“Ako se nastavi energetska kriza, u 2023. izgledna je stagflacija”

Na početku emisije o ogromnim računima za struju koju dobivaju gospodarstvenici. 

– Dobili smo nove račune od HEP-a, koji su zapravo 300% veći nego prije mjesec dana. Imam ovdje račun od kolege pekara, on je dobio 118 tisuća, a prethodni mjesec je bio 44 tisuće, istaknuo je predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije Adolf Cvanciger, koji dodaje da tako ionako dolaze iz područja koje je pogođeno potresom te Sisačko-moslavačka županija i inače stagnira u odnosu na druge županije.

Dodaje da bi, sudeći po režijskim troškovima, kilogram kruha umjesto sedam ili osam kuna, realno trebao koštati 15 ili 16 kuna.

– Mi imamo 48 ljudi, ne znam kako ćemo za sva mjeseca sve to platiti, ističe Cvanciger govoreći o svojem primjeru, a to je proizvodnja i prodaja mesa.

Na kritike oko prevelikih računa, Petar Sprčić, član Uprave HEP-a, rekao je da je ova kategorija kupaca dugo vremena imala fiksnu cijenu.

– HEP je cijelo vrijeme držao cijenu nisku jest zbog društvene odgvoronosti. Unazad godinu dana i plin i ugljen i emisijske jedinice su išli 7 do 8 puta, dakle 700-800 posto. Da bismo održali stabilnost energetskog sustava, da bismo mogli proizvoditi eklektičnu energiju, isporučiti je, dakle da bismo svi imali električnu energiju, to netko mora platiti, moramo svi skupa i kao građani i kao potrošači jednostavno platiti. Alternative nema ili neće biti električne energije, tvrdi Sprčić.  

Sprčić dodaje i da je jako loša hidrološka godina, nema padalina.

– Sačuvali smo stanje akumulacije, no imamo povijesno niske oborine u prvih šest mjeseci ove godine. To vam je slikovito, u visini dotoka energije veličine elektrane Krško. Da bismo mogli isporučivati energiju i proći turističku sezonu. Čuvali smo i kupovali energiju te smo kupovali plin i ugljen. Trošak koji moramo naplatiti je posljedica svega toga. 

Na komentare da je HEP inertan, primjerice kada ljudi iskazuju želju za postavljanjem solara na krovove Sprčić ističe da “sve to zavisi od slučaja do slučaja”.

– Sada se događa da evidentno postoji pojačani interes. Odjedanput kada su svi dobili račune, ljudi su postali svjesni da u to treba ulagati. 

Mihael Furjan, predsjednik HUP-a, a koji je i na čelu Plive, kaže da dobro posluju, no da je situacija sve teža zbog rasta cijene energenata i materijala.

– Nismo baš optimistični što se tiče budućnosti. Mi imamo sreće, imamo oko 2 do 3 posto troškova u ukupnim troškovima, što nije puno. Tehnološki smo efikasni, planiramo izgradnju vlastite solarne elektrane. Kada krajem godine kada krene u funkciju, nadam se da ćemo se vratiti na razinu troškova od prije krize. 

“Direktni udar na životni standard”

Govoreći što čeka obične građane, Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kaže “ništa lijepo”.

– Do prije koji mjesec bilo je izgledno da će stope rasta BDP-a i potrošnje nastaviti u pozitivnom smjeru. Ovaj rast cijena smanjit će količinsku potrošnju dobara i usluga. To je onaj efekt koji još kod proizvođača ne vidimo – smanjenu potražnju. Plaće nema šanse da rastu, rast troškova energije i energenata poslodavcima će onemogućiti da rastu plaće. To je direktni udar na životni standard građana. Rast kamatnih stopa niti suzbijanje inflatornih očekivanja, ne može zaustaviti spiralu inflacije. To je u tolikoj mjeri uzelo maha. Stagflacija postaje izgledan scenarij u sljedećoj godini – ako se energetska kriza nastavi, pojašnjava. 

Govoreći o inflaciji, Ivanov kaže da se sada radi o rastu cijena svih kategorija.

– Ove se godine ne bi trebala dogoditi recesija. No samo usporavanje stopa rasta BDP-a, u kombinaciji s visokom inflacijom, prije ili kasnije rezultira s padom BDP-a te se u pravom smislu onda događa stagflacija. 

Postavlja se i pitanje što će biti s kamatnim stopama.

– Dugi niz godina imali smo razdoblje niskih kamatnih stopa, sada znamo da one idu gore, svi očekuju od centralnih banaka da nešto učine oko inflacije i to dizanjem kamatnih stopa. No ne znamo intenzitet i dinamiku, ističe direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. 

Oko 39% ljudi ima stambene kredite koji su uz promjenjivu kamatnu stopu, ostatak je u fiksnoj ili djelomično fiksnoj kamatnoj stopi, navodi, dodajući da vjeruje kako kamatna stopa neće ići tim intenzitetom gore jer Europska središnja banka ima svoje kriterije za koje se nadaju da će takvi ostati.

– Ljudima preostaje da odu u banku i traže fiksiranje ili smanjenje kamatne stope. Ili refinanciranje duga ili kredita. Ima instrumenata da poboljšaju ili olakšaju svoj proizvod, pojašnjava Adrović. 

“Smanjimo poreze”

Najavljuje se i mogućnost uvođenja vaučera za gorivo.

– Mi želimo da se pomogne i poduzetnicima da bi imao tko raditi za godinu ili dvije. Imamo rizik da dobar dio tvrtki koje su izložene energetskom udaru, da postoji rizik bankrota. Moj stav je da idemo previše u smjeru subvencija. Nije dobro zamrzavati cijene, prijedlog HUP-a je da se smanje porezi. Da gospodarstvenici odlučuju hoće li uštedjeti na klima uređaju ili na hrani ili nečemu. Primjerice, umirovljenici su ugrožena socijalna kategorija te njima treba pomoći, ističe Mihael Furjan i HUP-a.

Naveo je primjer besplatnih udžbenika. Kaže da ovakvo stanje nismo imali niti u Socijalističkoj republici Hrvatskoj. 

– Ne treba davati svima besplatne knjige, ima ljudi koji si to mogu priuštiti. Također, potičemo da se svake godine tiskaju nove knjige. Zašto se ne bi udžbenik koristio i čuvao. Imamo previše subvencija. Neka socijalno ugroženi imaju na to pravo, a ne svi. Mislim da je to ispravan put. Smanjimo poreze i imat ćemo veći raspoloživi dohodak. 

“Solarna energija je trenutno najisplativija tehnologija”

Dodaje Furjan da su sada, u ovakvoj situaciji, jako potrebne investicije u održivu energiju te u plin ili naftu.

Sprčić iz HEP-a pak dodaje da je na stolu cijeli niz projekata koji se ili realiziraju ili kreće realizacija vezano uz solarnu energiju i vjetroelektrane. Iznio je i podatak da zbog vrućina sada imamo 20% veću potrošnju od prosjeka u lipnju. 

Profesorica Ivanov s Ekonomskog fakulteta poručuje da se treba gledati unaprijed i kakav će trošak proizvesti primjerice solarni paneli. Sprčić odgovara da će sigurno sve pratiti industrija koja će to reciklirati te da se radi o “kružnoj ekonomiji”. 

– Solari su najisplativija tehnologija. Proizvodni trošak je na pedeset i nešto eura. To jedini pravi put iskoristiti potencijal. 

Adolf Cvanciger dodaje da nema vremena.

– Mi nemamo novac ili zaradu da bi mogli isfinancirati troškove i režije koje imamo u ovom trenutku.