Pećina Vjetrenica: Prirodna jezera, pećinski ukrasi i legende i mitovi

Stara oko pet miliona godina pećina Vjetrenica prirodni je dragulj koji je prvi put otvoren 1964. godine, u nju je bilo moguće ući do 1991., a nakon toga je bila zatvorena više od 18 godina.

Nalazi se u Općini Ravno, na zapadnom kraju Popovog polja, na 260 metara nadmorske visine. Spada u red najljepših i najbitnijih speleoloških objekata BiH. Obiluje vodom, ima 4 vodena toka i više desetaka manjih periodičnih tokova s mnogim podzemnim jezerima: 180 m dugo je Veliko jezero, zatim Duboko jezero s najvećom dubinom od 4 m, Malo jezero i drugi. Prvi put se spominje polovinom prvog stoljeća u djelu “Povijest prirode”.

“Ona je sustav koji se milijunima godina razvijala geohidrološki, istraživanja su prilično duga jer ih vežemo uz kraj 19 stoljeća, Vjetrenica je uvijek bila dobro poznata kroz povijest čemu svjedoči mjesto na kojem e mi trenutno nalazimo jer mjesto ispred nas je dokaz da je čovjek koristio Vjetrenicu kao sigurno utočište s obzirom na to da smo na mjestu ispred nas pronalazili sitno keramičko posuđe, igle od kosti tako da znamo da je čovjek koristio Vjetrenicu,” kazao je Davor Baković, v.d direktora JP Vjetrenica.

Na samom ulazu u pećinu nalazi se replika pećinskog medvjeda koji je tu živio prije 10.000 godina, posebno mjesto zauzima i replika leoparda s obzirom na to da je cjeloviti kostur leoparda pronađen 1968 godine. Iz godine u godinu Vjetrenica privlači sve više posjetitelja, posebno u ljetnim mjesecima kada je temperatura u unutrašnjosti pećine oko 11 stepeni Celzijusa. Atrakcija je i snažan vjetar ispred pećine koji puše samo u ljetnom periodu a po kojem je Vjetrenica kako se smatra inače i dobila naziv.

“Inače je jako hladno, jer iz Vjetrenice puše snažan vjetar zbog razlike u temperaturi i pukotina u brdu u kojem se nalazi Vjetrenica. Unutarnja temperatura je uvijek 11 stupnjeva i što je veća razlika u temperaturi vjetar je snažniji.Sve one koje put nanese u ljetnom periodu slobodno dođite na prirodnu klimatizaciju,” istakla je Helena Brajković, stručni vodič.

Riječ je o poprilično bogatom pećinskom svijetu koji sadrži brojne životinjske vrste, čovječiju ribicu, prirodna jezera, pitku vodu, pećinske ukrase kao i legende i mitove. U njoj se nalazi grupa stalagmita koji leže na klini, a kojoj je prije stotinjak godina hadžibeg Rizvanbegović, kad je posjetio Vjetrenicu s vojskom, dao ime Tursko groblje, jer ga je izgledom podsjetilo na mezarje. Inače, to se smatra prvom posjetom Vjetrenici. Tu je i umjetno napravljen kameni stol i nekoliko kamenih sjedišta koji se dovode u vezu s hajducima, jer su se oni po starim predanjima, u davna vremena tu skrivali i a tama i dubina Vjeternice davala im je sigurno utočište.

“Možemo vidjeti kameni stol sa osam kamenih stolica, ne zna se ni tko je napravio ni kada, stvorila se legenda o tome kako su se hajduci skrivali u Vjetrenici, ono što vidimo je da nije prirodno a iz kojeg je razdoblja to se još uvijek ne zna”, objašnjava Brajković.

Ukupno je otkriveno oko 6.700 m podzemnih kanala. Speleološke specifičnosti pećine su , prostrani hodnici i dvorane, bogat hidrografski svijet, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetine manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima. Posebno je zanimljiv životinjski svijet, jer tu živi više od 90 troglobionata – životinja potpuno prilagođenih na život u podzemlju, njih 37 prvi put je pronađeno i opisano upravo na ovom mjestu.

