Zvuk bespilotnih letjelica iranske proizvodnje postao je poznat zvuk u ukrajinskim gradovima i gradovima dok Rusija pojačava napade širom zemlje, uništavajući elektrane i civilnu i vojnu infrastrukturu.
S obzirom da se ruske zalihe projektila brzo smanjuju, Moskva se okrenula Iranu kako bi brzo i ekonomično zaustavila ukrajinsko vojno napredovanje i gubitak daljnje teritorije.
Izvještaji sugeriraju da je Rusija kupila nekoliko stotina iranskih dronova, a naručeno je još 1.000. Sa svoje strane, Moskva i Teheran su negirali da je do takve transakcije došlo.
Međutim, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, u znak da se oni mogu koristiti u Ukrajini, pohvalio se programom drona u zemlji.
U prošlosti su ljudi sumnjali u iransku tehnologiju nazivajući je lažnom, rekao je Khamenei. “Sada kažu da su iranski dronovi opasni. Zašto ih prodajete tom i tom?”
Prokremaljski ruski vojni ekspert, Ruslan Pukhov, pojavio se na TV-u uživo, a da nije shvatio da je mikrofon već uključen i otkrio najgore čuvanu tajnu zemlje: „Svi znamo da su Iranci, ali vlada to neće priznati ,” on je rekao.
Od svog debija početkom septembra, iranski dronovi dali su Rusiji efikasno oruđe na bojnom polju u Ukrajini. Prema ukrajinskom ministarstvu odbrane, najmanje 300 iranskih dronova Shahed 136 kamikaza korišteno je za uništavanje većeg dijela mreže elektrana u zemlji u posljednje dvije sedmice.
Upotreba ovih dronova dala je Iranu priliku da ih testira u dinamičnom sukobu, omogućavajući svojim naučnicima da uče, a političarima da pokažu iranski hardver.
Bivši komandant Štaba islamske revolucionarne garde i najviši vojni pomoćnik iranskog vrhovnog vođe, general-majora Yahia Rahima Safavija, nedavno je rekao da su najmanje 22 zemlje zainteresirane za nabavku vojnih dronova iranske proizvodnje.
Nacionalni prioritet
Iransko ovladavanje bespilotnim letjelicama decenijama je nacionalni prioritet, koji vlasti njeguju i upravljaju uprkos sankcionisanoj ekonomiji.
Od islamske revolucije 1979. i rezultirajućeg neprijateljstva između Irana i Zapada, međunarodne sankcije su odbacile Teheran zbog samodostatnosti u svim vrstama dobara, posebno u vojsci.
Dugogodišnji zapadni embargo na oružje značio je da Iran nije bio u mogućnosti da unaprijedi svoju vojsku jer su regionalni kolege jurili naprijed kvantitativno i kvalitativno uz podršku Zapada, kaže Hamidreza Azizi, stručnjak za Iran na njemačkom institutu za međunarodne i Sigurnosni poslovi (SWP).
“Jedna vrlo izaržena slabost koju je Iran počeo osjećati bila je njegova nesposobnost da poboljša svoje ratne snage na smislen način”, rekao je Azizi za Middle East Eye. “Islamska Republika naslijedila je zračne snage od šaha, ali u osnovi više nije pogodna za bilo kakav vojni sukob s regionalnim ili globalnim protivnicima.”
Tokom iransko-iračkog rata sredinom 1980-ih, interesiraanje Teherana za bespilotne letelice zaista je počelo sa prvim dronom koji se zove Ababil – što znači jato ptica – što je ime koje nagovještava stratešku upotrebu dronova na bojnom polju.
Iransko korištenje Ababil-a bilo kao municije za lutanje ili za nadzor i izviđanje naglasilo je vojni imperativ očuvanja ograničenih resursa, kako ljudskog kapitala tako i njegovih zračnih snaga, koje su ovisile o američkim firmama za održavanje, ali više nisu bile dostupne.
U decenijama od tada, “iranski program bespilotnih letelica osmišljen je kao sastavni dio vojske zemlje”, rekao je Azizi.
Strategija ove zemlje za bespilotnu letjelicu (UAV) jedan je od četiri stuba iranske vojne strategije; drugi su njen raketni program, mreža nedržavnih saveznika i zastupnika i njegove rastuće sposobnosti u oblasti sajber ratovanja.
Uzeto zajedno, kaže Azizi, oni čine stubove “asimetričnog odvraćanja” koje je Iran razvio suočen sa zlokobnim sankcijama.
