Varljivi brojevi, stvarna inflacija veća od statističke

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u siječnju je prema prvoj procjena bila 12,7%. No u tom indeksu potrošačkih cijena sadržano je 900 proizvoda i usluga te 38 000 cijena, u ukupno 12 kategorija.

Najveći udjel u strukturi košarice ima kategorija hrane i bezalkoholnih pića, oko 26%, slijede troškovi stanovanja i grijanja od gotovo 17%, troška prijevoza i goriva oko 15%, a zanimljivo je da na alkohol i duhan trošimo u prosjeku oko 5%, tek malo manje nego na odjeću.

No uz sve precizne metode mjerenja, udjela i pondera, svejedno nam se stvarna inflacija čini daleko viša od statističke. Istražili smo kako se cijene prate i što utječe na razliku između statističke i stvarne inflacije.

Toni Pirš jedan je od 50-ak snimatelja cijena Državnog zavoda za statistiku. Prema preciznom mjesečnom rasporedu, uz cijene proizvoda bilježi i zemlju podrijetla, pa čak i sastav materijala ili sirovina. U tekućem mjesecu, kaže – prođe 70-ak prodajnih mjesta, s više od 1000 artikala. Cijene se unose u tablet i šalju u Zavod na dnevnoj bazi.

Na takav terenski način prikupljaju se cijene hrane, pića, odjeće i obuće. Zasad su samo tri trgovačka lanca pristala Zavodu za statistiku slati svoje cijene.

Mi u budućnosti pokušavamo, a i razvili smo razne alate u Zavodu, da bismo dobili skenirane podatke trgovačkih lanaca koji bi nam pomogli da smanjimo cijenu takvog istraživanja, da dobijemo kvalitetnije podatke i to znatno brže, kaže zamjenica glavne ravnateljice Državnog zavoda za statistiku Linda Kasalo Malić.

Stvarna inflacija veća od statističke

Internetom se pak prikuplja većina ostalih cijena – od prijevoza i hotelskog smještaja do plina i školskih knjiga. Sve je po strogim europskim pravilima, pa tako i relativna važnost, odnosno “ponderi” za različite kategorije proizvoda i usluga. Svjesni su i u Zavodu da se stvarna inflacija čini veća od one statističke.

– Razlog tome su upravo ponderi. Možda jesu hrana i piće poskupjeli više u odnosu na školske knjige i kazališne predstave, ali zapravo svi oni jednako sudjeluju u ukupnoj košarici koja je u metodologiji obračuna indeksa potrošačkih cijena, dodaje Kasalo Malić.

Doživljaj inflacije ovisi o visini dohotka

Kako tko doživljava inflaciju, najviše ovisi o visini njegova dohotka. Naročito kad je riječ o hrani u Hrvatskoj. Onda je tu sasvim sigurno percepcija inflacije drukčija kod ovih s manjim primanjima od onih s većim, jer je nama u prosječnom kućanstvu prošle godine udio troška hrane iznosio oko 26% u ukupnim mjesečnim troškovima kućanstva. Taj udio troška hrane raste kako pada dohodak u kućanstvu, upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

“Dok je inflacija niska, svi je gledamo istim očima”

Trošak hrane tako može narasti i do 50 posto u ukupnim troškovima kućanstva. Građani s nižim dohotkom primjerice na putovanja ili u restorane ionako ne idu. Oni s visokim primanjima pak troše potpuno drukčije. Često ni ne vode brigu oko toga koliko što plaćaju jer imaju dovoljno sredstava, a i lepeza onoga što kupuju je puno šira, dodaje Sever.

Dok je inflacija niska, kaže Sever, svi je gledamo istim očima. No čim počne rasti, raste i razlika između statistike, osobnog doživljaja inflacije i njezina utjecaja na svakodnevni život.