Vjetrenica je poznata po bogatoj bioraznolikosti. U njoj živi gotovo 230 različitih životinjskih vrsta, a najpoznatija je endemska čovječija ribica, koja čuva energiju tako što mirno sjedi i usporava metabolizam dok se plijen ne približi. Na ovaj način bez hrane može preživjeti godinama. Tipična je pećinska životinja blijede kože i bez očiju i vrlo je osjetljiva na svjetlost.

“Čovječija ribica je endemska vrsta koja živi samo u mraku, prilagođena je isključivo životu u mraku, to je vrsta koja može živjeti i do 100 godina, a ono što je možda i najzanimljivije je to što živi dugo bez hrane jer ima usporen metabolizam, a bez hrane žive i do deset godina”, ističe Helena.

Na kraju staze nalazi se i kišnica za koju legenda kaže da podmlađuje.

Prošlo ljeto za sve goste uvedene su avanturističko-adrenalinske ture, kao što je vožnja čamcem do Velikog jezera na 1300 metara od ulaza. Sve je veći broj onih koji žele vidjeti unutrašnjost jedne od najljepše i najduže pećine, a tome svjedoči činjenica da je u prošloj godini ostvareno skoro 16 ipo hiljada posjeta, zbog čega je 2022. bila rekordna.

“Za nas dosta dobra brojka, kad se vratimo u prošlost ne tako davnu, prije desetak godina kad smo brojali oko 500 gostiju ovo je sad veliki pomak, ja očekujem ove sezone da ćemo dostići brojku od 20 hiljada gostiju”, poručio je v.d direktora JP Vjetrenica

Nakon obilaska pećine, posjetitelji imaju priliku posjetiti i Biospeleološki muzej prvi u BiH u kojem su izloženi primjerci životinja koje žive u podzemlju, kao i eksponati za koje se procjenjuje da su stari oko 30 hiljada godina.

“Koštana igla pronađena je 2010 godine, njom se šivala koža, datira od neolitika do srednjeg vijeka, potom je pronađen keramički kralježak za vreteno koji datira od neolitika do željeznoga doba, također imamo keramiku koja je pronađena u obližnjoj špilji Bjelušici, a s ponosom bih vam predstavila i ovaj izvorni popovski čamac koji je korišten za spelološka istraživanja između dva svjetska rata pronađen je na Velikom jezeru u špilju, jedan je od očuvanijih”, izjavila je Vesna Slobođan, iz Biospeleološkog muzeja Vjetrenice.

Glavni problem istraživačima, tvrde, od samih početaka istraživanja je bio kako preći Veliko jezero na sredini glavnog kanala, tačnije na 1.300 metara od ulaza upećinu. Veliko jezero je najduže podzemno jezero u Evropi i zbog velike količine vode koja se akumulira u zimskom periodu doseže dužinu i do 750 metara. Priče o istraživačima, načinima njihovog istraživanja interesantna su i najmlađim posjetiteljima.

“Za djecu je interesantna lutka spelolog koji pokazuje kako je opremljen spelolog s kraja 20 stoljeća, potom imamo kroz povijest hronološki poredane sve istražitelje preko različitih vrsta istraživanja sve do današnjih dana”, dodala je Slobođan.

A tu su i brojni drugi originalni i zanimljivi eksponati.

“S desne strane imamo eksponate i vrste koji su doneseni iz jama i ponora raspoređeni uz rub Popova polja, tamo imate šemu jedinstvenih mlinica u svijetu, to su popovske mlinice , posebne graditeljske cjeline koje danas ne funkcioniraju otkad je Trebišnjica betonirana”, objasnila je Vesna Slobođan.

Pećina Vjetrenica zaštićeni je spomenik prirode od 1952., a od 2010. godine otvorena je za turističke posjete i edukativne ekskurzije. Proces za njeno uvrštenje na Unescovu listu zaštićene baštine još uvijek je u toku.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad