Bivši logoraš poziva ‘popove i hodže da ne zagorčavaju život’ nikome

“Ne bih se puno miješao, ali ne mogu shvatiti zašto se bilo koji pop ili hodža u to upliće. Po mom ljudskom moralu, nije njihovo da se petljaju u stvari koje bi mogle zagorčati život bilo kojoj strani, bez obzira na vjeru i naciju.”

Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori Fikret Alić, nekadašnji zatočenik jednog od logora za nesrpsko stanovništvo na sjeverozapadu BiH, komentirajući posljednji istup glavnog imama u Kozarcu kod Prijedora.

Amir Mahić, glavni imam u ovom naselju, udaljenom nekoliko kilometara od Prijedora, dobio je poziv policije na saslušanje nakon hutbe, odnosno propovijedi, koju je 27. januara održao u džamiji u Kozarcu.

Obraćajući se vjernicima 27. januara, Mahić je govorio o Srpskoj pravoslavnoj crkvi i svetom Savi.

“To je čovjek na čijoj ideologiji je začeta jedna sekta, koju mi ovdje dobro poznajemo, to je Srpska pravoslavna sekta”, kazao je, među ostalim, imam iz Kozarca, mjesta na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska.

Mahić je za RSE potvrdio da će se odazvati policijskom pozivu na saslušanje, ističući da o ovom slučaju i svome istupu trenutno ne može razgovarati. Na teret mu se stavlja da je javno izazivao, te poticao nasilje i mržnju.

Prijedor je grad u kojem su se početkom rata u BiH, 1992. godine, desili neki od najvećih zločina, većinom nad stanovnicima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

U zločinima u tom gradu i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba. Oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.

Retorika koja pogađa povratnike

Fikret Alić iz Kozarca bio je u ljeto 1992. godine zatočen u logorima Keraterm i Trnopolje.

Iste godine, njegova fotografija iz logora objavljena je u američkom časopisu Time. Alić je na fotografiji prikazan dok stoji iza žice prijedorskog logora Trnopolje.

Alić se u Kozarac iz izbjeglištva u Danskoj vratio 2010. godine.

Ovaj bivši logoraš kaže za RSE da bilo kakva negativna retorika utječe na život bošnjačkih povratnika u Republiku Srpsku, koji su se proteklih 20-ak godina često suočavali sa provokacijama.

Iako naglašava da bivši logoraši godinama trpe omalovažavanje i umanjivanje njihovog stradanja, Alić smatra da ni istup imama iz Kozarca ne ide u prilog povratnicima.

“Odmah se mogu vidjeti objave po Facebooku, prijetnje onih koji se predstavljaju kao pripadnici ravnogorskog četničkog pokreta. Problem je što je u ovoj našoj državi sve nakaradno – prvo nam ne valja politika, pa onda ništa”, ističe on.

Tokom ratnih devedesetih, u logoru u Prijedoru bio je i Sabahudin Garibović. Proveo je 88 dana u Trnopolju, jednom od najzloglasnijih logora u BiH, a u Prijedor se iz prognanstva vratio prije 21 godinu.

U izjavi kozaračkog imama Garibović “ne vidi ništa sporno” i tvrdi da je riječ o ličnom stavu i mišljenju.

Na pitanje da li će ovakvi istupi utjecati na suživot na području Prijedora, on kaže da smatra da to povratnicima “neće donijeti nikakve probleme”.

“Možda je izjava nesmotrena, ali ipak se izvinio i ne vidim razlog da se diže ovakva halabuka. Pokušava se izvršiti pritisak na Bošnjake, da budemo mirni ako hoćemo da živimo ovdje”, kaže Garibović za RSE.

U Prijedoru je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, prije rata, živjelo više od 112.000 stanovnika. Oko polovine stanovništva činilo je nesrpsko stanovništvo.

Prema popisu iz 2013. godine, u Prijedoru živi nešto više od 89.000 stanovnika. Od toga broja, nesrpsko stanovništvo danas čini tek trećinu.

Imam Amir Mahić izvinio se 3. februara zbog izjave koja se odnosi na SPC i svetog Savu, navodeći kako je “svjestan težine koje njegove riječi nose”.

“Najmanje što mogu da uradim jeste da uputim ljudsko i profesionalno izvinjenje za ono što je kazano, a uvrjedljivo je za pravoslavne vjernike i njihovu crkvenu zajednicu”, navodi se, između ostalog, u Mahićevom izvinjenju.

Povodom ovog slučaja reagirala je i Islamska zajednica u BiH.

Rijaset Islamske zajednice u BiH pokrenuo je protiv Mahića disciplinski postupak, ali i angažirao advokata koji će ga zastupati u procesu koji je protiv njega pokrenut.

“Imam je jasno priznao svoju pogrešku. To nije uobičajeno u ovom društvu, čak ni u vjerskim zajednicama. Tim činom on je pokazao svoju dosljednost, kao što je i Islamska zajednica pokazala da se čvrsto pridržava principa koje je gradila godinama”, kazao je Husein Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.

Kavazović je 5. februara posjetio Kozarac, gdje je razgovarao sa imamom Mahićem.

Šta je preduzelo entitetski MUP?

Iz Policijske uprave Prijedor su o Mahićevom istupu obavijestili Okružno javno tužilaštvo u tom gradu.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS nisu željeli za RSE govoriti o procesu ističući da je to u nadležnosti Okružnog tužilaštva. Odgovor na upit o detaljima procesa do objave ovog teksta nije stigao ni iz Tužilaštva.

Za krivično djelo “javnog izazivanja i poticanja nasilja i mržnje”, za koje se sumnjiči imam iz Kozarca, Krivičnim zakonom Republike Srpske predviđena je novčana kazna, kao i kazna do tri godine zatvora.

U zakonu se navodi kako je ta kazna predviđena za javno pozivanje na nasilje ili mržnju prema pojedincu ili grupama, među ostalim, zbog nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti.

Imamov advokat o slučaju

Mahićev advokat, Emir Kovačević, potvrdio je za RSE da se imam iz Kozarca tereti za krivično djelo “javnog izazivanja i poticanja nasilja i mržnje” ističući da smatra da je postupak protiv njega “potpuno suvišan”.

“Suvišan je ukoliko se ima u vidu da se izvinio i to sa istog mjesta na kojem je izrekao spornu izjavu. Također, Islamska zajednica je pokrenula postupak protiv njega, radi utvrđivanja odgovornosti”, kazao je Kovačević za RSE.

Spornu hutbu Mahić je održao na dan kada je Srpska pravoslavna crkva obilježavala uspomenu na Svetog Savu, prvog arhiepiskopa Srpske pravoslavne crkve. U spomen na ovog prosvjetitelja, u školama u Republici Srpskoj 27. januar se obilježava kao školska slava.

‘Govor mržnje u religijskom diskursu'

Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz kaže da istup imama u Kozarcu nije jedini primjer neprimjerenih izjava koji dolaze od predstavnika religijskih zajednica u BiH.

“Ta izjava nikako nije smjela doći iz usta nekoga ko je pripadnik vjerske zajednice, niti iz usta bilo koga nekoga ko se na ozbiljniji način bavi sociologijom religije. Imam se za to izvinio i to je jedino dobro što je učinio ovom prilikom”, kaže on za RSE.

Kazaz za RSE kaže da je očito da je “govor mržnje karakterističan za vjerski diskurs” u BiH, kao i općenito na južnoslavenskom prostoru.

Nakon hutbe imama iz Kozarca reagiralo je i Međureligijsko vijeće u BiH, organizacije koju čine Islamska zajednica BiH, Srpska pravoslavna crkva, Katolička crkva i Jevrejska zajednica u BiH.

Vijeće je osudilo “neprihvatljiv govor usmjeren protiv Srpske pravoslavne crkve i njenih vjernika”, uz poruku da je veoma važno osuditi sve uvrede na račun vjernika, vjerskih zajednica i crkava u BiH.

Međureligijsko vijeće BiH osnovano je 1997. godine, s ciljem pomirenja među narodima nakon ratnih dešavanja.