Macron želi stvoriti pritisak na SAD i Kinu da plate svoj dio

Moramo imati SAD i Kinu potpuno uključene u pitanje smanjivanje emisija stakleničkih plinova i financijske solidarnosti, rekao je Macron u Šarm El Šeik tijekom susreta s mladim Francuzima i Afrikancima posvećenima klimatskom aktivizmu.

Macron tvrdi kako su Francuska i Europa na pravom putu u pogledu smanjivanja emisija, no da veće zemlje moraju brže postići ugljičnu neutralnost, prenosi agencija France Presse.

Na dnevni red skupa u Egiptu stavljeno je pitanje gubitaka i šteta, mehanizma odšteta siromašnijim državama za nošenje s posljedicama klimatskih promjena, a govorit će se i o neispunjenom obećanju o 100 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju za zelenu tranziciju.

Macron je rekao kako Europljani plaćaju, no da su oni jedini koji to čine.

Stoga se mora stvoriti pritisak na bogate neeuropske zemlje i poručiti im da moraju platiti svoj dio, zaključio je francuski predsjednik. 

Prijelomni trenutak: Klimatski skup COP27 mora ukrotiti globalno zatopljenje

Klimatski skup COP27 Ujedinjenih naroda započeo je u nedjelju u Egiptu upozorenjima o nazadovanju država u borbi protiv klimatskih promjena te pozivima bogatim zemljama da kompenziraju one siromašnije nakon godine ekstremnih klimatskih katastrofa.

Samo u proteklih nekoliko mjeseci klimatske nepogode ubile su tisuće ljudi, milijune poslale u izbjeglištvo i prouzročile milijarde dolara štete diljem svijeta, piše agencija France Presse.

Masovne poplave uništile su velike dijelove Pakistana i Nigerije, u Africi i na zapadu SAD-a pogoršale su se suše, cikloni su poharali Karibe, a toplinski valovi zahvatili tri kontinenta.

Skup koji se održava u egipatskom turističkom gradu Šarm El Šeiku na Sinaju na kraju je godine obilježene geopolitičkim turbulencijama poput ruskog napada na Ukrajinu, posljedične energetske krize, rasta inflacije i dugoročnih posljedica tinjajuće pandemije COVID-19.

No Simon Stiell, izvršni tajnik UN-a za klimu, upozorava da neće postati pokrovitelj nazadovanja po pitanju cilja smanjivanja štetnih emisija u svijetu za 45 posto do 2030. i zadržavanju globalnog zagrijavanja na ispod 1,5 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Trenutačni trendovi pokazuju da su štetne emisije na putu povećanja od 10 posto do kraja desetljeća te da će se Zemljina površina zagrijati za 2,8 stupnjeva, pokazala su istraživanja objavljena prošli tjedan.

Obećanja preuzeta Pariškim sporazumom 2015. bi, ako se ispune, smanjila zagrijavanje za samo nekoliko decimala. 

Usredotočenost na novac

Ovogodišnji klimatski skup kao nikad prije usredotočit će se na novac, glavnu točku spora koja je pogoršala odnose između država koje su se obogatile izgaranjem fosilnih goriva i onih siromašnijih koje to nisu činile, a pate od teških posljedica klimatskih promjena.

Sjedinjene Države i Europska unija, zabrinute zbog mogućeg osnivanja otvorenog okvira za reparacije, odugovlačile su i dovodile u pitanje potrebu za zasebnim tokovima financiranja.

Delegati su se u nedjelju složili da pitanje “gubitka i štete” stave na dnevni red egipatskog COP-a, što je prvi korak prema zasigurno brojnim raspravama o toj temi.

Nakon uvodnog dana skupu će se u ponedjeljak i utorak pridružiti više od 120 svjetskih čelnika.

Među njima neće biti Xi Jinping, čelnik Kine koji je dobio novi mandat prošli mjesec na kongresu Komunističke partije.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će doći, ali tek nakon parlamentarnih izbora u utorak na kojima bi jedan ili oba doma Kongresa mogli pasti u ruke republikanaca koji nisu skloni međunarodnoj akciji protiv klimatskih promjena.

Na skupu sudjeluju predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.