“Iran je razvio svoj program raketa i bespilotnih letjelica kako bi nadoknadio nedostatak efikasnih zračnih snaga”, rekao je Azizi, dodajući da je “domaći razvoj počeo da ima primat u vojnom razmišljanju Irana”.
Sve veći značaj dronova u iranskom strateškom razmišljanju uveliko je uzeo maha u posljednjih nekoliko godina, rekao je profesor Anoush Ehteshami sa Univerziteta Durham i autor knjige Odbrana Irana: od revolucionarne garde do balističkih projektila.
“Iranski raketni program je uvijek bio u središtu pažnje zbog vrijednosti odvraćanja, posebno prema Izraelu,” rekao je Ehteshami za MEE.
“Tek u posljednjih 10 godina razvoj bespilotnih letjelica u Iranu je zaista krenuo. I to je dijelom zbog toga što je Iran nabavio američki dron koji je oboren iznad zemlje”, dodao je Ehteshami.
Sposobnost Irana da s neba sruši nekoliko američkih dronova koristila je njegovom tehnološkom know-howu. Štaviše, naučnici ove zemlje nisu bili ništa ako ne marljivi u učenju od svojih protivnika.
Iranske oružane snage su 2011. srušile netaknutu američku bespilotnu letjelicu RQ-170 Sentinel, koju su u roku od godinu dana rekonstruirale i na kraju proizvele vlastitu verziju, vještinu koju su usavršavali od 1980-ih.
“Iran je u posljednjih nekoliko decenija razvijao svoju stručnost o obrnutoj tehnologiji”, rekao je Ehteshami. „Date im manje-više bilo šta, a njihovi inženjeri i naučnici, posebno u vojno-industrijskom kompleksu, mogu to onda rastaviti i pronaći načine da ponovo sastave.“
Iran se sada može pohvaliti flotom bespilotnih letjelica sposobnih za precizno navođene projektile dometa 2.000 km, uz gomilu dronova za nadzor.
Nova zora
Izolacija Irana od svojih bivših dobavljača oružja značila je da je zemlja prvenstveno naglašavala samodovoljnost. Američki napad koji je uništio veći dio iranske mornarice 1988. godine, za koji je Međunarodni sud pravde kasnije presudio da je neopravdan, samo je katalizirao potrebu za odvraćanjem od američkih zračnih snaga.
Zadatak razvoja dronovog programa u zemlji spao je uglavnom na nekoliko odbrambenih firmi, a kompanija Qods Aviation Industry Company, Iran Aircraft Manufacturing Industrial Company i Shahed Aviation Industries predvode projektiranje nekih od najstrašnijih dronova u zemlji.
U poređenju sa izraelskim, turskim ili američkim dronovima, možda su jednostavni, kaže Ehteshami, ali su efikasni.
“Tokom protekle decenije, iranske bespilotne letelice su brzo uzele maha. Iran sada ima veoma kompliciranu i složenu paletu bespilotnih letelica koje koristi za nadgledanje, ali i sve više za isporuku municije, ometanje radara, pomeranje stvari okolo i za rojenje dok oni” uradio u Perzijskom zalivu.”
Shahed 136, također poznat kao bespilotna letjelica, koja se sada široko koristi u Ukrajini, samo naglašava koliko je Iran stigao u uspostavljanju sebe kao lidera u tehnologiji dronova.
Zvanično predstavljen od strane Irana 2021. godine, Shahed 136 ima za cilj da zaobiđe protivnikove sisteme protivzračne odbrane i savlada kopnene snage. Nosi bojevu glavu tešku oko 35 kg. Ponekad je poznat i kao “kamikaze” dron, jer leti direktno u metu.
Još jedna napredna smrtonosna borbena bespilotna letjelica u iranskom arsenalu je Shahed 129, koja je testirana u različitim poprištima na Bliskom istoku, uključujući Siriju, Liban i regiju Zaljeva.
Vođen spoznajom da se ne može direktno suprotstaviti SAD-u, Iran je uložio svoje ograničene resurse u izgradnju “velikih, relativno rudimentarnih i jeftinih, ali efikasnih dronova”, kaže Thomas Juneau sa Univerziteta Ottawa.
Juneau, stručnjak za iransku vanjsku politiku, rekao je za MEE da je razvoj bespilotnih letjelica u Teheranu također rezultat njegove snalažljive sposobnosti da izgradi “ogromnu, tajnu globalnu mrežu krijumčarenja”, omogućavajući zemlji pogođenoj sankcijama da “nabavi dijelove i tehnologije, neke dvostruke upotrebe, iz cijelog svijeta, uključujući evropske zemlje”.
Čak i dok su američke i evropske vlasti pokušavale suzbiti takve nezakonite aktivnosti, njihovi napori su često slični igri “udari krticom”.
„Iako su ovi različiti dronovi manje napredni od američkih dronova, Iran je pokazao da ih može prenijeti partnerima, kao što su [jemenski] Huti (a sada i Rusija), koji ih onda mogu koristiti u razne svrhe, kao što je npr. obarajući se na protivzračnu odbranu ili na civilna područja”, dodao je Juneau.
Dron diplomatija
Iako je nastanak iranskog programa bespilotnih letjelica potaknut potrebom za odbranom domaćeg fronta, s vremenom su oni postali koristan dodatak u jačanju mreže saveza Teherana s drugim državama i nedržavnim akterima.
Ranije ove godine, Iran je otvorio svoju prvu fabriku bespilotnih letelica u centralnoazijskoj državi Tadžikistan za proizvodnju i izvoz Ababil-2, varijantu jednog od njegovih najranijih dronova.
Tadžikistanom, većinom sunitskom muslimanskom zemljom, upravlja nepokolebljivi sekularni režim sa vlastima koje zabranjuju hidžabe u državnim institucijama i redovnim kampanjama prisiljavajući muškarce da briju bradu – što je izrazita suprotnost iranskim pravilima koja reguliraju društvo.
Međutim, ako ništa drugo, Iran je pragmatična država. Tadžikistan dozvoljava Teheranu da unaprijedi svoje bilateralne odnose dok razvija svoj program dronova dalje od potencijalne izraelske sabotaže.
“Jedan od razloga zašto je Iran sarađivao s Tadžikistanom na proizvodnji bespilotnih letjelica je njihova zajednička sigurnosna zabrinutost zbog talibana i ISIS-a-Khorasana u Afganistanu”, rekao je Eric Lobe, docent na Odsjeku za politiku i međunarodne odnose na Međunarodnom univerzitetu Florida.
“Iran je također koristio svoju industriju bespilotnih letjelica da ojača odnose s državnim akterima poput Venecuele, Etiopije i Rusije, posebno nakon što je UN-ov embago na oružje protiv njega istekao u oktobru 2020.”, dodao je Lobe, govoreći za MEE.
Saradnja Teherana sa Rusijom dronom datira najmanje od 2016. godine, kada je visoki iranski general spomenuo da je Moskva zatražila pomoć u pokretanju svog programa.
Iranski kreatori politike također nisu bili neskloni pružanju svoje tehnologije dronovima regionalnim nedržavnim akterima u regiji.
“Iran i njegovi partneri i opunomoćenici u Siriji i Iraku koristili su svoje bespilotne letjelice, tehnologiju i obuku za nadgledanje i napad na američke saveznike i imovinu, kao i ekstremističke grupe poput Al-Qaide i ISIL-a”, rekao je Lobe.
Jedna od prednosti iranskih bespilotnih letjelica, vjeruje Lobe, je da oni mogu ponuditi “pristupačne alternative i slične taktičke prednosti državnim i nedržavnim akterima unutar i izvan Bliskog istoka, sa budžetskim ograničenjima i slabom ili nepostojećom zračnom snagom “.
U mjestima kao što je Jemen, “iranska tehnologija dronova promijenila je igru”, rekao je Giorgio Cafiero, izvršni direktor Gulf State Analytics, konsultantske kuće za političke rizike sa sjedištem u Washingtonu.
Dramatični napadi dronovima pobunjenika Huti koje podržava Iran u Jemenu doveli su saudijski rat u Jemenu na njegovu teritoriju, pri čemu su energetski objekti u zemlji postali česta meta.
“Smjernica u kojoj je iranska podrška Hutima u ovoj oblasti napravila razliku je izuzetno značajna. Napadi dronova Huti duboko na saudijsku teritoriju bili su ogroman izvor podrške za pobunjenike koje podržava Iran u Jemenu”, rekao je Cafiero MEE.
Budućnost iranskih dronova
Iako je Iran krenuo naprijed sa svojim programom razvoja bespilotnih letjelica, Izrael, glavni regionalni protivnik zemlje, pokušao je da mu se suprotstavi.
