Ko je naviše ‘krao’ na izborima i Bosni i Hercegovini?

Da li su oktobarski izbori u Bosni i Hercegovini bili obilježeni manipulacijama i krađom glasova i kako je to uticalo na njihove rezultate?

U novom izdanju Mosta Radija Slobodna Evropa analizirali su predstavnici dvije opozicione partije – Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa iz Republike Srpske, i Damir Arnaut, član Predsjedništva Naše stanke iz Federacije Bosne i Hercegovine.

Bilo je riječi o tome kako su se sve krali glasovi, zašto je bilo skoro pola miliona nevažećih glasačkih listića, kako je bilo moguće da nestane 28 vreća sa neiskorišćenim glasačkim listićima, ima li opozicija u Republici Srpskoj dokaze da je, kako tvrde njeni lideri, njihova kandidatkinja Jelena Trivić pobijedila Milorada Dodika u utrci za mjesto predsjednika Republike Srpske i da joj je pobjeda ukradena?

Takođe, da li se Centralna izborna komisija neprofesionalno ponašala i bila pristrasna, zbog čega je iznenada donijela odluku da Milorada Dodika proglasi pobjednikom iako se očekivalo da će se nastaviti ponovno brojanje glasova i da li je izvršen pritisk na komisiju da tako postupi.

Razgovaralo se i o tome zašto u Bosni i Hercegovini nije uvedeno elektronsko glasanja koje bi u velikoj mjeri spriječilo krađe i manilupacije, ko je najviše protiv takvog glasanja i da li će se krađe nastaviti i na narednim izborima ako se ne uvede elektronsko glasanje

Omer Karabeg: Gospodine Arnaut, tri opozicione stranke iz Federacije Bosne i Hercegovine, među kojima je i vaša, izdale su ovih dana zajedničko saopštenje u kojem kažu da je Centralna izborna komisija na nedavnim izborima pala na ispitu i pokazala očitu političku pristrasnost. Na osnovu čega to tvrdite?

Damir Arnaut: Bosna i Hercegovina već godinama pati zbog toga što ima izborni sistem koji pogoduje izbornim krađama. I zbog toga sam ja u prošlom mandatu zajedno sa partnerima iz Federacije i Republike Srpske predložio zakon kojim bi se uvela obaveza elektronskog brojanja glasova. Nažalost, taj zakon je pao u Domu naroda sa samo jednim glasom razlike. Jedan glas nas je dijelio od potpuno transparentnog, čistog, poštenog izbornog sistema koji bi spriječio krađe i omogućio da odmah nakon izbora dobijemo rezultate.

Brazil, zemlja od 150 miliona stanovnika, nedavno je imala izbore. Zahvaljujući elektronskom brojanju glasova njeni stanovnici su iste večeri znali rezultate, a u Bosni i Hercegovini je prošlo mjesec dana prije nego što su rezultati potvrđeni. Pri tome je Centralna izborna komisija napravila ogromne greške. Njen predsjednik Suad Arnautović saopštio je potpuno pogrešne podatke o tome ko je izabran za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, a član komisije Vlado Rogić je poručio – dobro, bile su krađe, ali one su neznatne.

Uzimajući u obzir da se sve to dešavalo u trenutku kada je Regulatorna agencija za komunikacije, čiji je predsjednik blizak Dodiku, pokrenula postupak protiv sarajevske Fejs televizije, koja je veoma kritična prema SDA, ne bih mogao isključiti neki potencijalni dogovor između Dodika i Izetbegovića da Regulatorna agencija kazni Fejs televiziju, a da Centralna izborna komisija izađe u susret Dodiku.

Upitna pobjeda

Omer Karabeg: Gospodine Borenoviću, opozicione stranke iz Republike Srpske tvrde da je Centralna izborna komisija nakon ponovnog prebrojavanja glasova nepravedno dodijelila pobjedu Miloradu Dodiku na izborima za predsjednika Republike Srpske. Imate li argumente za tu tvrdnju?

Branislav Borenović: Naravno da imamo argumente kao nikada do sada. Kad je Centralna izborna komisija naredila ponovno kontrolno brojanje glasova za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, mi smo to pozdravili kao logičan i opravdan korak ka uspostavljanju pune istine o rezultatima izbora. Međutim, nakon što je u ponovnom brojanju uočeno na desetine hiljada neregularnosti i utvrđeno da je nestalo na desetine hiljada glasačkih listića, Centralna izborna komisija je naprasno stala. Umjesto da nastavi sa kontrolom rezultata, što je javnost očekivala, odlučila je da ne saopštava izvještaj o kontrolnom brojanju nego da verifikuje mandate predsjedniku i potpredsjedniku Republike Srpske na vrlo čudan i kontroverzan način. Mi smo, međutim, došli do podataka o nevjerovatnim neregularnostima koje su potvrđene u ponovnom brojanjem glasova.

Utvrdili smo da je preko 70.000 glasova zloupotrebljeno ili su nestali. Ti glasovi su uklonjeni iz izbornog procesa i na taj način je oštećena Jelena Trivić, naša kandidatknja za mjesto predsjednika Republike Srpske. To pokazuje da je pobjeda Milorada Dodika izuzetno upitna, to jest da on nije pobijedio na ovim izborima već da je kroz organizovanu izbornu krađu došao do takozvanog mandata predsjednika Republike Srpske koji mi osporavamo i nikad ga nećemo prihvatiti.

Omer Karabeg: Zašto je Centralna izborna komisija postupila tako kako kaže gospodin Borenović? Da li se uplašila Dodikovih prijetnji koje je izrekao na mitingu svojih pristalica u Banjaluci?

Damir Arnaut: Ne bih rekao da su se uplašili. Na kraju krajeva, zbog čega bi se sedam članova izborne komisije uplašilo bilo kakvih prijetnji koje nisu bile uperene protiv njih lično. Jedino se za svoju sigurnost mogla uplašiti članica komisije Vanja Bjelica Prutina kojoj je Dodik nacrtao metu na čelu. Sličnom taktikom se prije nekoliko godina služio Bakir Izetbegović prema Predragu Kojoviću. Crtanje mete na čelu je svojstveno režimskim liderima kakvi su Dodik i Izetbegović. Bojim da je moglo doći do nekog dogovora između Izetbegovića i Dodika zato što su to prirodni partneri. Oni znaju da, ako nemaju jedan drugog u državnim institucijama i u Vijeću ministara, onda obojica padaju. Nemam nikakve dileme da je gospodinu Izetbegoviću najveći interes da gospodin Dodik i dalje bude gospodar procesa u Republici Srpskoj i da Savez nezavisnih socijaldemokrata ima kontrolni paket u Domu naroda koji im je Stranka demokratske akcije dala prije četiri godine.

Nagodba?

Branislav Borenović: Centralna izborna komisija je naprasno odustala u trenutku kada su svi očekivali da se ide do kraja i da se ispitaju sve izborne nepravilnosti. Umjesto toga donijela je vrlo čudnu odluku. Izgleda da je došlo do neke vrste političkog dogovora ili pritiska na članove Centralne izborne komisije, posebno na njenog predsjednika koji je na vrlo kontroverzan način predložio da se ide u potvrđivanje rezultata za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske bez jasnih činjenica. Možda je u tome učestovao i jedan dio međunarodne zajednice. Ne mogu to da tvrdim, ali sjednica Centralne izborne komisije, koja je bila javno prenošena, bila je vrlo kontroverzna u šta su se mogli da uvjere svi oni koji su gledali prenos.

Da li se radilo o nekoj vrsti nagodbe između političkih struktura, da li je Centralna izborna komisija morala da posluša neke centre moći – to je pitanje za njih, ali mi ćemo tražiti da se odgovor dobije kad tad. Da li su se prepali – to me apsolutno ne interesuje. Ja znam da je Centralna izborna komisija donijela pogrešnu odluku, da je, što bi narod rekao, povukla ručnu i da je zastala u procesu u kome je trebala ići do kraja.

Omer Karabeg: Gospodine Arnaut, u vašem saopštenju se kaže da je 15.000 glasova netačno pripisano Miloradu Dodiku. Ko je to utvrdio?

