Kakvo je stanje državnih financija uoči ulaska u eurozonu?

Grozdana Perić, saborska zastupnica (HDZ) gostujući u emisiji Otvoreno komentirala je prodaju Sberbankova udjela u Fortenova grupi. Rekla je kako očito ulagač nije komunicirao s upravom.

– Znamo kako je Sberbanka ušla u vlasničku strukturu, bivša uprava je to omogućila i to je 43,4 posto udjela u vlasništvu. Znamo da je hrvatska vlada poduzela sve da kompanije koje su u strukturi vlasništva imale ruske kompanije i banke, da je omogućeno da se to pitanje uredi. Nakon sankcija u srpnju, do listopada je bilo omogućeno da se ti odnosi urede sukladno zakonu i propisima koje je EU i EK propisale. Što se ovdje dogodilo vrlo je čudno, rekla je.

Ivana Posavec Krivec, saborska zastupnica (Socijaldemokrati), naglasila je da je u ovom slučaju previše nepoznanica.

– Ovo je priča iz koje je pitanje kako ćemo izaći s punim informacijama. Ostaje neizvjesno kako će proces završiti, može li doći do transakcije, hoće li do preuzimanja u financijskom smislu moći doći s obzirom da je Sberbank pod sankcijama. Tko te sankcije kontrolira, kako je bilo moguće to provesti da hrvatska vlada o tome nema spoznaje. Vjerujem da će u sljedećim danima biti ključno da dođemo do saznanja, istaknula je.

Na pitanje je li ugrožena nacionalna sigurnost, Dario Hrebak, saborski zastupnik (HSLS) rekao je da je.

– Hrvatska je dio EU-a i postoje određena pravila i svatko tko želi doći i investirati u našu zemlju je dobrodošao, ali taj koji dolazi, a dolazi iz trećih zemalja ipak bi trebao poštivati pravila koja tu vrijede, neki zakonodavno okvir. Ovo je poprilično skandalozno, vrlo netransparentno i događa se u neobičnim okolnosti, istaknuo je, te dodao da mu je drago da se uključio DORH, SOA, i ostale institucije kako bi se ovo rasvijetlilo.

Damir Bakić, saborski zastupnik (Možemo!) rekao je da je sve vrlo nejasno i zbunjujuće i da treba vidjeti što se dogodilo i je li bilo potpuno zakonito. 

– Ovaj intenzitet kojim se vijest proširila u javnosti pokazuje koliko je to važno. Radi se o nacionalnom interesu, to je strateški nacionalni interes. To su poljoprivredna zemljišta, poljoprivredna proizvodnja, u konačnici naš najveći maloprodajni lanac. Vrlo je jasno vidljiva, i na uzbunu poziva, potreba da sve takve transakcije budu perfektno transparentne. Moramo znati tko su stvarni protagonisti koji stoje iza takvih transakcija, istaknuo je.

Rebalans proračuna

Glavna primjedba oporbe je da povećani priljev prihoda od poreza koji dolazi kao posljedica velike inflacije građani neće osjećati.

Perić je rekla da se nije moglo drugačije raspodijeliti.

– Prvotno je proračun poslije prvog rebalansa projicirao inflaciju od 7,8 posto, a narasla je za 2,6 posto i to je ono što je utjecalo da cijene se podignu. Prvim rebalansom došlo je do smanjenja PDV-a za komunalne usluge, energiju, da bi od travnja 2022. došlo do novog smanjenja PDV-a za brojne robe i usluge i to je sve što je vlada predvidjela, s tim smanjenjem nije željela povećati prihode proračuna već su se dogodile iz te razlike koja je nastala i zbog povećane inflacije, a onda tim više i baze svih cijena koje su na to podigle prihode od PDV-a za 2,1 milijarde kuna. Tu je i ostvarenje i poreza na dobit preko 2 milijarde kuna, rekla je.

Bakić je rekao kako je rebalans s jedne strane registrirao onaj dio jesenskog paketa pomoći koji je vlada objavila da suzbije negative učinke inflacije, a da su ga s druge strane ključno obilježile dvije negativne stvari – “snažan podbačaj u povlačenju sredstava iz eu fondova i još jedno u nizu potonuće u financijama u zdravstvenom sustavu”.

Na upit tko je odgovoran što ćemo povući 5 milijardi manje europskog novaca, Hrebak je rekao kako to ne znači da ga nećemo povući nego da je dinamika ugrožena. 

– Proračun je objektivan odraz naših subjektivnih želja i potreba. On je velikim dijelom bio zadan, objektivan je za sve okolnosti koje nas prate i koje se reflektiraju na razini cijele Europske unije. Imali smo odličnog ministra financija Zdravka Marića koji je odlično vodio taj resor, sada je došao kolega Marko Primorac koji je na jednak način počeo održivo i stabilno voditi financije i vidi se da je deficit unutar onoga što smo se obvezali ulaskom u eurozonu. A najvažniji dio ovotjednog rebalansa proračuna je što kad smo ušli u eurozonu imali smo zaduženost, udio javnog duga bio je 63-64 posto, onda smo skočili, za vrijeme lockdowna, na osamdeset i nešto posto. Sad smo se vratili na 71 posto i ta tendencija je dobra i garantirati će održivost i stabilnost financija u godinama koje slijede.

Posavec Krivec je istaknula kako nije optimistična.

– Vrijeme krize ne smije biti period kada država ne suosjeća sa svojim građanima. Ovdje se pokazuje da država ne suosjeća dovoljno. Ona puni svoju blagajnu. Govorimo da u cijelom ovom procesu državni proračun se puni, da građani žive u neizvjesnosti, ne znaju kako će prebroditi ovu krizu. Ova vlada nije pokazala nikakav senzibilitet kako će upravljati s gospodarskim oporavkom, ne vidimo dostatna sredstva za zelenu tranziciju, sredstva koja idu prema socijalnim potrebama svih građana, a nezadovoljni smo i s obnovom, istaknula je. 

U nastavku pogledajte emisiju u cijelosti: