Prema zakonima EU-a, s obzirom na sankcije, za Fortenovu se ništa ne mijenja

Gordan Akrap sa Sveučilišta Sjever smatra da je nezgodno kada se dogodi situacija poput poslovnog poteza arapskog investitora u Fortenovu. Netko je nešto trebao znati, a tko je to utvrdit će se naknadno, kazao je. 

– Ovakva aktivnost, prvenstveno dio u kojem govorimo oko iznenadnog izlaska AZ fonda iz već dogovorenog poslovnog procesa, gdje su skupljene sve potrebne dozvole na međunarodnoj razini te u posljednji trenutak izlazak i ulazak investitora iz UAE-a, postavlja više pitanja nego što nudi odgovora. Republika Hrvatska mora dobiti veliki broj odgovora kako bi znala procijeniti što će dalje napraviti, kazao je Akrap. 

Državno odvjetništvo i državni vrh rekli su svoje, a HANFA ima zadaću provjeriti zbog čega je AZ fond izašao, istaknuo je Akrap. Pitanje je kakva je to vrsta ugovora, što sadrži, jesu li ta sredstva uplaćena, kome i na koji račun, kako bi se izbjegle sankcije koje je EU nametnuo Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Na sve to se mora imati odgovor, inače ova transakcija neće moći biti realizirana na bilo koji način. Tako da je ulagač iz UAE-a moguće kupio mačka u vreći, dodao je.

Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas kaže da treba vidjeti jesu li transakcije u suprotnosti sa zakonom o tržištu kapitala odnosno zakonom o trgovačkim društvima. Ako nisu, ne vidi nikakvoga prostora za bilo kakve akcije DORH-a ili SOA-e.

Financijski analitičar Andrej Grubišić smatra da se na ovoj transakciji radilo jako dugo te da je Sberbanka bila u kontaktu s brojnim potencijalnim investitorima.

– Ne želim prejudicirati, ali ne bi bio iznenađen da transakcijska dokumentacija potencijalno sadrži neku vrstu odložnih uvjeta, pa ako se preduvjeti ne ispune sasvim sigurno je razumno pretpostaviti upis u knjigu poslovnih udjela i trgovački sud koji je nadležan u Nizozemskoj pa da će onda po ispunjenju tih uvjeta ta transakcija biti zatvorena, dodao je. 

Grubišić smatra da je ulagač u potpunosti bio svjestan riziku kojem se izlaže no procijenio je da su benefiti od ulaganja veći od rizika kojima se izlaže. 

Naglašava da je konačni čin potvrde vlasništva upis u knjigu poslovnih udjela i nadležan trgovački sud. To je ključni element u ovoj transakciji, dodao je. 

Brkić smatra da se u transakciji radi o velikim igračima i da definitivno nije riječ o amaterima.  

Sankcije su kontekst koje definiraju i određuju sva pravila, napominje Akrap. Imamo jasna pravila EU-a kako se treba ponašati prema imovini, odnosno ruskom vlasništvu na teritoriju EU-a ako je zahvaćeno sankcijama. Tu počinje i završava svaka rasprava.

Akrap: Za Fortenovu se i dalje ništa ne mijenja

Odgovarajući na pitanje o poziciji Miodraga Borojevića, poslovnog čovjeka kojega se spominje kao jednog od ključnih ljudi u spornoj transakciji, Akrap je kazao da mu je teško o tome govoriti jer o njemu ne zna ništa i ne poznaje ga. Očito postoje, kaže, određene dubioze unutar uprave Fortenove u posljednjih nekoliko godina s obzirom na to da je on bio tamo pa je morao izaći.

– Prema zakonodavstvu EU-a, s obzirom na sankcije, za Fortenovu se i dalje ništa ne mijenja. Za EU je jasno vlasništvo, uprava i procesi, istaknuo je među ostalim Akrap.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Grubišić napominje, da prema postojećim podacima koje može vidjeti u vezi s ulogom Borojevića oko transakcije, nema riječi o kriminalu. Spomenuo je tek da ne bi želio ulaziti u to je li Borojević možda u kakvom sukobu interesa s obzirom na to da je obnašao dužnost u Fortenovi.

Povlačenje AZ fonda od preuzimanja udjela u Fortenovi

Govoreći o povlačenju AZ fonda od preuzimanja udjela u Fortenovi Brkić je kazao da nema detaljnih informacija. Oni su mogli procijeniti, kaže, da taj posao za njih nije profitabilan i da ne donosi one benefite koje bi oni očekivali i za koje bi vjerovali da odgovaraju njihovoj investiciji.

Urednik i voditelj Branko Nađvinski upitao je koliko je izvjesno da su Rusi izvršili svojevrsni pritisak na Allianz, budući da Allianz ima razgranato poslovanje u Rusiji. Čini se da Allianz želi izaći iz tog poslovanja zbog ratnog konteksta i gubitaka, pa je možda bilo određenog trgovanja da bi dobio izlazak iz Rusije. Akrap smatra da je to jedno od ključnih pitanja na koje treba dati odgovor pa i na međunarodnoj razini. 

