Pohvale, no treba li baš sve prebaciti bilježnicima

Novinarka HTV-a Tatjana Munižaba javila se iz Sabora rekavši da “zvuči nestvarno, no oporba podupire donošenje novog zakona o izvanparničnom postupku”.

Rekla je da je oporba pohvalila hrabrost ministra Ivana Malenice i zato što su uhvatio u koštac s materijom koju su najavile riješiti još 2004. SDP-ova ministrica Ingrid Antičević Marinović, a potom i ministrica pravosuđa u Sanaderovoj vladi 2005. Vesna Škare Ožbolt.

– Zato što to nisu riješile, Hrvatska je danas, 30-tak godina od stjecanja samostalnosti, država u kojoj je na snazi zakon star gotovo 90 godina. I na toj činjenici staje oporbena potpora HDZ-ovu prijedlogu zakona, kazala je.

– Ovo je tek prva rasprava o prvom prijedlogu zakona o izvanparničnom postupku u neovisnoj Hrvatskoj. Do konačnog prijedloga spremnog za izglasavanje u Hrvatskom saboru još je dug put. Bude li dobre volje, to znači da ima i za doradu i popravke još vremena, izvijestila je Munižaba.

‘Outsoucing pravosudnih poslova'

– Nisam protiv da se razvodi braka obave pred javnim bilježnicima, no je li nužno prebaciti im i niz drugih stvari koje s mogu rješavati ugovorom ili u sudskom postupku, rekao je Peđa Grbin (SDP) u saborskoj raspravi o novom zakonu. 

Oporba je oprezna spram takvih mogućnosti, a Sandri Benčić (ZLB) sporno je što se dijelovi sudskih postupaka prebacuju javnim bilježnicima koje izravno bira ministar pravosuđa. “Hoćete li reći da bi htjeli da se netko od vaših nestalih proglasi umrlim od osobe koju je izravno imenovao HDZ, upitala je?

I Dalija Orešković (Centar) primjećuje kako je u predloženom zakonu prisutna tendencija outsorcinga pravosudnih poslova na javne bilježnike. Zakon očito nije pisala struka, iz njega nije vidljivo da će se unijeti jasnija pravila izvanparničnog postupka, nego će nastati još veća konfuzija i pravna nesigurnost, ocijenila je.

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović istaknuo je kako će novi zakon o izvanparničnom postupku omogućiti brzo i kvalitetno ostvarivanje prva građana uz istovremeno rasterećenje sudova.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Zakonom se ne ometa put građanima do suda, tvrdi državni tajnik i dodaje kako javni bilježnici neće suditi već rješavati nesporne stvari među strankama, gdje su obje stranke suglasne.

Ustupanje spisa javnim bilježnicima dijeliti će se prema algoritmu i neće biti privilegiranih javnih bilježnika, poručio je državni tajnik.

Što donosi zakonski prijedlog o javnim bilježnicima 

Hrvatski sabor raspravlja o zakonskom prijedlogu koji bi javnim bilježnicima omogućio da postupaju u određenim, nespornim izvanparničnim postupcima, među kojima je i sporazumni razvod braka.

Dogovore li se bračni partneri o sporazumnom raskidu braka, za ozakonjenje tog čina više neće morati ići na sud, nego će to moći riješiti kod javnog bilježnika. Predviđeno je to novim Zakonom o izvanparničnom postupku po kojem će se javni bilježnici moći baviti i postupanjem kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti te pri uređenju međa.

Novi se zakon, objašnjava Vlada, donosi jer se u Hrvatskoj primjenjuju pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. Puno njegovih odredbi danas je neprimjenjivo, a smisao i svrhu izgubile su i stalne derogacije posebnim zakonima, pri čemu heterogenost pravnih pravila dovodi do pravne nesigurnosti. Novim zakonom, tvrdi ministar pravosuđa Ivan Malenica – izvanparnični postupak bi se osuvremenio i građanima te poslovnim subjektima zajamčilo kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu i pravnu sigurnost.

Rasprava o državnim potporama

Sabor će raspraviti i zakonski prijedlog o nadzoru robe s dvojnom namjenom te Godišnje izvješće o državnim potporama za 2021. godinu. Državne potpore dodijeljene u toj godini iznosile su 20,2 milijarde kuna ili 4,68 posto BDP-a, što je blago smanjenje u odnosu na 2020. godinu (za 4,2 posto). Potpore u industriji i uslugama iznosile su 12,6 milijardi kuna, a potpore za poljoprivredu i ribarstvo 7,6 milijardi kuna.