Promjene u zdravstvu nisu kozmetičke nego strukturne

Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je u četvrtak Hrvatskom saboru prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ustvrdivši da se u sklopu zdravstvene reforme postavlja okvir za strukturne, a ne kozmetičke promjene u sustavu.

Beroš je u obraćanju zastupnicima rekao kako se u predloženim izmjenama naglašava načelo kvalitete u zdravstvu, te se usmjerava reforma na prevenciju i rano otkrivanje bolesti.

– Upravo preventivni pregledi i aktivna briga za zdravlje imaju utjecaj na povećanje zdravih godina života, a ne blizina bolnice ili broj bolničkih postelja, istaknuo je.

Jačanje preventivnih zdravstvenih mjera kroz izmjene oba zakona daje mogućnost svakom građaninu da uz potporu zdravstvenog sustava aktivno brine o svom zdravlju.

Uvodi se pravilnik koji će definirati medicinski prihvatljivo vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite, što je jedan od načina kvalitetnijeg upravljanja listama čekanja.

– Znamo da je važna dostupnost zdravstvene usluge, ali je jednako važna i pravovremenost, ustvrdio je Beroš.

Također je važno uređenje organizacijske strukture zdravstvenog sustava, što je preduvjet za kadrovsku i financijsku održivost sustava.

Reforma ne znači centralizaciju bolničkog sustava

Poručio je kako provedba reformskih mjera ne znači centralizaciju bolničkog sustava, već se postavlja jasna organizacijska struktura na svim razinama zdravstvene zaštite.

– Na osnovnoj razini zdravstvene zaštite trenutno je stanje takvo da su nadležnosti, obveze i zadaci, ali i odgovornosti toliko izmiješani da nema jasnih granica i zaduženja, smatra Beroš.

Zato se stvaraju značajni dugovi, koje ustanove kroz svoje redovno poslovanje ne mogu riješiti, kao što ne mogu riješiti niti liste čekanja.

– To nas je i dovelo do toga da su financijske sanacije zdravstva postale pravilo, a ne iznimka, rekao je.

Predstavljene mjere i aktivnosti nisu ni lista želja niti kozmetičke promjene, nego konkretne aktivnosti koje postupno dovode do ključnih reformskih promjena u zdravstvenom sustavu. 

Beroš je poručio da politiziranje zdravstvenih tema, stavljanje partikularnih interesa iznad dobrobiti pacijenata i djelatnika zdravstvenog sustava nije dobar put i sigurno ne vodi nužnim reformskim promjenama.

– Sredstva za održivost zdravstvenog sustava ne trebamo i ne možemo promatrati isključivo kao trošak. Novac uložen u preventivu više je ulog u buduće zdravlje pojedinca i cijele nacije, a manje trošak, kazao je.

Saborska oporba: Ne radi se o reformi zdravstva, nego o njenom pokušaju

Prije nego je ministar zdravstva Vili Beroš u četvrtak Hrvatskom saboru predstavio dva zakona važna za reformu zdravstvenog sustava, i lijeva i desna oporba ih je kritizirala, tvrdi da se ne radi o reformi nego o njenom pokušaju, tj. još jednom pretakanju iz šupljeg u prazno.

– Ovo je još jedan u nizu pokušaja reforme, pretače se iz šupljeg u prazno, ustvrdio je Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti).

Pavliček i Grbin; Što se želi postići centralizacijom bolnica

Pitao je ministra Beroša što se želi dobiti centralizacijom bolnica, u kojem roku očekuje smanjenje bolničkih dugova i lista čekanja.

Slična pitanja uoči rasprave o izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti i o obveznom zdravstvenom osiguranju postavlja i Peđa Grbin (SDP).

– Sukus promjena koje predlažete su centralizacija bolnica pod državnu kapu i povećanje cijena liječenja, no ni jednom riječju niste objasnili kako će centralizacija povećati kvalitetu, smanjiti troškove i liste čekanja, rekao je Grbin ministru.

Smatra da predložena centralizacija do toga neće dovesti, već si HDZ omogućava da i u bolnicama koje sada ne kontrolira može provoditi svoje stranačko kadroviranje.

– Ovim zakonima vodite i nas i zdravstveni sustav ravno u propast, poručila je Viliju Berošu zastupnica Zeleno-lijevog bloka Ivana Kekin.

Kaže da predložene izmjene zakona ne prepoznaju ishodiše problema u zdravstvenom sustavu, a to su model primarne zdravstvene zaštite, te modeli upravljanja sustavom i njegova financiranja.

Zastupnici saborske većine imaju drugačije viđenje.

Konačno se počeo uvoditi red u zdravstvo, kada se stalo na glavu onima koji se bogate na račun pacijenata oporba se dignula na zadnje noge. Zanimljiva koincidencija, ustvrdio je Hrvoje Zekanović.

Klasić: Reforma ne rješava sve probleme, ali unapređuje sustav

– Predložena reforma je popis dobrih želja i namjera, ništa revolucionarno, ne rješava sve probleme, ali unapređuje sustav, to je iskorak u odnosu na sadašnje stanje u zdravstvu, kaže Darko Klasić (HSLS).

Ističe kako su reforme nepopularne, pa zato i nisu provedene unatrag 20 godina, stoga kolegama poručuje da ne budu pretjerano licemjerni.

Maja Grba Bujević (HDZ) tvrdi da su dva predložena zakona dobra pa ih treba podržati.

– Pred nama je jačanje javnog zdravstva, zaokret prema preventivi, ulaganje u ljudske resurse u javnom zdravstvu, vrednovat će se puno stvari koje se do sada nisu vrednovale. To je dobar put, zakone treba podržati, poručila je.

Radi se o prijedlozima koji čine pravni okvir za daljnju zdravstvenu reformu. U Saboru je reporterka HTV-a Tatjana Munižaba koja se javila u Vijesti te rekla da s obzirom na glavnu temu i činjenicu da je oporba unaprijed najavljenu reformu Vilija Beroša prozvala “nereformom” koja će nastaviti devastirati zdravstvo, nema sumnje da će biti burno.

Navela je kako država sljedeće godine planira ubrati 16 i pol milijuna na konto participacije.

– Za one koji ne uplaćuju dopunsko osiguranje, najveći iznos zdravstvene usluge poskupjet će za sto posto. Skočit će s 265 na 581 euro. Opće bolnice i osnivačka prava na njih s lokalne samouprave vraća se na državu, zaključila je.

U skladu s izmjenama zakona, osnivačka prava općih bolnica s jedinica lokalne samouprave prenose se na državu, što će u slučaju općih bolnica, omogućiti objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti.

Kako bi se osigurala uključenost jedinica lokalne samouprave u rad općih bolnica predviđeno je da one daju mišljenje u postupku imenovanja i razrješenja ravnatelja opće bolnice na svom području.

Mijenja se i model ugovaranja s bolnicama, težište će biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima.

Predlaže se i povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 kuna na 4000 kuna, te znatno proširivanje djelatnosti domova zdravlja.

Svaka županija imat će po jedan dom zdravlja, koji će moći imati i svoje podružnice ako se radi o otocima. Domovi zdravlja trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge.