Razmišlja se o sudjelovanju građana u novim zaduženjima države

– Radi se o modelu koji nije povijesno nov, ali se dugo nije koristio u Hrvatskoj, pa razmatramo jel bi bilo dobro nešto takvo ponovno koristiti. Razmišljamo o omogućavanju intenzivnije participacije građana u izdavanju nekakavih obveznica, potencijalnim novim zaduženjima, zbog činjenice što je likvidnost bankovnog sustava prilično visoka, razina depozita značajna, a kamatne stope na depozite su niske. Ako se dogodi da na vanjskim tržištima, gdje bi se mi trebali zaduživati, kamatne stope budu 5, 6 ili više posto, a s druge strane građanima se plaćau 0% na depozite u bankama, tu smo vidjeli mogućnost da građanima omogućimo da participiraju na tom tržištu, rekao je ministar Primorac, dodavši kako misli da bi to bilo dobro.

Vladine mjere

Osvrnuo se i na mjere Vlade za pomoć građanima i gospodarstvenicima kako bi preživjeli ovu krizu. 

– Mjere su sveobuhvatne. Suočavamo se s visokom inflacijom te prijetnjama usporavanja gospodarskog rasta. Mjere fiskalne politike bile su manje učinkovite, a mjere monetarne politike pokazale su se kao rješenje koje bi dugoročno imalo najviše smisla. Mi smo s ovim paketom mjera targetirali određene skupine ljudi – umirovljenike, socijalno ugrožene, one koji primaju dječji doplatak, osobe koje su dugoročno nezaposlene…, a pomogli smo i sektoru poduzeća u ograničavanju cijene energije da prođu kroz krizu što bezbolnije, rekao je. 

Istaknuo je kako su gledali kako dugoročno potaknuti sve dionike da intenzivnije krenu putem energetske tranzicije.

– Jasno je da ove subvencije, ako kriza potraje, neće trajati vječno. Teret tog paketa u najvećoj mjeri snosi država, javni sektor. Veliki dio tereta prebacili smo na HEP. Jasno je da unatoč tome što će HEP ostvariti značajnije gubitke, država stoji iza HEP-a i ako se bude i dalje zaduživao, država će izdavati jamstva za ta zaduživanja, rekao je.

Ulazak u eurozonu

Komentirao je i ulazak u eurozonu. Rekao je kako misli da je baš sada dobro vrijeme za ulazak u eurozonu.

– Što se tiče inflatornih pritisaka zbog uvođenja eura istraživanja su pokazala da zadnjih nekoliko država koje su uvele euro inflatorni pritisak se kretao između 0,2-0,4 posto. Benefiti su puno veći. Mi smo bili visoko eurizirani i uvođenjem eura kao službene valute eliminiramo valutni rizik, a pozitivno se odražava i na naš kreditni rejting. A povećanje kreditnog rejtinga se odražava na troškove zaduživanja, rekao je ministar Primorac.

Rebalans proračuna i proračun za 2023.

Kad je riječ o proračunu za sljedeću godinu, ministar financija rekao je da je proračunski okvir usvojen u lipnju i da tu neće ići izvan okvira.

Dodao je i da će doći do rebalansa proračuna djelomično i zbog ovog paketa mjera.

Cijeli razgovor pogledajte u videoprilogu!