Damir Arnaut: Mi smo se oslonili na podatke koji su dolazili iz Republike Srpske i koji su apsolutno neupitni. Rezultati koji su zvanično poslani sa pojedinih biračkih mjesta apsolutno ne odgovaraju stvarnom stanju. Najgore od svega je što je Centralna izborna komisija to potvrdila, a onda je jedan član komisije rekao da su to pojedinačne stvari. Zakon daje mogućnost Centralnoj izbornoj komisiji da poništi izbore ukoliko ima dokaze da je došlo do izbornih neregularnosti. Ne znam zbog čega su stali na pola puta.​

Sultan

Omer Karabeg: Na ovim izborima bilo je skoro preko pola miliona nevažećih listića. Kako je to moguće?

Branislav Borenović: Moguće je. Izborni proces u Bosni i Hercegovini ubio se za izborne prevare. Za one koji hoće da kradu na izborima nema boljeg sistema od od ovog koji mi imamo u Bosni i Hercegovini. Nezavisni kandidat, za koga niko ne zna, ima svoju kvotu članova biračkih odbora s kojom može da trguje sa vladajućim strankama i tako im omogući da potpuno kontrolišu birački proces. Izborna noć ili izborno jutro pojedu stotine hiljada glasačkih listića.

Da li je moguće da u selu, gdje je glasalo 450 mještana, sve glasove dobije kandidat SNSD-a? Imam osjećaj da ni Centralna izborna komisija, ni pravosuđe, pa i međunarodna zajednica ne žele da se time bave. Da li imaju strah od istine koja će pokazati da se u ovoj zemlji godinama kralo na izborima i da se kroz izbornu krađu verifikovala korupcija. Jer ako dozvolite da korupcija dobije legitimitet na izborima, onda je kao model ponašanja uvodite i u vladine institucije, i u policiju, i u zdravstvo, i u prosvjetu, I to je nešto zbog čega stotine hiljada ljudi odlazi iz ove zemlje.

Pojedinci iz vlasti se tako bahato i primitivno ponašaju da sebi dodjeljuju ogromne budžete. Evo, takozvani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pet puta je povećao svoj budžet tako da on sada iznosi 56 miliona konvertibilnih maraka. Kao da je neki šeik ili sultan. Ali to je dobio zato što je Centralna izborna komisija zažmirila na oba oka i dozvolila mu da bude predsjednik Republike Srpske iako je bilo evidentno da su pokradene desetine i desetine hiljada glasova birača u Republici Srpskoj.

Damir Arnaut: Nema nikakve sumnje da se tu u ogromnoj mjeri radi o izbornim krađama. A toga je bilo i prije. Recimo, prije četiri godine Šefik Džaferović je “pobijedio” Denisa Bećirovića u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine za nekih 18.000 glasova. Nemam nikakve sumnje da je Bećirović tada pobijedio Džaferovića i da je na djelu bila ogromna izborna krađa. Tad je bilo nekoliko kandidata i oni su mogli nakrasti sasvim dovoljno da prođe Džaferović.

Mi smo naučili lekciju iz toga. Ove godine je iza Bećirovića stalo 11 političkih stranaka. Ne zato što smo mislili da on ne može pobijediti s podrškom Trojke, to jeste Naroda i pravde, SDP-a i Naše stranke, nego zato smo bili svjesni da će njima biti lakše krasti ukoliko bude više političkih subjekata – tako da je Bakir Izetbegović pometen sa političke scene. Ista stvar bi se desila i Dodiku da su izborni rezultati reflektirali ono što je bila volja građana Republike Srpske, a to je da Jelena Trivić bude predsjednica Republike Srpske, a ne Milorad Dodik. ​

Čita li sud žalbe?

Omer Karabeg: Gospodine Borenoviću, Apelaciono Vijeće suda Bosne i Hercegovine odbilo je vašu žalbu u kojoj ste tražili da se ponove izbori, a vi ste poručili da neće odustati od borbe, Kako mislite nastaviti borbu? Postoje li neka pravna sredstva?

