Liječenje donacijama, umjesto iz Fonda solidarnosti u Federaciji BiH

Trogodišnji Amar Dukić iz Velike Kladuše je prošle godine operisao oko, nakon što je ustanovljeno da ima karcinom.

Operisan je u Njemačkoj, a novac za operaciju je prikupljen donacijama, iako je porodica imala pravo da troškove liječenja snosi Fond solidarnosti bh. entiteta Federacija BiH.

Fond je osnovan sa ciljem da građanima plati liječenje u inostranstvu, kada to nije moguće u domaćim zdravstvenim ustanovama. Pored toga, trebao bi plaćati i skupe lijekove za oboljele od najtežih oboljenja.

Fond djeluje već 20 godina u okviru entitetskog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja (ZZOR).

“Mi smo prikupili novac i otišli u Njemačku”, kaže Amarova majka Šejla.

Objašnjava da je novac prikupljen humanitarnom akcijom tokom 17 dana, koliko je bilo potrebno Univerzitetsko-kliničkom centru u Tuzli, koji je potvrdio dijagnozu, da pismeno potvrdi da Amar može dobiti terapiju jedino u inostranstvu.

Potvrda je bila neophodna Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH u Sarajevu, kako bi na osnovu nje izdao rješenje o slanju Amara na liječenju u inostranstvu o trošku Fonda solidarnosti.

Iako je Zavod donio neophodno rješenje, Fond solidarnosti nije platio ni jednu marku za Amarovo liječenje, dodaje ona.

Amar ide na kontrole u Njemačku svakih pet mjeseci. Jedna kontrola košta 800 eura, a proteza za oko 1.060 eura. Porodica snosi sve troškove.

Nasija Džihanović predvodi udruženje za pomoć oboljelim od karcinoma “Sutra je novi dan”, iz Velike Kladuše. Ona je pošle godine pomogla prikupiti novac za Amarovu operaciju.

Kaže da je Amar jedan od mnogih koji čekaju liječenje u inostranstvu, ali nemaju novca. Navodi da trenutno još jedan dječak, sa sličnim oboljenjem, čeka obećana sredstva Fonda solidarnosti za liječenje u Italiji, ali da je skeptična.

“Bojim se da će to opet završiti našim humanitarnim akcijama na kojima skupljamo sredstva za liječenje naših sugrađana”, kaže ona.

Liječenje plaćeno

Za Amarovu operaciju u Njemačkoj, ističe Šejla, prikupljeno je putem donacija 25.000 eura. Kaže da se pozivima za pomoć Amaru odazvao veliki broj bh. građana iz zemlje i inostranstva.

“Naš narod je tako spasio Amaru život. A neko ko je to treb'o napraviti i kome je to posao, nije”, kaže Dukić.

Iz Zavoda odgovaraju da ovogodišnji finansijski plan iznosi 244 miliona maraka (oko 122 miliona eura), te da će “nastojati omogućiti osiguranicima usluge i lijekove iz nadležnosti Fonda solidarnosti”.

“Fond solidarnosti se najvećim dijelom financira od doprinosa 80 posto, a 20 posto iz budžeta Federacije BiH. Nažalost, taj iznos je duže vremena ostao isti”, navodi u odgovoru za RSE direktorica Zavoda Vlatka Martinović.

Prema tvrdnjama 14 nevladinih organizacija iz BiH, Fond solidarnosti od početka ima problem sa nedostatkom novca.

Navode kako Vlada Federacije BiH krši Zakon o zdravstvenom osiguranju, te Fondu uplaćuje manje od 20 posto zakonom propisanog budžetskog granta.

Prema zakonu, Fond solidarnosti se finansira jednim dijelom sredstvima koja se prikupe iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, koje plaćaju svi zaposleni građani. Drugi dio sredstava dolazi iz budžeta Federacije BiH, koji bi trebao biti u istom iznosu kao i sredstva prikupljena od građana.

“Ali se to već 20 godina ne dešava”, kaže Dalibor Đerić iz organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI). Organizacija je okupila 14 humanitarnih udruženja, koja traže od Vlade FBiH da finansira Fond solidarnosti u skladu sa zakonom.

