Za pet godina u industrijskim zonama u FBiH otvoreno 113 firmi sa 2.972 nova radna mjesta

Mala i srednja preduzeća čine okosnicu bh. privrede, a zajedno sa obrtima predstavljaju vrlo moćan potencijal razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. Poticajna zakonska regulativa, kao i olakšan pristup finansijskim sredstvima za obrtnike, mala i srednja preduzeća fokus su u radu Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Kako potaknuti razvoj obrta i male privrede, šta je do sada urađeno i kakvi su planovi za budućnost za Business Magazine govori Amir Zukić, ministar razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi FBiH.

BM: U septembru prošle godine usvojen je novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH. Možete li nam reći kakvi su efekti primjene Zakona? Šta se pokazalo kao pozitivno i da li ima poteškoća u provedbi ovog Zakona?

ZUKIĆ: FMRPO napravilo je niz iskoraka posljednjih godina na unapređenju sektora male privrede u smislu otklanjanja administrativnih barijera, kao i pojednostavljenog pristupa finansijskim sredstvima.

Usvajanjem novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH, stvoreni su preduslovi za ubrzan rast i razvoj obrtništva u FBiH.

Zakon je donesen u interesu obrtnika i samog zakonodavca. Njime je period registracije obrta značajno skraćen, omogućeno vanjskotrgovinsko poslovanje, evidencija obrtnika će biti podignuta na značajno viši nivo, a najveća prednost je mogućnost registriranja obrta svim licima koja imaju ideju te je prepušteno tržištu da oblikuje obrtnika, bez obzira na njegovo formalno obrazovanje.

Sve ovo je veliki doprinos suzbijanju sive ekonomije, jer Zakon omogućava svim zainteresovanim poduzetnicima da budu dijelom bosanskohercegovačke ekonomije na jednostavniji način.

U proteklom periodu Zakon se uspješno primjenjuje, uz angažman Ministarstva u smislu njegovog tumačenja u jedinicama lokalne samouprave. Ministarstvo trenutno radi na novim podzakonskim propisima. Dio je već objavljen, a ostatak planiramo objaviti u narednih 30 dana s izuzetkom Pravilnika o obrtnom registru za koji se nadamo da će biti kompletiran tokom 2022. godine.

BM: Kako ocjenjujete rad Garancijskog fonda FBiH? Možete li nam reći nešto više o njegovim efektima na poslovanje firmi koje su dobile sredstva, efikasnosti utroška sredstava?

ZUKIĆ: Cilj Garancijskog fonda FBiH je poboljšanje pristupa finansijskim sredstvima za privredne subjekte na način efektivnog prenošenja rizika putem garancija Vlade FBiH. FMRPO je izradilo kreditno-garantni program za mikro, mala i srednja preduzeća, kao i kreditno-garantni program za obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti.

Suština programa, koji je aktivan od sredine prošle godine je izdavanje garancija od strane Razvojne banke FBiH u ime Vlade FBiH za kredite koje subjekti male privrede koriste u 12 komercijalnih banaka. Na raspolaganju je 200 miliona KM garancija Vlade, što znači 400 miliona kredita privredi.

Zaključno sa prvim kvartalom 2022. godine iskorišteno je ukupno 36,73 miliona KM garancija Vlade BiH, a to znači da je u malu privredu plasirano više od 73 miliona KM kredita po pomenuta dva programa.

Također, Vlada FBiH refundira kamate na pomenute kredite do iznosa od 4,50 posto za 2021. i 2022. godinu. Pokazalo se da ta mjera ima značajan doprinos razvoju male privrede. Imamo pozitivne efekte, ali za kvalitetniju analizu neophodno je sačekati minimalno 12 mjeseci od aktiviranja kreditno-garantnih programa.

Također, FMRPO implementira kreditnu liniju sa Razvojnom bankom FBiH za sektor male privrede gdje su definirani kvalitetni uslovi investicijskih kredita uz kamatnu stopu od 0,90 posto i rok povrata sredstava od sedam godina uz mogućnost grace perioda do dvije godine.

BM: Imajući u vidu da je Garancijski fond FBiH uspostavljen kao dio paketa mjera za oporavak privrede od posljedica pandemije koronavirusa, zanima nas Vaše mišljenje o tome da ovaj Fond postane trajan?

