Izgradiću automobil za široke narodne mase, koji će biti dovoljno veliki za cijelu porodicu i istovremeno dovoljno skroman kako bi ga jedna osoba mogla voziti i održavati. Toliko će biti jeftin da će ga svako ko pristojno zarađuje moći kupiti, kazivao je svojevremeno Henri Ford o svom snu koji je pretočio u javu.
Henri Ford bio je američki industrijalac i poslovni magnat poznati po osnivanju “Ford Motor Companyja” i promovisanju razvoja tehnike masovne proizvodnje na montažnoj liniji. Plodan inovator i oštrouman biznismen, Ford je bio odgovoran za automobile Model T i Model A, kao i za popularni traktor Fordson, motor V8, lovac na podmornice i putnički avion Ford Tri-Motor “Tin Goose”.
Inovacija zahtijeva samopouzdanje i smjelost za preuzimanje rizika, Ford je imao sve ove karakteristike, ali trebalo mu je mnogo godina da ih sve razvije u potpunosti. Više od bilo kog drugog pojedinca, on je bio odgovoran za transformisanje automobila iz izuma nepoznate korisnosti u inovaciju koja je duboko oblikovala 20. vijek i nastavlja da utiče na naše živote danas.
Rani dani
Rođen je na farmi svojih roditelja u današnjem Dirbornu, u državi Mičigen, 30. jula 1863. godine. Ford je rano pokazao karakteristike koje će ga učiniti uspješnim i poznatim. Kao mali, organizovao je dječja okupljanja za gradnju rudimentarnih vodenih točkova i parne mašine. O parnim mašinama u punoj veličini saznao je tako što se sprijateljio sa ljudima koji su ih vodili. Naučio je da popravlja satove, a učio je iz udžbenika kako bi naučio osnove dizajna mašina. Tako je mladi Ford pokazao sposobnosti vezne za mehaniku, sposobnost vođenja i sklonost učenju metodom pokušaja i grešaka. Ove karakteristike postale su temelj njegove karijere.
Postoji priča i o tome kako je trinaestogodišnji Henri Ford dobio džepni sat za rođendan, a zatim ga rastavio. Jednostavno je želio da zna kako sat funkcioniše. Bila je to karakterna osobina koja je obilježila ostatak Fordovog života – znati kako stvari funkcionišu i, jednako važno, zašto ne rade. Henri Ford se nadahnuo iz prošlosti, vidio mogućnosti za budućnost i vjerovao u tehnologiju kao silu za poboljšanje života ljudi. Za njega tehnologija nije bila samo izvor profita, to je bio način da se iskoriste nove ideje i demokratizuje američki život.
Prvi poslovni koraci
Godine 1879. otišao je od kuće u okolinu Detroita kako bi se uvježbavao za mehaničara. Ford se vratio u Dirborn kako bi radio na porodičnoj farmi i postaje stručnjak u upravljanju Vestinghauzovom kompaktnom parnom mašinom, što ga je na kraju dovelo do posla servisera istih mašina u toj firmi. Godine 1891. postaje inženjer u “Edison Electric Illuminating Companyju” i nakon promocije u glavnog inženjera 1893. imao je dovoljno novca da posveti pažnju svojim vlastitim eksperimentima na motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Ti eksperimenti su 1896. godine kulminirali završetkom rada na sopstvenim samohodu nazvanom kvadricikl, koji je prvi put isprobao u vožnji 4. juna iste godine
Iste godine Ford je prisustvovao sastanku “Edisonovih” rukovodilaca, gdje je bio upoznat sa Tomasom Edisonom. Edison je odobravao Fordovo automobilsko eksperimentisanje. Uz Edisonovu podršku, Ford je dizajnirao i napravio drugo vozilo, kompletirajući ga 1898. godine. Nakon tog uspjeha napušta “Edison Electric Illuminating Company” i zajedno s ostalim inovatorima osniva “Detroit Automobil Company”, koji je ubrzo bankrotirao jer je Ford usavršavao dizajn automobila umjesto da ih prodaje. Svojim vozilima Ford se utrkivao s onima drugih proizvođača kako bi prikazao njihovu superiornost. Sa zanimanjem za trkačke automobile osnovao je drugu firmu pod nazivom “Henry Ford Company”. Godine 1902. Ford je istjeran iz firme zajedno s ostalim inovatorima.
Osnivanje firme “Ford Motor Company”
Svoju vlastitu firmu pod nazivom “Ford Motor Company” osniva 1903, zajedno s 11 ostalih inovatora, i kapitalom od 28.000 dolara. U novokonstruisanom automobilu Ford je odvezao probnu milju na zaleđenom jezeru Sv. Kler i s vremenom od 39.4 sekunde postavio novi kopneni brzinski rekord. Uvjeren tim uspjehom, poznati vozač trka Barnej Oldfild naziva novi model “999” odajući počast trkačkoj lokomotivi tog vremena i predstavlja ga širom države, čineći marku Ford poznatom u SAD. Henri Ford bio je i jedan od ranih podupirača legendarne trke “Indijanapolis 500”.
Ford Model T
Godine 1908, firma u prodaju pušta Model T, čijom se trkačkom verzijom Ford trkao od 1909. do 1913. i pobijedio na trci preko cijelih Sjedinjenih Američkih Država, a 1911. Frenk Kulik ovim modelom postavio je brzinski rekord na ovalnim stazama. Godine 1913. Ford pokušava da nastupi na trci “Indijanapolis 500”, ali odustaje zbog pravila koja su zahtijevala dodavanje težine od 450 kilograma. Tada se povlači iz trka, budući da mu zbog popularnosti Modela T više nisu bile potrebne za postizanje publiciteta. S prvim danom 1919. prepustio je mjesto predsednika kompanije svome sinu Edselu, iako je zadržao čvrstu poziciju u rukovođenju.
