HRT: Antikorupcijsko vijeće o Ini: svjedočili Mikuš i Vanđelić

Predsjednik Vijeća Nikola Grmoja na početku sjednice Vijeća izrazio je zadovoljstvo što je spremnost za dolazak na sjednicu iskazala većina pozvanih, ustvrdivši kako očito nije uspio pokušaj vladajućih da spriječe saslušanja o Ini.

Sigurno će ova saslušanja imati veliki utjecaj na rasvjetljavanje stanja u Ini i ulozi hrvatske Vlade u korupciji i mogućoj veleizdaji jer se pokazuje da se Vlada svjesno odrekla sisačke rafinerije, kazao je.

Volio bih da ovdje ispišemo povijest borbe protiv korupcije, a saslušanja dovedu do toga da se Inom upravlja na bolji i transparentniji način u korist hrvatskih nacionalnih interesa i građana, dodao je Grmoja.

Nije bilo razilaženja u stavovima hrvatskih i MOL-ovih predstavnika

Mikuš, koji je bio predsjednik Sindikata naftnog gospodarstva, rekao je na saslušanju pred Vijećem da u Croscu, tvrtki kćeri Ine, nisu bila isplaćena radnicima prava iz kolektivnog ugovora u iznosu od 4,5 milijuna kuna, a direktor Crosca tvrdio je da bi ih oni isplatili, ali ne daju Mađari. Mikuš se pritom prisjetio da je nakon razgovora s predstavnikom MOL-a taj problem riješen za tri minute, a novac je isplaćen za dva tjedna.

– Sljedeći dan sam sav veseo otišao direktoru reći da Mađari dozvoljavaju, ali on je bio jako ljut što sad mora te novce isplatiti, a mislio ih je dati za nešto drugo, kaže Mikuš.

Ustvrdio je kako je s ljudima iz MOL-a bilo teško pregovarati ,ali kad bi nešto dogovorili nikad nijedno pravo ne bi eskivirali, “što s našima nije bio slučaj”.

Mikuš, koji je bio član Nadzornog odbora od 2012. do 2014., rekao je da su u tom razdoblju sve odluke donesene jednoglasno, osim posljednje sjednice na kojoj je hrvatski predstavnik bio protiv dviju točaka dnevnog reda.

– Jedini koji se javljao bio sam ja, nije bilo razilaženja u stavovima hrvatskih i MOL-ovih predstavnika i nije bilo nikakvih problema, naglasio je.

Suglasja nije bilo jedino 2014. oko nabave nafte jer je nabava prebačena iz Inter Ine u Londonu na MOL, kazao je Mikuš. Prisjetio se da je kasnije došao do informacija zbog kojih se čudio zašto je došlo do sukoba jer je naknada MOL tradea za nabavljenu naftu bila 15 puta niža.

Mikuš Grmoji: Prestanite govoriti da branim MOL

Saslušanje Mikuša obilježile su razmirice s Grmojom, koji je ustvrdio da je Mikuš u ranijim istupima branio MOL, što je zasmetalo Mikušu i dovelo do prepirke. 

– Nemojte mi stavljati u usta nešto što ja nisam rekao. Pazite, vi možete imati svoje mišljenje, ali to mišljenje ne možete stavljati u moja usta, uzvratio mu je Mikuš.

– Vi branite model upravljanja Inom i MOL, rekao je Grmoja. 

– Ništa ja ne branim. Mogu vam hrpu dokumenata pokazati gdje se i napadamo, rekao je Mikuš.

Na Grmojino pitanje je li ikada javno ukazivao na vođenje kompanije koje nije bilo u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, Mikuš je odgovorio da sigurno nije kao član NO-a, te da ne zna je li to učinio kao član sindikata, dodajući da ne zna na što Grmoja cilja.

Mikuš je ustvrdio kako je 2008. Ina dovedena na rub bankrota, pozivajući se na zapisnik s Povjerenstva za privatizaciju Ine. Tada je koeficijent omjera duga i vrijednosti prešao razinu u kojoj su kreditori mogli tražiti povrat, zbog čega bi došlo do preuzimanja.

– Znam da je MOL uskočio s novcima da pomogne Ini koja u prosincu 2008. i siječnju 2009. nije imala novca za isplatu plaća radnika, zato mi nemojte govoriti da branim MOL, kazao je.

Na upit Grmoje kako to da je Ina bila pred bankrotom, a ipak je MOL bio spreman podmititi premijera da bi se dokopao Ine, Mikuš je odgovorio da je pitanje adresirano na krivu stranu jer on nije političar.

Na pitanje je li ovakvo vođenje Ine od strane MOL-a dovelo do toga da je Ina jača kompanija nego što je bila kad je MOL ušao u nju 2003., Mikuš je odgovorio protupitanjem. 

– Ako je Ina bila jača kompanija 2003., zašto nije modernizirala rafinerije?, upitao je.

Sisačka rafinerija stvarala gubitak od 100 milijuna, ali nije ju trebalo zatvarati

Rafinerija nafte Sisak stvarala je gubitak veći od 100 milijuna, ali Mikuš ne smatra da ju je zbog toga trebalo zatvarati, no MOL nije prvi koji je to htio učiniti.

– Gospodin Štern je mislio da je treba zatvoriti. Fižulić, kad je obrazlagao prijedlog zakona o privatizaciji Ine, predložio je da se rafinerije izdvoje iz Ine, da se jedna rafinerija proda, a novcem koji bi se dobio privatizirala bi se druga, rekao je.

Na pitanje je li Ina pretvorena u podružnicu MOL-a odgovorio je da nikada nije imao dojam da je Ina podružnica MOL-a. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Ja sam imao puno sukoba s predstavnicima MOL-a po raznim pitanjima, dodao je Mikuš.

– Prestanite govoriti da ja branim MOL. Ja ne branim MOL, ja branim istinu, poručio je Grmoji.

Mikuš o “mogućoj korupciji i kriminalu”

Mikuš je između ostalog rekao i da može otvoriti temu moguće korupcije i kriminala vezanima uz Inu.

– To nije dioničarski ugovor, to nije model upravljanja Inom, to je nešto drugo, puno gore, s puno kršenja zakona, s puno štete Republici Hrvatskoj, preko čega se prošlo, o čemu nitko ne govori, a to o čemu govorim došlo je skroz do predsjednika Republike Hrvatske. Ondašnjeg, ne sadašnjeg, rekao je Mikuš.

– Ja mislim sljedeće – da su hrvatski predstavnici u Upravi Ine trebali imati inicijative. Šahovskim rječnikom reći – tempo. Da su morali znati gdje su problemi, da su trebali predlagati rješenja tih problema. Međutim, da bi to vi mogli, trebalo je dobro zasukati rukave, trebalo je puno, puno raditi, trebalo je puno toga znati i trebalo je izlaziti s prijedlozima. Mađarsku stranu je trebalo zasipati prijedlozima. Ja nisam imao priliku čuti niti za jedan takav prijedlog, rekao je također Mikuš.

Mikuš: Prijedlog korporativnog upravljanja minirao Vrdoljak

Govoreći o modelu upravljanja Inom, spomenuo je prijedlog izmjena sustava korporativnog upravljanja Inom iz 2014. godine, koji su napravili po jedan predstavnik MOL-a i hrvatske strane.

– Da je taj prijedlog dogovoren, danas bismo imali puno bolji model korporativnog upravljanja nego je bio prije, rekao je Mikuš. 

Dodao je da je do tog prijedloga došlo zahvaljujući inicijativi tadašnjeg predsjednika NO-a Siniše Petrovića. Rekao je i da je taj prijedlog trebao ići na skupštinu, ali se to nikad nije dogodilo.

– Koliko sam ja pratio medije, izgleda da ga je minirao ministar (Ivan) Vrdoljak, rekao je Mikuš.

– Imali bi danas bolju situaciju i ne bi imali toliko trvenja, ali političari ne bi imali toliko utjecaja koliko su imali do onda i mene uopće ne čudi da je to minirao gospodin Vrdoljak, rekao je.

Vanđelić: Nadzorni odbor protivio se gašenju sisačke Rafinerije

Bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić rekao je  da se Nadzorni odbor protivio zatvaranju Rafinerije Sisak te je od 2011. do kraja 2016. upozoravao da Ina ne posluje sukladno Zakonu o trgovačkim društvima.

Napomenuo je da postoji studija američke konzultantske tvrtke koja govori da je MOL nakon preuzimanja Ine nepridržavanjem ugovora oštetio državu za 6,2 milijarde dolara.

Vladi su, rekao je, u nekoliko mandata slali izvješća nadzornih odbora. Primjerice Vladu premijera Plenkovića su na sastanku u listopadu 2016. upoznali sa svime što se smatra nepoštivanjem ugovora između MOL-a i Republike Hrvatske i zakonskim neusklađenostima koje su utvrdili. Prije i nakon toga često su, dodao je, redovito informirali ministarstva i vladu te putem medija davali svoja mišljenja.

– Kad sam preuzimao ulogu predsjednika Nadzornog odbora Ine preko Ministarstva gospodarstva dobio sam izvještaj svojeg prethodnika koji je rekao “da bi se moglo kazati da Ina ne djeluje u skladu s hrvatskim propisima”, a taj izvještaj su dobili svi u društvu Ina i vlada, rekao je Vanđelić.

Zašto Hanfa sada nije napravila izvanredni nadzor i zaustavila trgovanje dionicama

Nesukladnost upravljanja Inom sa zakonima je nešto na što su svi koji su u tome sudjelovali upozoravali dok je Hanfa napravila izvanredni nadzor u Ini. Upitao je zašto Hanfa sada, kao i tada nije napravila izvanredni nadzor i zaustavila trgovanje dionicama.

