Bidenova posjeta Bliskom istoku ne nudi novu strategiju

Autor je izvršni direktor vašingtonskog ureda Fondacije za politička, ekonomska i društvena istraživanja (SETA) sa sjedištem u Ankari.

Putovanje je bilo nužno zbog geopolitičkih prestrojavanja izazvanih invazijom Rusije na Ukrajinu i globalnim ekonomskim izazovima. Oba ova šira razvoja događaja podsjetila su Washington da se suočavanje s izazovima kao što su Rusija i Kina ne može desiti bez Bliskog istoka. Bidenova posjeta uvjerava regionalne saveznike u nastavak angažmana, ali je malo vjerovatno da će ih okupiti oko američkih ciljeva.

Bez nove politike

Bidenova posjeta imala je za cilj uvjeriti Izrael u potencijalni dogovor s Iranom, obećati finansijsku podršku Palestincima za razliku od politike isključenja koju je vodio Donald Trump i vratiti se saradnji sa Saudijskom Arabijom s obzirom na globalne energetske izazove. Svi ovi napori predstavljaju posvećenost SAD-a regionu, ali ne nude novu politiku. Iako tradicionalni američki saveznici poput Izraela i Saudijske Arabije pozdravljaju posjetu, malo je vjerovatno da će rezultirati značajnim promjenama politike.

Biden je obećao da će revitalizirati zapadnu alijansu i ponovo se posvetiti NATO-u u rješavanju izazova koje postavlja Rusija, ali što je još važnije, Kina. U početku mu je bilo teško jer evropski saveznici nisu željeli novi Hladni rat. Administracija je napravila određeni napredak jačanjem evropskog skepticizma prema Kini i sprečavanjem usvajanja naprednih tehnologija. Međutim, nije bilo momentalnog uspjeha u stvaranju evropskog jedinstva u pogledu Kine.

Energetska kriza i Rusija

Ruska invazija na Ukrajinu rezultirala je značajnim geopolitičkim potresom u Evropi i natjerala američke saveznike na kontinentu da mnogo ozbiljnije razmišljaju o svojoj sigurnosti. Dok je NATO revitaliziran i dugotrajne neutralne sile poput Finske i Švedske željele su se pridružiti alijansi, Evropi je bilo teško odvratiti Rusiju. SAD i njegovi saveznici bili su u mogućnosti da kazne Rusiju sankcijama, ali to je rezultiralo visokim cijenama energenata, kao i izazovima u pogledu sigurnosti hrane.

Rusija je bila važan akter na energetskim tržištima, ne samo kao proizvođač već i kroz svoje veze s glavnim energetskim igračima poput Saudijske Arabije. Rusija je učvrstila svoj uticaj na OPEC kroz angažman sa naftnim kartelom. Organizacija se sada često naziva OPEC+, a dobra stara vremena Amerike koja je tražila od OPEC-a da poveća proizvodnju su prošla. Povećanje proizvodnje nafte i smanjenje cijena nafte danas je složenija stvar, jer zemlje proizvođači nafte moraju razmotriti potencijalne implikacije za svoje odnose sa Rusijom.

Posjeta predsjednika Bidena bila je rezultat ove hitnosti na energetskim tržištima, ali i kao signal Rusiji i Kini da SAD neće uskoro napustiti saveznike u regiji. Uprkos posvećenosti prelasku na čistije izvore energije, Bidenova administracija nije najavila ozbiljnu strategiju energetske tranzicije. Smanjeni kapaciteti SAD-a u proizvodnji nafte zbog nedovoljnog ulaganja rezultirali su većom osjetljivošću na fluktuacije cijena nafte. Iako bi SAD mogao okupiti Evropu protiv Rusije, njegov uticaj na energetska tržišta i dalje je slab.

SAD želi zadržati status quo

Pritisnut zbog sastanka sa saudijskim liderom Mohamedom bin Salmanom zbog afere Khashoggi, Biden je smatrao da je teško opravdati posjetu Saudijskoj Arabiji. Osjetio je potrebu da napiše mišljenje u američkim novinama kako bi objasnio zašto je uopšte posjetio Bliski istok. Sastanak s Mohammedom bin Salmanom stvorio je potencijalne glavobolje za Bidena, jer će se smatrati legitimnim vođom kojeg je američka vlada smatrala odgovornim za ubistvo Khashoggija. Zbog toga je svaki detalj njegovog sastanka s Mohammedom bin Salmanom ispolitiziran.

Budući da su se mediji fokusirali na mnoge simbolične aspekte ovog sastanka, nije promakao ni detalj da SAD nije ponudio novu američku politiku Saudijskoj Arabiji. Na mnogo načina, ovaj pristup je povratak zbog radi sigurnosnog okvira, a ne novi tip odnosa sa Kraljevstvom. Jasno je da SAD nije spreman da preuzme bilo kakve značajnije obaveze prema regionu, ali želi da održe status quo u kojem se uticaj Rusije i Kine u najboljem slučaju može smanjiti. Ovaj pristup, međutim, vjerovatno neće potaknuti regionalne saveznike SAD da zauzmu čvrst stav.

Bidenova posjeta nije bila veliki uspjeh

Teško je reći da je ova posjeta bila veliki uspjeh, s obzirom na činjenicu da su Bidenovi politički ciljevi prije svega bili skromni. Biden je želio ojačati svoju ruku protiv Irana pokazujući jedinstvo s Izraelom, ali je njegovo odbijanje da govori o vojnim opcijama možda još jednom razotkrilo razlike s Izraelom po pitanju Irana. Želio je uvjeriti Palestince kroz posvećenost dvodržavnom rješenju, ali bez ponuđene ozbiljne strategije. Želio je podršku Saudijske Arabije po pitanju cijena nafte, ali nije ponudio nikakvu veću sigurnosnu paradigmu koja bi pogurala Kraljevstvo prema novom partnerstvu. Biden je možda postigao svoje skromne ciljeve, ali sumnjivo da će oni stvoriti novi regionalni zamah.