenje otpadom.

Također se upozorava na važnost rješavanja populacijskih problema u zemlji, posebice na slab rast nataliteta i porast staračkih domaćinstava, kao i na neravnomjeran prostorni razmještaj stanovništva.

Poštuju “sve zajednice obiteljskog života” 
Među “temeljnim načelima i odrednicama” uz zalaganje za dostojanstvo Domovinskoga rata i poštovanje prava hrvatskih branitelja našla se i obitelj, uz poruku kako HDZ smatra obitelj temeljnom jedinicom društva. No pritom poštuju “sve zajednice obiteljskog života koje se temelje na međusobnoj ljubavi i brizi” te načelima solidarnosti i društvene odgovornosti.

U dijelu programa vezanom za članstvo najavljuju jače sudjelovanja članstva u formuliranju stranačkih politika, digitalnu modernizaciju i donošenje etičkog kodeksa političkog djelovanja.