Završila Međunarodna sigurnosna konferencija u Münchenu

Ana-Bella Leikauff u središnjem Dnevniku HTV-a je rekla da je tradicija da Međunarodna sigurnosna konferencija u Münchenu, od 1963. godine, služi kao svojevrstan poligon za opipavanje bila međunarodne zajednice i što se tiče trenutačnih događaja i što se tiče identificiranja nekih budućih trendova.

– Ove godine je sve apsolutno jasno – osuda ruske agresije i neupitna potpora Ukrajini. Čuli smo da je estonska premijerka spominje taj govor Vladimira Putina koji je on održao ovdje 2007. On je tada evocirao duh hladnoga rata, oštro je napao i NATO i Ameriku i rekao da je jako isprovociran time što se NATO širi na istok Europe. Nažalost, tu rečenicu čuli smo puno puta i uoči napada na Ukrajinu i nakon njega, javlja Leikauff.

Kaže kako je upravo München prošle godine bila pozornica s koje je američka potpredsjednica Kamala Harris upozorila da će Rusija napasti Ukrajinu.

– Time je data napravila nešto bez presedana, odnosno u javnost je iznijela podatke američkih obavještajnih agencija. Nažalost to se upozorenje pokazalo se točnim jer se napad dogodio nekoliko dana nakon završetka konferencije u Münchenu, rekla je Leikauff.

U Münchenu su se sinoć sastali šefovi diplomacija Sjedinjenih Država i Kine. Sastanak dvojice šefova diplomacije navodno je trajao jedan sat. Na tajnoj lokaciji. Zajedničkih izjava nije bilo. Američki državni tajnik poslao je jasno upozorenje Kini da će se suočiti s ozbiljnim posljedicama bude li Peking pružao podršku Rusiji u invaziji na Ukrajinu.

– Naša se zabrinutost u ovom trenutku temelji na informacijama da razmišljaju o pružanju smrtonosne podrške, a mi smo im jasno dali do znanja da bi to izazvalo ozbiljan problem za nas i za naš odnos, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken.

– Smrtonosna podrška, što bi to značilo? Što pod time mislite?, pitala je Margaret Brennan, CBS.

– Oružje. Oružje, odgovorio je Blinken.

Kako prenose mediji pozivajući se na američke diplomatske izvore, Kina, reklo bi se, pokušava sjediti na dvije stolice tvrdeći da želi pridonijeti miru i stabilnosti, dok istodobno namjerava podržati rusku invaziju.

– Ne želimo vidjeti krizu u Ukrajini. Duboko smo zabrinuti tom sve većom i duljom krizom. Mi nismo strana koje se to izravno tiče, ali ne sjedimo prekriženih ruku. Ne dolijevamo ulje na vatru. I mi smo protiv izvlačenja koristi iz ove krize. Pokušali smo olakšati mirovne pregovore, mi smo na strani mira i dijaloga, poručio je Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova.

Kina se na sastanku u Muenchenu navodno nije ispričala za povredu zračnog prostora Sjedinjenih Država. Američki državni tajnik upozorio je da se takvo što više ne smije ponoviti. I dok se mnogi i dalje pitaju je li Kina spremna distancirati se od Rusije i može li njezin utjecaj pridonijeti miru, završena je 59. Muenchenska sigurnosna konferencija. Za pet dana bit će puna godina od početka invazije na Ukrajinu.

– Mnogo se plješće Zelenskom i Ukrajini, a nemaju dovoljno streljiva. To je paradoks. Njima je potrebno manje pljeska i bolja opskrba oružjem. Ukrajinci se bore, izgubljenim životima plaćaju najvišu cijenu, no ovaj se rat vodi na europskom tlu, ima posljedice za sve nas diljem svijeta, a također utječe na sigurnost, istaknuo je Joseph Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

– Svi su mogli vidjeti ono o čemu je Putin govorio. Godine 1925. nitko nije vjerovao Hitleru, ali on je bio prilično otvoren u vezi sa svojim ciljevima. A 2007. Putin je ovdje, na ovoj konferenciji, bio vrlo jasan, rekla je Kaja Kallas, estonska premijerka.

Problem je, poručila je estonska premijerka, što nitko Putinu tada – nije vjerovao.

Ana-Bella Leikauff u podnevnom Dnevniku rekla je da su se sinoć na tajnoj lokaciji sastali američki državni tajnik Antony Blinken i šef kineske diplomacije Wang Yi.

– Razgovarali su o špijunskom balonu koji je srušen iznad SAD-a. Blinken je rekao da se to više ne smije dogoditi, a Yi je sve nazvao američkom političkom farsom i pokušajem da se blokira Kina.

– I dok su se u Münchenu čule poruke potpore Ukrajini, u Mađarskoj se moglo čuti nešto sasvim drugo. Viktor Orban rekao je kako njegova zemlja neće odustati od odnosa s Rusijom i optužio je EU da produljuje rat u Ukrajini time što ne želi pregovore i opskrbljuje Ukrajinu oružjem, rekla je Leikauff.

Razgovori o Ukrajini nastavit će se i sutra u Poljskoj kamo stiže američki predsjednik Joe Biden.

EU radi na novom postupku nabave streljiva za Ukrajinu

Europska unija radi na novome postupku nabave streljiva, nužno potrebnog Ukrajini za obranu od ruske agresije, rekao je u nedjelju šef europske diplomacije Joseph Borrell.

– Mnogo se plješće Zelenskom i Ukrajini, a nemaju dovoljno streljiva. To je paradoks. Njima je potrebno manje pljeska i bolja opskrba oružjem. Ukrajinci se bore, plaćaju najvišu cijenu u izgubljenim životima, no ovaj rat vodi se na europskom tlu, ima posljedice za sve nas diljem svijeta, a također utječe na sigurnost, rekao je Borrell.

– Svi su mogli vidjeti ono o čemu je Putin govorio. Godine 1925. nitko nije vjerovao Hitleru, ali on je bio prilično otvoren u vezi sa svojim ciljevima. A 2007. Putin je ovdje, na ovoj konferenciji, bio vrlo jasan. Problem je što mu nitko nije vjerovao, ali hajdemo mu sada vjerovati kako bismo mogli donositi srednjoročne i dugoročne odluke, rekla je Kaja Kallas, estonska premijerka.

Ideju o ubrzanju proizvodnje municije u petak je prva iznijela predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predloživši istu proceduru po kojoj je Unija u pandemiji hitno nabavljala velike količine cjepiva protiv koronavirusa.

To ukjučuje velike ugovore s obrambenim tvrtkama koje bi tako mogle investirati u nove proizvodne linije i povećati isporuke Ukrajini, ali i obnoviti europske zalihe streljiva.

Okupljeni u glavnom gradu Bavarske nekoliko dana uoči obljetnice ruske invazije 24.veljače, zapadni čelnici su tijekom vikenda obećali intenziviranje vojne pomoći Kijevu, suočenom s novom ofenzivom Moskve.