Ford je stvorio ogromnu reklamnu mašinu u Detroitu kako bi osigurao da svaki list nosi priče i oglase o novom proizvodu. Fordova mreža lokalnih dilera učinila je automobil sveprisutnim u skoro svakom gradu u Sjevernoj Americi. Kao nezavisni dileri, franšize su se obogatile i davale publicitet, ne samo Fordu, već i konceptu automobila. Ford je uvijek bio voljan da prodaje farmerima, koji su gledali na vozilo kao komercijalni uređaj za pomoć u njihovom poslu. Prodaja je naglo rasla – nekoliko godina je ostvarivala 100 odsto dobitka u odnosu na prethodnu godinu. Uvijek u potrazi za povećanom efikasnošću i nižim troškovima, Ford je 1913. godine uveo transportne trake u svoje pogone, što je omogućilo ogroman porast proizvodnje. Iako se Fordu često pripisuje ta ideja, savremeni izvori pokazuju da je koncept i njegov razvoj došao od zaposlenih Klerensa Ejverija, Petera E. Martina, Čarlsa E. Sorensena, i K. Harolda Vilsa.
Prodaja je prevazišla 250.000 godine 1914. Do 1916, sa opadanjem cijene do 360 američkih dolara za bazični automobil, prodaja je dostigla 472.000.
Do 1918, polovina automobila u Americi bila je Model T. Svi novi automobili bili su crni. Kako je Ford napisao u svojoj autobiografiji: “Svaki kupac može da ima bilo koju boju koju želi ukoliko je osnova crna.” Do razvoja montažne linije, koja je uslovljavala crno zbog kraćeg vremena sušenja, Model Ts bio je dostupan u drugim bojama, uključujući crvenu. Dizajn je promovisan i odbranjen od strane Forda, a proizvodnja se nastavila sve do 1927. godine. Finalna ukupna proizvodnja bila je 15.007.034. Ovaj rekord stajao je narednih 45 godina, a ostvaren je za 19 godina od uvođenja prvog modela T (1908).
Smrt
Henri Ford preminuo je 7. aprila 1947. u 84. godini, na svom imanju u Dirbornu, gdje je i rođen. Njegove inovacije ne samo da su dovele do revolucije industrijske proizvodnje, već su imale i veliki uticaj na modernu kulturu, u toj mjeri da neki društveni teoretičari period ekonomske i društvene istorije u kome je on stvarao nazivaju “fordizam”, a česte su i izjave da je Henri Ford čovjek koji je stvorio saobraćajnu gužvu.
Godine 1999. magazin “Forbes” proglasio ga je biznismenom vijeka, a 2012. dokumentarac u produkciji History Channela izdvojio ga je kao osobu koja je izgradila Ameriku.
I danas Fordove kompanije u više od 50 zemalja svijeta zapošljavaju na hiljade radnika, proizvodeći godišnje više od deset miliona motornih vozila, mahom – automobila, što potvrđuje da je Henri Ford ostvario svoj san sa početka priče.
Gdje god da odsjednem, ja sam Henri Ford
O tome koliko je Henri Ford bio jednostavan u svojoj veličini govori i priča iz Engleske. Kada je doputovao iz Amerike u ovu zemlju, na šalteru informacija na aerodromu raspitivao se za najjeftiniji hotel u gradu. Službenik na šalteru ga je prepoznao, budući da su novine širom svijeta često pisale o Fordu.
Službenik je nesigurno upitao: “Ako se ne varam, Vi ste gospodin Ford”, a on je odgovorio potvrdo. Službenik se iznenadio: “Pratim vijesti i znam da Vaš sin uvijek odsjeda u najboljim hotelima i uvijek je lijepo odjeven. A Vi pitate za najjeftiniji hotel i nosite kaput koji izgleda starije od vas. Da li ste Vi milijarder koji štedi novac?”
Ford mu je odgovorio: “Nemam potrebu da boravim u skupom hotelu, jer ne vidim razlog da preplaćujem smještaj. Gdje god da odsjednem, ja sam Henri Ford. I ne vidim razliku u hotelima, jer se u najjeftinijem možete opustiti čak i bolje nego u najskupljem. I ovaj kaput, da, upravu ste, moj otac ga je još nosio, ali nije važno, jer sam u ovom kaputu i dalje Henri Ford. Moj sin je još mlad i neiskusan, pa se boji šta će ljudi pomisliti ako odsjedne u jeftinom hotelu. Ne brine me mišljenje drugih o meni, jer znam svoju stvarnu vrijednost. A milijarder sam postao jer znam da rasporedim novac i razlikujem stvarne vrijednosti od lažnih.”
Citati:
- Ne postoji osoba koja nije sposobna da uradi više od onoga što misli da može.
- Prepreke su one strašne stvari koje možete vidjeti kada skrenete pogled s cilja.
- Posao koji stvara samo novac je slab posao.
- Svako ko prestane učiti je star, bilo da ima dvadeset ili osamdeset godina.
- Kvalitet znači nešto uraditi dobro kada te niko ne gleda.
- Ne tražite manu, tražite rješenje.
- Jedinu pravu sigurnost u današnjem svijetu čovjeku mogu pružiti znanje, iskustvo i sposobnost.
- Preko noći postaje slavan samo onaj ko je danima neumorno radio.
- Neuspjeh može biti prilika za novi početak, ovaj put puno pametniji.