Kandidat za ministra pravde BiH, HDZ-ovac Davor Bunoza, koristio je krivotvorene dokumente hrvatskih institucija, pokušavajući obmanuti institucije BiH prilikom jedne javne nabavke u Javnom preduzeću Autoceste Federacije BiH. Da je Bunoza priložio krivotvoreni dokument, potvrdilo je u službenom dopisu i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, piše portal Istraga.ba.
Advokat Bunoza je, naime, prilikom jednog tendera u JP Autoceste FBiH, u spis stavio navodni certifikat hrvatskog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Nakon što su konkurenti firme koju je on zastupao, putem firme Korekt d.o.o. Sarajevo, zatražili izjašnjenje Ministarstva, dobili su odgovor da je advokat Bunoza upotrijebio – krivotvoreni dokument.
“Glede mišljenja na temu valjanosti predmetnog certifikata, koje navodite da je dana 1.9.2020. godine izdano odvjetniku Davoru Bunozi od strane ovoga Ministarstva, KLASA: 360-01/19-03/25, URBROJ : 531-1-19-4, dajemo Vam do znanja da je riječ o krivotvorenom dokumentu kojega nije izdalo niti Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, niti Kontaktna tačka za građevinske proizvode koja je u nadležnosti rada istoga Ministarstva”, napisao je 27. juna prošle godine hrvatski ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina.
Na portalu etika.ba, čiji je osnivač bivši predsjednik Naše stranke Bojan Bajić, objavljena je kompletna dokumentacija o ovom slučaju. Bajićeva firma, naime, zastupala je oštećenu kompaniju u ovom slučaju, zbog kojeg je protiv budućeg ministra pravde BiH Davora Bunoze podnesene i krivična prijava Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).
Priča počinje 2019. godine kada JP Autoceste raspisuju tender za izvođenje radova na izgradnji bukobrana na dionici Podlugovi –Visoko, vrijedan 10,8 miliona maraka. Na tender se prijavljuju tri firme – Unipromet d.o.o. Čačak, Konzorcij Coning d.o.o. Sarajevo i Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, BiH, te FRACASSO-RI d.o.o. Rijeka, Hrvatska. Po cijeni, najpovoljniji ponuđač je bio konzorcij Coning d.o.o. Sarajevo i Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo. Jedan od uslova za dobijanje tendera je i dostavljanje certifikata EN 14388. Svi ponuđači koji su se javili na ovaj tender morali su dokazati da nude zaštitne panele koji su u skladu sa ovim standardom, tj.njegovom posljednjom harmoniziranom verzijom i nose odgovarajaću oznaku CE kvaliteta. Neki od ponuđača su dostavili CE certifikat EN 14388:2005 (verzija standarda iz 2005.godine), a neki su dostavili CE serifikat EN 14388:2015 (verzija standarda iz 2015.godine), objavila je etika.ba. Iako su iz Evropske komisije službeno potvrdili da je certifikat iz 2005. godine jedini validan, konzorcij Coning – Euroasfalt nije dobio tender. Posao je dodijeljen kompaniji Unipromet iz Čačka koja je posjedovala Certifikat iz 2015. godine koji uopće nije harmoniziran, što je u svom aktu potvrdila i Evropska komisija. Nakon žalbe Konzorcija, Autoceste prihvataju žalbu, te kompanijam Coning i Euroasfalt dodjeljuju posao.
Međutim, 15.04.2020.godine Ured za razmatranje žalbi je prihvatio žalbu srbijanskog Uniprometa koju je sačinila advokatska kancelarija iz Mostara Paponja-Bunoza.
“Jedan se odnosi na žalbu Uniprometa da im član Komisije nije dozvolio uvid u žalbu Coning-a (a po zakonu je bio dužan da im to omogući), a drugi se odnosi na nastavak osporavanja Coning-ovog CE certifikata od strane Unipromet-a koji i dalje tvrdi da je ispravan njihov CE certifikat usklađen sa standardom EN 14388:2015 (iako je već nepobitno utvrđeno da je ispravan standard EN 14388:2005)”, objavila je etika.ba.
U svojoj žalbi, advokat Davor Bunoza dostavlja i navodni akt Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske u kojem je navedeno da se sporni certifikat iz 2005. godine, koji je priložio konzorcij Coning-Euroasfalt ne koristi.
Dokument sa fotografije je, dakle, krivotvoren. I baš ovaj dokument advokat Davor Bunoza je dostavio JP Autoceste FBIH, pokušavajući eliminirati bh. konzorcij Coning-Euroasfalt. Na dokumentu ispod se vidi da je krivotvoreni dokument advokat Bunoza Upravi Autocesta poslao putem svog maila.
No, kada su zastupnici konzorcija zatražili stav Ministarstva Republike Hrvatske koje je, navodno izdalo dokument, oni su odgovorili da se radi o falsifikatu.
Sve je, potom, dostavljeno Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), ali Davor Bunoza je uspješno prošao sigurnosne provjere. O njegovom imenovanju za ministra pravde BiH će u srijedu odlučivati zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, piše portal Istraga.ba.
GIPHY App Key not set. Please check settings