Branislav Borenović: Ponavljam, mi nećemo odustati. Tu nema dileme. Nećemo odustati prije svega zbog građana, zbog naroda koji je zaista iskreno i zdušno podržao našu borbu za istinu i pravdu. U našoj žalbi Apelacionom sudu na 300 i nešto stranica ima obilje dokaza zašto bi trebalo poništiti odluku Centralne izborne komisije i ponoviti izbore u Republici Srpskoj. Nažalost, Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine odbilo je našu žalbu. Imam osjećaj da je nisu ni pročitali. I ja ću vjerovatno objaviti imena tih sudija koji su bili članovi Apelacionog vijeća da se bar znaju imena ljudi koji su odbili našu žalbu koju je pripremio tim vrhunskih advokata iz Banjaluke, Bijeljine i Istočnog Sarajeva. Oni su nam rekli da su dokazi na osnovu kojih su pisali žalbu jaki kao armirani beton.

Međutim, očigledno je da linija nezamjeranja vrlo jaka. Znate, što bi se sud sada nekome zamjerao, što bi se otvaralo nešto što može da uspori implementaciju izbornih rezultata. Nema veze što se do njih došlo korupcijom i krađom. Mi smo podnijeli i krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i Tužilaštvu Republike Srpske protiv više stotina lica na čelu sa Miloradom Dodikom gdje smo jasno prezentirali da je Savez nezavisnih socijaldemokrata raznim mahinacijama obezbijedio potpunu kontrolu biračkih odbora koji broje glasačke listiće. Tražićemo i vanredno preispitivanje odluke Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, a upotrijebićemo i druga demokratska sredstva da osporimo nešto što je brutalna izborna krađa. Mi ne možemo prihvatiti Dodika za predsjednika Republike Srpske. On je za nas čovjek koji je izbornom manipulacijom i krađom oteo pobjedu Jeleni Trivić.

Damir Arnaut: Apelaciono vijeće vjerovatno nije ni pročitalo tu žalbu. Kao pravni ekspert Naše stranke poslao sam nekoliko veoma utemeljenih žalbi Apelacionom vijeću i sve su odbijene. U njihovom obrazloženju doslovno se ponavlja ono što je Centralna izborna komisija napisala meni što pokazuje da oni uopće ne čitaju te žalbe. ​

Dodikov kontrolni paket

Omer Karabeg: Da li je jedino rješenje uvođenje elektronskog načina glasanja i kako do toga doći?

Branislav Borenović:To je jedino rješenje. Ako elektronsko glasanja imaju Brazil i druge zemlje koje imaju desetine miliona stanovnika zašto ga ne bi imala i Bosna i Hercegovina? Riječ je o skeniranje glasačkih listića što bi omogućilo utvrđivanje rezultata odmah po zatvaranju biračkih mjesta sa mogućnošću ručne konotrole i provjere. To podrazumjeva i uvođenje video nadzora nad radom biračkih odbora i identifikaciju birača. Sada se uopšte ne zna ko su ljudi koji dolaze na glasanje. To zna samo onaj član biračkog odbora koji im uzima lične karte. Na ovim izborima bilo je čak zabranjeno glasno prozivanje imena i prezimena da posmatrači ne bi mogli da vode evidenciju ko je došao na glasačko mjesto.

Najveći protivnici elektronskog modela glasanja su upravo Savez nezavisnih socijaldemokrata i političke stranke koje on predvodi, dakle oni koji najviše kradu na izborima. Postavlja se pitanje zašto bi lopov bio za uvođenje novih tehnologija koje će ga onemogućiti u krađi. To je kao kada bi se lopov, koji se sprema da opljačka zlataru, zalagao da se zlatare obezbijede kamerama. A Centralna izborna komisija je rekla – bilo je krađa, bilo je nepravilnosti, ali krađe nisu bile tako velike. Njihova je poruka – kralo se, ali nije se puno kralo. Ne možete malo ili puno krasti. Ili kradete ili ne kradete.

Omer Karabeg: Ako su vladajuće stranke protiv elektronskog glasanja može li da ga nametne Visoko predstavnik?

