Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji 15. decembra 2022. godine. Čelnici Evropske unije jednoglasno su u Briselu donijeli odluku o dodjeli kandidatskog statusa BiH. Formalno je BiH još 15. februara 2016. godine predsjedništvu Vijeća EU podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. Za jedne je odluka o kandidatskom statusu za BiH prvenstveno rezultat geopolitičkih dešavanja na istoku Evrope, odnosno, invazije Rusije na Ukrajinu i potrebe EU da ojača vlastitu sigurnost. Drugi, pak, podsjećaju da Turska ima kandidatski status više od 30 godina, Sjeverna Makedonija je u kandidatskom statusu otvaranje pregovora o članstvu u EU čekala 17, a Albanija šest godina.
Koliko god se razlikovali u stavovima o razlozima dobijanja kandidatskog statusa za BiH i jedni i drugi su jedinstveni u ocjeni da je pred institucijama BiH na svim nivoima jako puno posla.
Odgovor na pitanje koliko dugo će BiH imati kandidatski status je vrlo jasan. Tačno onoliko vremena koliko će joj trebati da ispuni 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koje je usvojeno 29. maja 2019. godine.
Ključni prioriteti se odnose na četiri oblasti: demokratija/funkcionalnost, vladavina prava, osnovna prava i reforma javne uprave. A 14 ključnih prioriteta podijeljenih po oblastima su:
4. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se:
a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti;
b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU;
c) garantovala nezavisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV)
d) reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka;
e) garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini;
f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci;
g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em;
5. Poduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.
a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;
osiguravanja djelotvornog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije;
b) usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke;
c) osiguravanja efikasne saradnje između tijela za provođenje zakona i tužilaštava;
d) demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou
e) depolitizacije i restrukturiranja javnih preduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.
8. Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila.
9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti.
10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno
(a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i
(b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.
(a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i
(b) osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.
Tek nakon što ispunimo ovih 14 ključnih prioriteta možemo očekivati otvaranje pregovora o poglavljima. Do 2020. godine pregovori o članstvu su podrazumijevali 35 pregovaračkih poglavlja i to:
Početkom 2020. godine, nakon što je Evropska unija usvojila novu metodologiju proširenja govori se o otvaranju klastera u pregovaračkom procesu.
Dotadašnjih 35 poglavlja koja su obuhvatala oblasti u kojima zemlja kandidat mora ispuniti kriterije kako bi postala članica EU, grupirano je u šest klastera – vladavina prava, tržište, ekonomija, zelena agenda, poljoprivreda i vanjski odnosi.
Klaster je, u stvari, skup srodnih poglavlja koja se otvaraju zajedno, umjesto da se otvaraju jedno po jedno poglavlje, kao što je ranije bio slučaj. Poglavlja su i dalje prisutna i zatvaraju se svako za sebe.
Da bi određeni klaster bio otvoren, potrebno je da EU prepozna napredak pri usaglašavanju zakona zemlje kandidata sa evropskim zakonima u određenoj oblasti.
Policija je uručila prekršajni nalog osobi iz Jajca koja je u Banjaluci razvila zastavu Republike…
Olaf ScholzFoto: Annegret Hilse / ReutersIzvršni odbor njemačke Socijaldemokratske stranke lijevog centra (SPD) nominirao je…
Svim našim čitateljicama i čitateljima, partnerima i prijateljima, čestitamo 25. novembar, Dan državnosti Bosne i…
Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država, Entoni (Antony) Blinken, čestitao je Bosni i Hercegovini Dan državnosti,…
I Hrvatsku će ovoga petka zahvatiti shopping ludnica. U petak počinje popularni 'Black friday' koji…