Tjestenina: Saveznik, a ne neprijatelj

Kada jedna namirnica postane toliko respektabilna da dobije jedan dan u godini posvećen samo njoj, najmanje što se može učiniti u njeno ime je skuhati nešto fino, jer tjestenina najviše od svih namirnica pruža neslućene mogućnosti kombiniranja različitih okusa. Često je na našim trpezama, a o njoj ne razmišljamo previše i doživljavamo je samo kao prilog nekom mesnom jelu. No, ona je mnogo više od priloga. Donosimo nekoliko recepata s tjesteninom

Začinjena sa fetom i paradajzom

SASTOJCI:

tjestenina po vlastitom izboru

blok feta sira

cherry paradajz

maslinovo ulje

bijeli luk

bosiljak

so i biber

PRIPREMA:

U dublju posudu stavite cherry paradajz, prelijte ga maslinovim uljem i začinite solju i biberom. Oslobodite mjesto u sredini posude i tu stavite blok feta sira. Pospite i njega maslinovim uljem i začinite biberom. Pecite u na 200 Celzijevih stepeni, otprilike 30 minuta, iako ćete najbolje sami procijeniti potrebno vrijeme; onda kada je feta sir dobio grilane rubove, vrijeme je da izvadite posudu vani. Paralelno na šporetu skuhajte tjesteninu. Kada su sir i paradajz pečeni, dodajte toj smjesi bijeli luk. Sir razgnječite viljuškom i pomiješajte zajedno s pardajzom, bijelim lukom i bosiljkom, a na kraju dodajte prethodno skuhanu tjesteninu i sve dobro promiješajte.

Kremasta tjestenina s kukuruzom

SASTOJCI

500 g tjestenine

2 kašike putera

2 kašike brašna

1,5 kašika mlijeka

1 šoljica nasjeckanog bosiljka

2 šoljica ocijeđenog kukuruza

3/4 šoljice parmezana

so

biber

PRIPREMA

Tjesteninu skuhajte prema uputama na pakiranju. Ocijedite i stavite sa strane. U velikoj tavi rastopite puter, dodajte brašno i kuhajte otprilike jednu minutu. Polako ulijevajte mlijeko i neprestano miješajte tako da ne nastanu grudice te kuhajte nekih osam minuta. Uklonite s vatre i dodajte parmezan. Miješajte dok se sir potpuno ne otopi. Dodajte kukuruz, bosiljak, so i biber i dobro promiješajte.

Cannelloni sa špinatom

SASTOJCI:

200 g cannellona

2 staklenke umaka od paradajza sa šampinjonima

500 g špinata

100 g luka

50 g putera

1 kašika Vegete

300 g sira ricotte

200 g mozzarelle

4 kašike naribanog parmezana

PRIPREMA

Na zagrijanom puteru izdinstajte nasjeckani luk, pospite vegetom, dodajte očišćen i opran špinat pa dinstajte dok špinat ne uvene. Na kraju umiješajte ricottu. U vatrostalnu posudu stavite umak od paradajza sa šampinjonima te u njega umočite cannellone koje ste napunili pripremljenim nadjevom, prekrijte ih narezanom mozzarellom i pospite naribanim parmezanom. Pecite u rerni zagrijanoj na 200 Celzijevih stepeni 40-ak minuta.

Lazanje s gljivama

SASTOJCI

350 g tjestenine za lazanje

4 šolje mlijeka

12 kašika putera

½ šolje brašna

500 g različitih gljiva

1 šolja parmezana

maslinovo ulje

so i biber

PRIPREMA

Ugrijte rernu na 180 stepeni. U velikoj šerpi prokuhajte slanu vodu. Dodajte tjesteninu i kuhajte 10 minuta. Ocijedite i ostavite da se ohladi. Otopite 8osam kašika putera u velikoj šerpi i dodajte brašno. Posolite, pobiberite i miješajte dok brašno ne dobije zlatnu boju. Dodajte mlijeko i kuhajte dok se ne zgusne. Gljive očistite i izrežite. Ugrijte dvije kašike ulja i dvije kašike putera u velikoj tavi i popržite gljive. U tepsiju prvo stavite malo bešamela, zatim sloj tjestenine, pa još bešamela. Pospite gljivama i parmezanom. Postupak ponavljajte dok ne potrošite sastojke. Zadnji red treba završiti bešamelom i parmezanom. Pecite lazanje 45 minuta, dok ne porumene.

Špagete s morskim plodovima

SASTOJCI

maslinovo ulje

1 glavica crvenog luka

2 čehna bijelog luka

5 dl pelata

mala kašika čili papričica

450 g dagnji

450 g lignjai

4 kašike bijelog vina

pola limuna

450 g špageta

biber

so

12 kom kozica

3 kašike peršuna

PRIPREMA

Luk i bijeli luk oljuštite i sitno nasjeckajte. Limun narežite. Lignje očistite i narežite na kolutove. Kozice ogulite i očistite. Zagrijteo ulje i na slaboj vatri u tavi popržite luk i bijeli luk, miješajući 3-4 minute. Dodajte paradajz i čili papričice i ostavite da lagano vriju jednu minutu. U veliki lonac stavite dagnje i lignje s vinom i limunom, poklopite i pustite da zavru. Kuhajte, povremeno tresući lonac, 3-4 minute. Sklonite s vatre, ocijedite tekućinu i sačuvajte je. Izvadite limun i neotvorene školjke. Meso dagnji izvadite iz školjki. Špagete skuhajte u zasoljenoj vodi, prema uputama na pakiranju. U umak dodajte tekućinu od kuhanja dagnji i lignji pa nepoklopljeno lagano prokuhajte. Dodajte kozice i pirjajte, miješajući, otprilike dvije minute. Umiješajte dagnje i peršun, posolite i pobiberite. Tjesteninu ocijedite, vratite je u lonac i pomiješajte s umakom.

Dobro je znati

Nekoliko razloga zbog čega je tjestenina naš saveznik, a ne neprijatelj:

1. Brzo se priprema
2. Može se pripremati u kombinaciji s najrazličitijim drugim namirnicama
3. Sastavni je dio piramide zdrave prehrane
4. Nutritivno je vrijedna hrana
5. Ima niski glikemijski indeks
6. Lako je probavljiva
7. Ima malu količinu masti
8. Nije rafinirana hrana
9. Bogata je bjelančevinama
10. Može se pripremati na bezbroj načina

Obratite pažnju i na ove činjenice:

Budući da se ljudski organizam u svojoj esenciji sastoji od jednog dijela bjelančevina (proteina) koje on sam nije u stanju proizvesti i izgraditi (riječ je o esencijalnim aminokiselinama) svakako mu je za neophodan rast i razvoj potrebna hrana bogata upravo bjelančevinama.

Nadalje, suprotno uvriježenom mišljenju kako je tjestenina hrana koja deblja, dobro je znati da tjestenina sadrži vrlo malo masnoća – jedan gram bezjajčana do 2,5 grama jajčana na 100 grama proizvoda, bogata je vlaknima pa daje osjećaj sitosti, a i probava je ubrzanija.

Žitarice i jaja, koje su sastavni dio tjestenine, dobar su izvor vitamina B kompleksa, a tu spadaju vitamin B-1 (tiamin), vitamin B-2 (riboflavin), nikotinska kiselina (vitamin B-3), pantotenska kiselina (vitamin B-5), vitamin B-6 (piridoksin), folna kiselina i vitamin B-12 (cijanokobalamin). Svaki od njih ima različitu ulogu i djelovanje.

I na kraju činjenica koja također nije beznačajna, a to je da je tjestenina dobra za dugovječnost! Do toga se zaključka došlo promatrajući Italijane koji jedu 3-5 puta više tjestenine od Bosanaca i Hercegovaca, a spadaju među najdugovječniji narod na svijetu.

 

The post Tjestenina: Saveznik, a ne neprijatelj appeared first on Azra Magazin.