ZUKIĆ: Činjenicom da se garancije Fonda izdaju na maksimalne rokove od 10 godina, proizilazi da je to dugoročni projekat. Naravno, zavisi od dinamike izdavanja garancija i interesa subjekata male privrede koliko dugo će biti aktivan. Očekujemo da Garancijski fond FBiH bude na snazi što duži vremenski period, kao i program regresiranja kamata.

BM: Možete li nam reći šta je sa zakonom o poduzetničkoj infrastrukturi u FBiH? Koje bi pozitivne novine privrednicima on trebao donijeti?

ZUKIĆ: FMRPO je izradilo Nacrt zakona o poduzetničkoj infrastrukturi koji prvi put treba kreirati pravni osnov, koji će omogućiti svim nivoima vlasti u FBiH sistemski pristup u planiranju razvoja poduzetničke infrastrukture, ali i poslovnog okruženja.

Poduzetnička infrastruktura obuhvata poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije u koje spadaju poslovni inkubatori, akceleratori, tehnološki parkovi, poduzetnički centri, razvojne agencije i sl. Prema podacima iz našeg Informacionog sistema trenutno u FBiH postoji 130 verificiranih poduzetničkih zona, 14 poslovnih inkubatora, pet tehnoloških parkova, osam razvojnih agencija itd. Želimo da takvih institucija bude puno više u svim dijelovima FBiH. Jer se ulaganjem u razvoj poduzetničke infrastrukture potiče ravnomjerniji regionalni razvoj, brži razvoj privrede, intenzivnije privlače investicije i povećava stopa zaposlenosti.

Nacrtom se određuje uspostava i razvoj svih vidova poduzetničke infrastrukture, uspostava Registra poduzetničke infrastrukture, kao i sistem podrške za unapređenje poduzetničke infrastrukture. Zakon je usvojen u formi Nacrta u Parlamentu FBiH.

Posebno bi bilo važno da se kako je i predviđeno postojećim prijedlogom definiraju minimalni nivoi sredstava iz budžeta FBiH koji bi se svake godine izdvajali za te namjene.

BM: Koji poticaji dodijeljeni privrednicima (u okviru FMRPO) su rezultirali najpozitivnijim efektima? Na osnovu Vašeg iskustva, koje su to oblasti privrede koje treba dodatno poticati sredstvima iz budžeta?

ZUKIĆ: FMRPO je poduzimalo niz aktivnosti sa ciljem jačanja konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, povećanje njihovog broja, poticanje rasta inovativnih i izvozu usmjerenih MSP-a, kao i kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta za osnivanje i razvoj subjekata male privrede.

Među projekte sa najpozitivnijim efektima izdvojio bih projekat Jačanje konkurentnosti MSP-a kojim sa grant sredstvima podržavamo mala i srednja preduzeća kroz tehnološku modernizaciju poslovnih procesa, podršku unapređenju znanja i vještina zaposlenih, promociju izvoznih potencijala i pristupa novim tržištima te poboljšanje efikasnosti resursa i implementaciju projekata energetske efikasnosti MSP-a, kroz smanjenje potrošnje energije.

Nakon urađene evaluacije pristiglih prijava u 2021. godini, FMRPO je potpisalo ugovore sa 81 subjektom male privrede. Ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi 8.359.123,01 KM od čega su MSP-a osigurala vlastito sufinansiranje u iznosu od 5.976.686,59 KM dok ukupna vrijednost odobrenih grant sredstava iznosi 2.382.436,42 KM. Realizacijom projekata čiji rok implementacije je do 10 mjeseci, planirano je upošljavanje 263 novih radnika.

Ove godine smo za projekat Jačanje konkurentnosti MSP-a osigurali sredstva u iznosu od 2.740.000 KM.

Osim toga bih izdvojio i projekat Izgradnja poduzetničkih zona putem koga se sredstva usmjeravaju na izgradnju nove i unapređenje postojeće infrastrukture u poduzetničkim zonama FBiH, tamo gdje ista predstavlja prepreku razvoju poduzetništva, kao i unapređenje usluga za upravljanje razvojem poduzetničkih zona, kao preduslova za ekonomski rast i zapošljavanje na lokalnom nivou u FBiH.

Posljednjih godina bilježimo dobre efekte ulaska novih privrednih subjekata u ove zone i što je najvažnije, evidentno je povećano novo zapošljavanje u zonama koje su bile sufinansirane od strane FMRPO. U posljednjih pet godina u poduzetničkim zonama su uz podršku Ministarstva svoju djelatnost započelo 113 novih privrednih subjekata i kreirana su 2.972 nova radna mjesta.

Ove godine smo za ovaj projekat osigurali sredstva u iznosu od 1.850.000 KM, kao i dodatnih 150.000 KM za projekat Izrada dokumentacije za uspostavljanje poduzetničke zone.

Pored navedenih projekata podrške MSP sektoru, mišljenja smo da posebnu finansijsku podršku zaslužuju novoosnovani subjekti male privrede, kao i obrtnici sa izraženim potencijalom za rast.

BM: Bili ste na Sajmu GRAPOS-EXPO 2022. Koliko su ovakvi sajmovi bitni za razvoj poduzetništva u FBiH i BiH općenito?

ZUKIĆ: Međunarodni sajam poduzetništva i obrta GRAPOS-EXPO Gračanica je prava prilika privrednicima u FBiH, posebno subjektima male privrede, za dodatno umrežavanje i unapređenje poslovnih procesa sa ciljem povećanja ekonomskih aktivnosti. Na Sajmu je bilo više od 300 izlagača iz BiH i inozemstva, što puno govori o njegovom značaju. Prisustvo firmi iz Turske, Njemačke, Češke, Srbije, Austrije, Hrvatske zaista je ponudilo velike mogućnosti za saradnju. Apostrofirao bih održavanje okruglog stola o temi Majstorskog ispita, gdje je namjera bila iskoristiti pozitivne prakse Republike Hrvatske s obzirom da je proces obrazovanja obrtnika i njihova daljnja kvalifikacija u zvanje majstora kod naših susjeda na zavidnom nivou. Jedan od najvećih izazova budućnosti je upravo kvalifikovana radna snaga te je ovo pored ostalih, bio jedan izuzetno koristan događaj. Nadam se da ćemo u saradnji sa Obrtničkom komorom i kantonalnim ministarstvima obrazovanja uspjeti ishodovati kvalitetne programe za polaganje majstorskih ispita i na taj način ponuditi mogućnost daljeg obrazovanja radne snage.

BM: Kako jačati poduzetnički duh u FBiH i BiH i potaknuti ljude na pokretanje vlastitog biznisa, naročito u malim sredinama?

ZUKIĆ: U FBiH, ali i u cijeloj BiH, je neophodno jačati poduzetnički duh i održavati pozitivan trend poduzetničke aktivnosti, s aspekta povećanja broja novoosnovanih subjekata male privrede. Neophodno je uložiti dodatne napore kroz promociju vrijednosti poduzetničkog duha, posebno kod mlađih generacija, već od srednjoškolske dobi na način da se predmet Poduzetništvo integrira u nastavne planove i programe srednjih škola. Osim formalnog obrazovanja veoma važne su i različite vrste obuka za potencijalne poduzetnike za razvoj poslovnih vještina koje organiziraju uglavnom poduzetničke potporne institucije.

Nakon toga je potrebno razviti poticajne sheme kojima bi dodatno potakli potencijalne poduzetnike da uđu u svijet biznisa. Sa nivoa FBiH razvijene su poticajne sheme od Federalnog zavoda za zapošlavanje, ali i od našeg Ministarstva.

Na kraju, želim naglasiti da je Vlada FBiH u svim ovim oblastima veoma aktivno radila na poboljšanju zakonskog okvira i stvaranju povoljnijih uslova uopće za odvijanje privrednih aktivnosti. Cijenim da će bez obzira što se nalazimo u izbornoj godini, doći do stupanja na snagu niza novih zakonskih i podzakonskih akata koji su već pripremljeni i čekaju završni čin usvajanja i implemetacije. To bi trebalo rezultirati još ozbiljnijim iskorakom u kreiranju boljeg poslovnog okruženja, stimulativnog za nova i snažnija ulaganja te lakše i efikasnije poslovanje. Ostajemo posvećeni tome i na raspolaganju smo kao partner i podrška svim budućim i postojećim investitorima, u zajedničkim naporima razvoja bh. ekonomije.