Vanđelić kojega je 2016. na čelno mjesto Nadzornog odbora Ine imenovao tadašnji premijer Tihomir Orešković, pozvao je članove Vijeća i saborske zastupnika da se žešće pobune protiv svih koji negiraju hrvatske institucije i da odgovaraju tijelima države.

– Tražite da javnost dobije na uvid dokumente koji dokazuju milijarde dolara štete. Ako je Vlada u dilemi ili strahu, izglasajte izlazak iz međudioničkog ugovora ili ga proglasite ništetnim, to je isti ugovor zbog kojeg je osuđen bivši premijer Ivo Sanader, rekao je Vanđelić.

Naglasio je da i danas, godinama nakon što je MOL 2003. preuzeo Inu te dvije kompanije imaju približno jednaku tržišnu vrijednost (MOL – 4,8; Ina – 4,6 milijardi), što govori da Ina nije mala regionalna kompanija, a MOL velika koja je progutala Inu.

Smatra da bi bilo bolje da Republika Hrvatska snizi udio vlasništva u Ini, ali da i dalje upravlja strateškim interesima, prepuštajući poslovanje ekspertima.

Ina danas ima veliki kapacitet i 45 posto udjela, a ne upravlja s Inom, upozorio je, dok Austrija s 35 posto vlasništva u OMV upravlja svojom kompanijom.

Ljudima je tek sada, s energetskim osiromašenjem, postalo jasno koliko vrijedi Ina

Pitanje je, rekao je, kako ćemo djeci objasniti kako su vlade donosile odluke vezane uz Inu kao stratešku kompaniju koja čini skoro 10 posto hrvatskog BDP-a i zapošljavala je 17 tisuća ljudi.

Smatra da je tek sada, kad je nastupilo energetsko siromaštvo, početkom rata u Ukrajini, ljudima jasno koliko vrijedi Ina.

Ključni problem poslovanja Ine, po njegovim riječima, su kontinuirani pad tržišnog udjela u Hrvatskoj i regiji i nedostatak ulaganja u istraživanja, razvoj i modernizaciju, što je bila obaveza drugog dioničara koja se nije ostvarila.

Za zatvaranje Rafinerije Sisak rekao je da su na sjednici NO-a 12. prosinca 2018. burno reagirali na njezino zatvaranje jer je to protivno interesima Hrvatske i energetskoj strategiji.

– Mi smo energično reagirali, dobili smo naputak da se čujemo s Vladom, prekinuli smo sjednicu i izašlo smo na konzultacije, i rekli da se protive zatvaranju Rafinerije Sisak, rekao je Vanđelić. No, dobili su dopis od tadašnjeg ministra Ćorića koji je doveo do gašenja sisačke Rafinerije.

Nezavisna zastupnica Karolina Vidović Krišto predbacila mu je da je znao da nešto nije u redu i da je to štetno ali nije podnio ostavku već je izvršio odluku.

– Vi ste bili izvršitelj najveće privatizacijske pljačke Croatia osiguranja je li to razlog zašto ste imenovani u Inu kao provjereni kadar.

Odgovorio joj je da nije bio uključen u privatizaciju Croatia osiguranja dok je za memorandum rekao da je vjerovao Vladi koja radi u interesu Republike Hrvatske.

Prepirka Zekanovića i Grmoje

Zastupnik Hrvoje Zekanović (HDS), pripadnik vladajuće većine, na početku sjednice u klupi je posložio izreske portreta predsjednika Republike Zorana Milanovića, čelnika Mosta Bože Petrova, te bivših ministara Tomislava Panenića i Slavena Dobrovića, jer ih, kako je rekao, Grmoja izbjegava pozvati.

– Neka se na saslušanje dovedu bivši Mostovi ministri Tomislav Panenić i Slaven Dobrović zbog gašenja sisačke rafinerije, Petrov zbog dvije milijarde kuna vezanih uz arbitražu za Inu i Zoran Milanović da javnost čuje što se događalo u klubu u Slovenskoj, zatražio je Zekanović.

– Ovo vaše izbjegavanje pozivanja ovih ljudi koji imaju informacije ili su direktno povezani s korupcijom govori o vama samima, rekao je Zekanović, dodajući da Vijeće prikriva korupciju.

Grmoja ga je optužio da radi cirkus pa predložio drugačiji dnevni red sa zaključkom da se gore navedena četvorica dovedu na saslušanje, ali kada odredi Vijeće, što je jednogla usvojeno. Grmoja je također Zekanoviću zbog upadica odredio četiri opomene i udaljivanje sa sjednice.

Sjednica Antikorupcijskog vijeća nastavlja se u ponedjeljak novim saslušavanjima.