– Treba vidjeti je li tu bila kakva, uvjetno rečeno vezana trgovina i korištenje nedozvoljenih i protuzakonitih aktivnosti kako bi se pokušalo ustupiti jedan proces nekome drugome, kako bi taj drugi na trećem području dao neku prednost tom prvome koji praktički vara. Nije tako lako ishoditi dozvolu za kupovinu imovine koja je pod sankcijama, dodao je Akrap.

Sagledavanje aspekata transakcije 

U vezi s AZ mirovinskim fondom Grubišić objašnjava kako nitko u studiju nema baš detaljne informacije, ali je sklon vjerovati da se istina može naći u tri aspekta – ekonomska logika, za koju vjeruje da je dobro preispitana. Drugi aspekt je reputacijska logika, jer Allianz djeluje međunarodno i radi stvari koje nadilaze ono što se događa u Hrvatskoj. Treći aspekt je politički. 

– Cijela priča s Agrokorom, pa s Fortenovom te sa sankcijama i ratom koji je dominantno politička priča. Ja bih u ovom u ovom reputacijskom i političkom aspektu potencijalno tražio razloge zašto se Allianz povukao, kazao je Grubišić.

Akrap se nadovezao i kaže da su četvrti aspekt glasovi iz fondova koji su nezadovoljni povlačenjem AZ fonda.

– Postoji mogućnost da postoje pozadinske namjere AZ fonda koje su povezane s njihovom matičnom kućom i njihovim poslovanjem u Rusiji gdje se onda cijela ta priča završava. Tu je onda problem. Tu je problem politikantstva, problem svih onih aktivnosti gdje dolazi do stvarnog narušavanja povjerenja u institucije, dodaje Akrap.

HANFA bi prije svega trebala kontrolirati da li ono u što su fondovi uložili je u skladu s onim što mogu ulagati, a ne zašto su odustali od neke vrste ulaganja, smatra Grubišić i dodaje da to doista nije uloga regulatora. Uloga donošenja odluka u što ulagati je na menadžerima obveznih mirovinskih fondova, a HANFA je tu da kontrolira je li to u skladu s propisima koje trebaju poštivati, tvrdi Grubišić. 

Reputacijska šteta i refinanciranje duga Fortenovi

Iduće godine Fortenovi slijedi refinanciranje duga od 1,2 mlrd. eura. S obzirom na sve što se događa u zadnje vrijeme, Brkić tvrdi da bi reputacijska šteta potencijalno mogla dovesti do eventualnog odvraćanja kreditora iz možda budućeg budućeg posla. Istaknuo je da je tu važna politička i makroekonomska stabilnost, kredibilitet vladinih politika, razvijena poduzetnička infrastruktura i slično, a ako toga nema onda je moguć i manji interes investitora. Istaknuo je i kako ne vidi razloga da se donosi “lex Fortenova”.

“Ima nafte, ali nema vode i hrane”

Investitor Saif Alketbi kazao je među ostalim kako nafte ima u obilju, ali zato nemaju hrane i vode. Grubišić je istaknuo da je nacionalni i strateški interes građana RH fizička sigurnost i zaštita privatne imovine kroz adekvatno funkcioniranje policije i sudstva.

– Vlade u Hrvatskoj pokazale su da ne moraju biti vlasnici ničega, a da mogu svakome utjecati na njegov biznis. Nisu bili vlasnici, a za vrijeme COVID-a zatvorili su kafiće, restorane i hotele. Ograničili su cijene naftnih derivata, a nisu bili vlasnici svake naftne kompanije niti benzinske pumpe u Hrvatskoj. Regulirali su cijene nekih prehrambenih proizvoda, a niti ih proizvode niti distribuiraju. Jednako tako, koncesije koje su spomenute mogu biti i oduzete, kazao je Grubišić.

– Čak i da se ne radi o koncesiji, nego ste vlasnik zemljišta, Vlada vam može zabraniti izvoz proizvoda. Vidio sam da se to dogodilo zadnjih godinu-dvije u mnogim zemljama. Cijeli je arsenal stvari na raspolaganju politici jer ona jedina “na kraju dana” ima arbitrarnu moć. Jedini način da ovaj investitor ostvari stvarni ekonomski benefit je da kompanija dobro posluje, da isplaćuje dividende, odnosno da vrijednost njegovog udjela raste. Teško je pretpostaviti da se to može dogoditi ako je uništi, dodao je.

Onaj tko kontrolira Fortenovu, kontrolira i Hrvatsku?

Brkić smatra da je takva teza izuzetno pretjerana. Fortenova je, kaže, velika kompanija u hrvatskim okvirima, pa možda čak i nešto malo šire.

– Staviti znak jednakosti između kontrole Fortenove i kontrole države, odnosno cijelog hrvatskog gospodarstva, uistinu je i pretjerano i neozbiljno.