Izrael je koristio sjeverni Irak kao odskočnu dasku za napad na iranske objekte bespilotnih letjelica, od kojih su iranski raketni udari pokušavali da odvrate od ponovnog pojavljivanja. Prošle sedmice, bliže kući, Izrael je bombardovao iransku fabriku dronova u Siriji.
Ali rat u Ukrajini je taj koji je iranske bespilotne letjelice stavio na probu i vjerovatno će dovesti do toga da njihov hardver postane tržišniji.
Priskačući u pomoć Rusiji u Ukrajini, Iran ne želi samo da profitira od prodaje dronova ili produbi svoj odnos sa zemljom.
“Hitna iranska pomoć važnom, dokazano impotentnom savezniku ima za cilj spriječiti ponižavajući poraz i Putina i Rusije, i zaustaviti ono što se smatralo ‘težnjom NATO-a da se proširi na istok’,” rekao je za MEE Farzin Nadimi, analitičar iz Washingtona specijaliziran za sigurnosne i odbrambene poslove Irana i regije Perzijskog zaljeva.
Američki generali upozoravaju na moć iranskih dronova posljednjih godina. Napredak iranske tehnologije bespilotnih letjelica značio je da bi Teheran mogao uživati u “lokaliziranoj zračnoj nadmoći”.
“Prvi put od Korejskog rata, djelujemo bez potpune zračne nadmoći”, rekao je jedan general Kongresu.
Uključujući se u ukrajinski sukob, Iran također nastoji da se “projicira kao ravnopravan partner sa Rusijom u novom ‘multipolarnom svjetskom poretku'”, rekao je Nadimi za MEE.
S obzirom na to da se Rusija suočava sa sankcijama sličnim onima s kojima se Iran morao boriti posljednjih nekoliko decenija, Teheran sada nastoji dalje sinhronizirati odnose s Moskvom kako bi povećao vlastitu otpornost.
Poečtkom ove godine, energetski sporazum vrijedan 40 milijardi dolara između iranskog Ministarstva nafte i ruskog Gazproma ukazuje na to da odnos ulazi u novu fazu i širi antiamerički front u Euroaziji.
Također se vjeruje da je pomalo ironično da se Rusija – koja je glasala za nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u korak sa Zapadom između 2006. i 2010. godine koje su produbile ekonomske probleme Irana – sada obratila Iranu za vojnu i finansijsku pomoć.
“Iran se nada da će Rusi u jednom trenutku uzvratiti i osigurati mu vojni hardver koji je Iran oduvijek tražio – napredne borbene avione, na primjer SU 35, ili naprednije sisteme protivzračne odbrane”, rekao je Hamidreza Azizi iz SWP-a. .
Dok će nastavak sankcija Iranu ograničiti prodaju bespilotnih letjelica, rat u Ukrajini će vjerovatno učiniti za iranske bespilotne letjelice ono što je jermensko-azerbejdžanski sukob učinio za turske bespilotne letjelice, naime dokazati da su sposobni i efikasni u sukobima između država.
Iran se nije uspio probiti kroz pouzdanog dobavljača oružja, rekao je profesor Anoush Ehteshami sa Univerziteta Durham, ali bi “rusko korištenje ovoga moglo promijeniti tu sliku”.
“Dok iranski dronovi još nemaju značajnu ekonomsku vrijednost, oni imaju ogromnu političku vrijednost. Što više svijet vidi njegovu vojnu snagu, ovi se ljudi osjećaju ugodnije u Teheranu. I, naravno, za Iran je to dio njene strategije odvraćanja.”
(TBT, MEE)
Zvezde Sa Neba Animacija: @anistence Zvuk: @anistence Zaprati me na TikToku i Instagramu - @anistence…
U Komemorativnom centru u Tuzli identifikovana je još jedna žrtva genocida u Srebrenici. Riječ je…
Joe BidenFoto: Evelyn Hockstein / REUTERSAmerički predsjednik na odlasku Joe Biden upozorio je u petak…
U organizaciji magazina Banke i Biznis u Bosni i Hercegovini, tradicionalno se održava manifestacija i…
Feribe i Ferhad dom u Teheranu zamijenili su neizvjesnim putem koji traje više od šest…
Razgovarala: Almasa Bajrić Stručnjaci za međunarodnu arbitražu u Bosni i Hercegovini upozoravaju da bi presude…