Damir Arnaut: Gospodin Schmidt je stupio na dužnost u avgustu prošle godine, dakle imao je nešto više od godinu dana da to nametne. Bilo bi sasvim dovoljno vremena da se nabavi oprema, bilo da se kupi ili iznajmi, i da se testira. To bi bila izuzetno pozitivna intervencija međunarodne zajednice. Time bi puno više uradili za Bosnu i Hercegovinu nego što su uradili u zadnjih 15 godina. Ali da se vratimo domaćim snagama.

Tačno je da se u Domu naroda elektronskom glasanju najviše protivi SNSD. U pravilu, HDZ im se pridruži, ali SDA im daje kontrolni paket. Prije četiri godine Bošnjaci, SDA poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, glasali su da delegat iz Republike Srpske u Domu naroda bude Dušanka Majkić, a ne Mladen Ivanić. Dušanka Majkić uđe u Dom naroda i glasa protiv elektronskog brojanja i protiv ukidanja otpremnina. SDA baš ne može sebi dopustiti da glasa protivh takvih prijedloga, ali zato u Narodnoj Skupštini Republike Srpske se glasa za četvrtog Dodikovog delegata u Domu naroda i tako Dodiku daje kontrolni paket. Dodik onda obori sve zakone, a SDA pere ruke. Ja konstantno ponavljam – jednako su odgovorni i SDA i SNSD, jednako su odgovorni i Dodik i Izetbegović. Jedan glasa protiv a drugi mu omogući kontrolni paket da spriječi usvajanje zakona.

To je sistem spojenih posuda. To je simbiotička veza. Oni ne mogu jedan bez drugoga. Mi smo u Federaciji uspjeli maknuti Bakira tako što se udružilo 11 stranaka, pa Bakir ne može krasti, a Dodik je uspio u krađi zahvaljujući Centralnoj izbornoj komisiji i Bakirovim kadrovima u toj komisiji. ​

Dvije opcije

Omer Karabeg: Naredni izbori, ovog puta lokalni, su za dvije godine. Mislite li da će se ponoviti ono što se događalo na nedavnim izborima ako ne bude elektronskog glasanja?

Branislav Borenović: Naravno da će se ponoviti. Jer je sistem krađe glasova doveden do savršenstva. U svakom slučaju izbori su obesmišljeni. Biće vrlo teško ubijediti ljude da ponovo izađu na izbore ako njihov glas i dalje bude zavisio od onih koji broje glasove. Oni mogu da njihov glas ponište ili da ga pripišu nekom drugom kandidatu. Morao bi da se promijeni i odnos pravosuđa prema izbornim krađama. Nije problem u zakonu. Kazne su drakonske i do pet godina zatvora, ali niko do sada nije kažnjen osim nekoliko simboličnih novčanih kazni. Na oktobarske izbore 2022. izašlo je nekih 70.000 ljudi manje nego na izbore 2018. Ja mislim da su ti ljudi otišli iz zemlje. Jer se ljudima, koji hoće pošten život u ovoj zemlji, očigledno šalje poruka da se ovdje najviše isplati krasti.

​Damir Arnaut: Ako se ništa ne promijeni, na lokalnim izborima će se ponoviti situacija koju smo imali na oktobarskim izborima. Mislim da je značajno što se i opozicione stranke u Federaciji i opozicione stranke u Republici Srpskoj zalažu za uvođenje elektronskog brojanja glasova. Ideološke razlike, koje postoje među njima, ne smetaju im da zajednički nastupaju u ovom pitanju. To je koalicija koja se zalaže da se spriječe izborne krađe i korupcija u pravosuđu i ona može donijete promjene u ovoj zemlji. Ako Izetbegović i Dodik skupa sa Čovićem ostanu na vlasti na državnom nivou, garantujem vam da ćemo za dvije godine imati ista izborna pravila, da neće biti elektronskog brojanja glasova i da će krađe biti još veće. Ali, ako se vlast napravi sa HDZ-om koji je nezaobilazan, Trojkom i drugim strankama iz Federacije i sa opozicijom iz Republike Srpske, garantujem vam da ćemo za dvije godine imati elektronsko glasanje. Izbor se svodi na te dvije opcije.