Jedan od problema i plaćanje lijekova

Pored liječenja, oboljeli od karcinoma se suočavaju i sa nedovoljnom količinom lijekova koji su im potrebni.

Enida Glušac predvodi Udruženje građana “Renesansa”, koje okuplja oboljele od raka dojke.

Ona kaže da su lijekovi za ove pacijente na esencijalnoj listi, što znači da ih po zakonu plaća javni Fond solidarnosti. Međutim, lijekova nema u dovoljnoj količini, ističe ona.

“Potrebe pacijentica su daleko veće, pa se stvaraju ‘liste čekanja'. Žene čekaju od mjesec do godinu dana. Jasno je koliko je to opasno jer karcinom ne miruje. On se i dalje širi. Te osobe dobijaju neku zamjensku terapiju, ali to nije adekvatna terapija koja bi bila optimalna za njihovu vrstu i stadij karcinoma”, kaže ona.

Nalaz revizije: Nezakonitost finansiranja Fonda solidarnosti tek jedan od niza problema

Ured za reviziju institucija FBiH je u maju 2022. godine utvrdio da Vlada FBiH već godinama izdvaja za Fond solidarnosti manje od 20 posto zakonom propisanog iznosa.

Fond solidarnosti je iz Budžeta FBiH za 2021. godinu dobio 28.5 miliona maraka (14,5 miliona eura), što je samo 18,9 posto prihoda koji je fond ostvario od doprinosa građana. Fond je tako nezakonito uskraćen za više od 122 miliona maraka (62 miliona eura), utvrdili su revizori.

Zbog nedostatka novca su osigurani građani dovedeni u neravnopravan položaj, te je time prekršeno njihovo pravo na liječenja koje je garantovano Zakonom o zdravstvenom osiguranju, konstatovali su revizori.

U revizorskom izvještaju se navodi i da su nejasni kriteriji na osnovu kojih komisije Fonda solidarnosti utvrđuju listu pacijenata koji imaju pravo na liječenje o trošku Fonda.

Procjena je da bi za ukidanje svih lista čekanja na lijekove bilo potrebno osigurati još oko 35 miliona maraka godišnje, rekli su revizori. Utvrdili su i da Ministarstvo zdravstva nije tokom 2021. godine adekvatno planiralo ni osiguralo potrebna sredstva iz Budžeta FBiH za finansiranje Fonda solidarnosti, čime je prekršen Zakon o zdravstvenom osiguranju.

Šta kažu u Ministarstvu zdravstva?

Ministarsvo zdravstva FBiH je bez ministra godinu i četiri mjeseca, nakon smrti ministra Vjekoslava Mandića.

Snježana Bodnaruk, sekretarka ministarstva za RSE kaže da je ministarstvo primilo inicijativu nevladinih organizacija da Fond solidarnosti bude finansiran u skladu sa zakonom.

“Mi smo kao ministarstvo upoznavali oba doma parlamenta tokom tematskih sjednica koje su posvećene ovom pitanju. Nesporno je da je parlament usvojio naš zakon o zdravstvenom osiguranju. Ali usvaja i zakon o izvršenju budžeta i zakon o budžetima u FBIH”, kaže ona.

Pojašnjava da zakon o budžetima ima prednost u odnosu na druge zakone ukoliko je taj zakon u suprotnosti sa zakonom o budžetima.

“U slučaju da su odredbe drugih zakona i propisa u suprotnosti sa ovim zakonom primjenjivat će se ovaj zakon. Ja znam da nije moralno i da se određene stvari trebaju popraviti, ali i parlament bi trebao onda, kada izglasava stvari, da ima u vidu odredbu članka 105. Obrađivač tog zakona (o Budžetu) nije Federalno ministarstvo zdravstva nego Federalno ministarstvo finansija”, dodaje Bodnaruk.

Revizori su utvrdili da je krajem 2021. godine bilo 672 pacijenta na listama čekanja, koje je formirao ZZOR i Fond solidarnosti. Od tog broja, njih 105 se liječi od multiple skleroze, a 567 od malignih oboljenja.