Tjeskoba može otežati svakodnevni život: 12 suptilnih znakova anksioznosti / Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kad pomislite na tjeskobu, vjerojatno zamišljate najočitije znakove: nervozno znojenje, osjećaj uznemirenosti, neprestanu brigu. Ali anksioznost se može manifestirati na bezbroj načina, od kojih mnogih nismo ni svjesni.

Foto: PR / Suicidalne misli, poremećaji ishrane, depresija, anksioznost – svakodnevnica mladih u BiH

Tjeskoba ometa naše svakodnevne živote

Ovi suptilni znakovi tjeskobe vjerojatno se ne penju do razine “poremećaja”, ali mogu ometati naše živote na načine kojih nismo svjesni.

Dr. sc. Seth J. Gillihan, klinički psiholog koji je za WebMD opisao suptilne simptome anksioznosti i sam je imao vlastito iskustvo osvještavanja zbog nepriznate tjeskobe.

Što bolje i češće prepoznamo tjeskobu, to je lakše možemo kontrolirati

“Prije mnogo godina dok sam razgovarao s kolegicom na poslu, primijetila je da imam dosta izraženu socijalnu anksioznosti koju sam dobro maskirao. Osjetio sam fizičku nelagodu kad je to rekla, ali sam odmah znao da je vidjela pravi dio mene. Mnogi od nas radije ne misle o sebi da su tjeskobni jer to smatraju slabošću ili osobnim neuspjehom. Normalno je da svi povremeno osjećamo tjeskobno. Što češće uspijemo prepoznati tjeskobu kod sebi, to je više možemo spriječiti da kontrolira naše živote na načine kojih nismo svjesni. Evo suptilnih znakova na koje treba obratiti pažnju”, upozorio je Gillihan.

  / Ilustracija

Stalno planiranje unaprijed

Nastojte što manje situacija u svom životu prepustiti slučaju. Na primjer, ako se negdje vozite, unaprijed razmislite o problemima koji bi se mogli pojaviti i kako ih izbjeći: zastoji u prometu, teška raskrižja, problemi s pronalaženjem parkinga. Ili prije razgovora uložite puno energije razmišljajući o tome što želite reći i kako bi druga osoba mogla odgovoriti. Možda ćete sebi reći da jednostavno volite planirati unaprijed, ali to je vođeno temeljnim strahom da bi nešto moglo poći po zlu, ako o svemu ne razmislite unaprijed.

  / Foto: Ilustracija

Izbjegavanje spontanosti

Na sličan način, mogli biste tražiti predvidljivost u svemu što radite: svom rasporedu, obrocima, interakcijama s ljudima u vašem životu. Normalno je tražiti utjehu u rutinama, ali rutine se lako mogu pretvoriti u kolotečine koje vas zarobe u vašim zonama udobnosti. Kao rezultat toga, propuštate iznenađujuću radost koju biste mogli pronaći na ne utabanom putu.

Uvijek ste zaokupljeni

Kad god imate malo vremena za odmor, ispunite ga zabavom ili drugim ometanjima. Odmah uzimate telefon, provjeravate e-poštu ili čitate vijesti. Ta su ponašanja često nesvjesni napori da se utiša uznemirenost koja se javlja u zaokupljenom umu.

  / Ilustracija

Perfekcionizam

Bilo da se radi o pisanju rada, čišćenju kuhinje, izradi objave na Instagramu ili sastavljanju e-pošte, “dovoljno dobro” neće pomoći. Mora biti savršeno. Iako se možda radi samo o obraćanju pažnje na detalje, češće se radi o strahu da ćete nešto pogriješiti i razočarati druge.

Izbjegavanje društvenih situacija

Često odbijate ili izbjegavate prilike za druženje s drugim ljudima. Možda si kažete da niste raspoloženi ili da ste introvert, i da je izbjegavanje ovakvih okupljanja samo preferencija. Ali kad jednom prepoznate prisutnost socijalne anksioznosti, počinjete uviđati mnoge načine na koje ona upravlja vašim izborima.

Fizička napetost

Anksioznost se često fizički manifestira kao napetost mišića. Iako se možda ne osjećate tjeskobno, vaše tijelo priča drugu priču. Čeljust vam je uvijek stisnuta, ramena napeta, a trbuh u grču. Ponekad je zbog trpljenja tjelesne tjeskobe manja vjerojatnost da ćete je emocionalno osjetiti i manja je vjerojatnost da ćete je prepoznati kao tjeskobu.

Poteškoće u oslananju na druge

Kada ste zaduženi za nešto, morate nadzirati cijeli proces – čak i kada za to nemate vremena. Teško vam je prepustiti kontrolu i brinete se da će vas drugi iznevjeriti, ako to ne učine tako dobro kao što biste vi. Kada delegirate, vaša tjeskoba oko odustajanja od kontrole vodi vas do mikroupravljanja procesom.

Oslanjanje na alkohol u društvenim situacijama

Je li vam se teško zamisliti na zabavi bez pića u ruci? Idete li što prije popiti piće kako biste olakšali živce? Alkohol je toliko glavna namirnica na društvenim okupljanjima da može biti teško prepoznati koliko smo ovisni o njegovim učincima na smanjenje tjeskobe. Vrijedno je napomenuti da iako je alkohol kratkoročno učinkovit u smanjenju tjeskobe, dugoročno često dovodi do veće tjeskobe.

Foto: Getty Images / Ilustracija

Odgađanje

Suprotno uvriježenom mišljenju, odugovlačenje općenito nije znak lijenosti. Umjesto toga, pokreće ga jedan od dva straha: da ćete mrziti raditi zadatak ili da ćete ga loše obaviti. Ovi strahovi vas navode da odgađate rješavanje toga, čime izbjegavate nelagodu koje se bojite.

Predkrastiniranje

Završavanje zadataka što je prije moguće, čak i prije roka – što su psiholozi nazvali “pre-krastinacija” – također može biti znak tjeskobe. Nedovršeni zadaci mogu stvoriti osjećaj napetosti koju žurite riješiti što je prije moguće. Kako je istaknuo psiholog Adam Grant, potencijalni razlog je nedostatak kreativnijih rješenja.

Uvijek se ispričavate

Zabrinutost zbog toga što ćete uvrijediti druge može vas navesti da se stalno ispričavate jer se bojite neodobravanja. Reći “Žao mi je” može biti refleksan način pokušaja izglađivanja mogućnosti bilo kakve napetosti u vašim odnosima. Možda ste se čak i ispričali što ste se toliko ispričavate, ako vam je netko ukazao na to!

Igranje na sigurno

Vrlo ste neskloni riziku – s ulaganjem, u svoj posao, u svoje odnose. Obično se sramite mogućnosti neuspjeha, što uključuje neslijeđenje vaših ciljeva i snova, poput pisanja knjige koju ste dugo imali na umu ili pokretanja posla. Također igrate na sigurno u svojim vezama, održavate distancu i pazite da se ne povrijedite. Iza svih ovih oklijevanja krije se strah od ranjivosti – od riskiranja isticanja sebe kad su vam ugled ili srce ugroženi. Kao rezultat toga, suzdržavate se na načine za kojima ćete vjerojatno požaliti kad se osvrnete na život koji ste živjeli.

Foto: Unsplash / Ilustracija

Anksioznost može biti koristan motivator

Ako se prepoznajete u nekim od ovih opisa, to sigurno nije ništa zbog čega biste se trebali osjećali loše. Anksioznost je najčešći uzrok psiholoških tegoba, i ne samo to – često može biti i koristan motivator. U isto vrijeme, život osmišljen oko tjeskobe – koliko god suptilan – ograničava.

Ako ste se tu našli, potražite načine da se počnete kretati kroz nelagodu i izbjegavanje. Počnite pomalo to mijenjati, koliko možete, bitno je da počnete. S vremenom će biti lakše. U tom procesu ćete graditi život koji neće definirati tjeskoba, već ono što vam je važno.