Vanjskotrgovinski deficit BiH povećan na 10,7 milijardi KM

Bosna i Hercegovina lani je ostvarila vanjskotrgovinsku razmjenu u vrijednosti od 47,5 milijardi konvertibilnih maraka, za 30 posto veću u odnosu na 2021. godinu. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, vrijednost izvoza u prošloj godini povećana je za 26 posto, na 18,4 milijarde KM, a uvoza za 33 posto, na 29,1 milijardi KM, što je rezultiralo rastom bosanskohercegovačkog deficita u robnoj razmjeni sa svijetom na 10,7 milijardi KM, odnosno padom pokrivenosti uvoza izvozom na 63 posto. Glavni izvozni proizvod bila je električna energija (1,1 milijarda KM), dok je na uvoznoj strani dominirala naftna  i ulja dobivena od bitumenskih minerala (tri milijarde KM).

(u 000 KM)
Godina	2018.	2019.	2020.	2021.	2022.
Izvoz	12.258.275	11.869.563	10.825.649	14.620.569	18.377.957
Uvoz	19.593.468	19.876.764	17.214.729	21.946.866	29.119.449
Obim	31.851.743	31.746.327	28.040.378	36.567.435	47.497.406
Saldo	-7.335.193	-8.007.200	-6.389.080	-7.326.297	-10.741.492
Pokrivenost uvoza izvozom	62,56%	59,72%	62,89%	66,62%	63,11%

Tabela 1. Pregled vanjskotrgovinske razmjene u zadnjih pet godina

Glavni partneri

Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner ostala je Evropska unija, s kojom je ostvarena robna razmjena u obimu od 32,3 milijarde KM, što je čak 68 posto ukupne robne razmjene BiH sa svijetom. Uz godišnje povećanje od 26 posto, izvoz na EU tržište  dostigao je 13,3 milijardi KM, dok je u suprotnom smjeru plasirana roba vrijedna 19 milijardi KM, za 31 posto više nego prethodne godine, tako da je BiH ostala u deficitu “teškom“ 5,7 milijardi KM,  uspjevši izvozom pokriti 70 posto uvoza.

Top izvozna tržišta:

Tržište:	IZVOZ 2022 000 KM
Njemačka	2.692.614
Hrvatska	2.611.055
Srbija	2.440.243
Italija	1.999.027
Austrija	1.718.465

 

Top uvozna tržišta:

Tržište:	UVOZ 2022. 000 KM
Hrvatska	5.405.143
Srbija	4.091.024
Njemačka	2.669.456
Slovenija	2.274.566
Italija	2.217.324

 

Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner ostala je Evropska unija, s kojom je ostvarena robna razmjena u obimu od 32,3 milijarde KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od 70 posto.

Među zemljama EU po robnoj razmjeni sa našom zemljom prednjačila je Hrvatska, s kojom je prošlogodišnji bh. vanjskotrgovinski bilans zaokružena na osam milijardi KM (rast od 48 posto), od čega se na izvoz odnosi 2,6 milijardi KM (povećanje od 36 posto), a na uvoz 5,4 milijarde KM (56 posto). Prošlogodišnji deficit BiH u trgovanju s Hrvatskom iznosi 2,8 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom  izuzetno skromnih 48 posto. Osim uvoza goriva, na koje smo potrošili 2,1 milijardu KM, prošlogodišnju razmjenu BiH s Hrvatskom kakarkterizira i dinamična trgovina električnom energijom, koje smo prodali za 333,5 miliona KM, ali i uvezli za 111,8 miliona KM.

Prošlogodišnji deficit BiH u trgovanju s Hrvatskom iznosi 2,8 milijardi KM, a sa Srbijom 1,7 milijardi KM

Vrijednost vanjskotrgovinske razmjene BiH sa zemljama CEFTA (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini), pak, iznosila je osam milijardi KM – 3,4 milijarde KM (rast od 34 posto) izvoza i 4,6 milijardi KM (rast od 27 posto) uvoza, uz deficit od 1,2 milijarde KM i pokrivenost uvoza izvozom od 75 posto.

Na CEFTA tržištu najviše smo trgovali sa Srbijom, ostvarivši ukupan obim robne razmjene od 6,5 milijardi KM (rast od 30 posto), ali uz deficit od velikih 1,7 milijardi KM, generiran izvozom od 2,4 milijarde KM (rast od 35 posto), kojim je pokriveno tek oko 58 posto uvoza od 4,1 milijarde KM (rast od 27 posto).

Od Srbije smo također najviše kupovali gorivo (459,6 miliona KM), a prodavali joj koks i polukoks od kamenog uglja (432,1 miliona KM), uz međusobnu kupoprodaju električne energije (418,5 miliona KM izvoza naspram 119,1 milion uvoza).

Ostala tržišta

Na velikim tržištima koja spadaju u kategoriju ostalih i dalje bilježimo skromne rezultate, uz ogroman vanjskotrgovinski debalans na našu štetu. Tako smo u Tursku izvezli robe za 322,7 miliona KM ( pad za 11 posto), a na uvoz turskih proizvoda potrošili skoro pet puta više – 1,5 milijardi KM (povećanje za 380,6 miliona KM). U Tursku smo izvozili prvenstveno željezne i čelične otpatke (89,5 miliona KM), a iz nje najviše uvozili aluminij šipke i profile od alumijija (45,8 miliona KM), ostavši u deficitu od od skoro 1,2 milijarde KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od mizernih 21 posto.

Uvoz iz Turske pokriven je izvozom sa samo 21 posto, dok pokrivenost uvoza iz Kine bh. izvozom iznosi simboličnih četiri posto

Još porazniji su pokazatelji o vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Kinom, od ukupno 938,9 miliona KM (rast od 52 posto), koja se mahom odnosi na uvoz (900,6 miliona KM, uz rast od 54 posto), koji je izvozom od 38,2 miliona KM pokriven u procentu od  simboličnih četiri posto.  U Kinu smo najviše izvozili neobrađeno drvo (15,2 miliona KM), a na uvoznoj strani su dominirali proizvodi od željeza i čelika (116,3 miliona KM).

Razmjena sa EFTA zemljama

Top 3 izvozna proizvoda u Švicarsku:

Naziv Tarife	Izvoz 2022. KM
Električna energija	126.553.586
Ostali namještaj i njegovi dijelovi	29.794.428
Konstrukcije	27.231.934

 

Top 3 uvozna proizvoda iz Švicarske:

Naziv Tarife	Uvoz 2022. KM
Aluminij u sirovim oblicima	805.921.395
Osobni automobili	40.445.690
Električna energija	27.458.898

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama EFTA (Evropsko udruženje slobodne trgovine, koje čine Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn) povećan je za 45 posto, na 1,5 milijardi KM.

Na tržište EFTA izvezeno je robe u vrijednosti od 444,9 miliona KM (povećanje od 16 posto), uz istovremeni uvoz od 1,1 milijarde KM (povećanje od  61 posto), čime je bh. deficit povećan na 656,1 milion KM, a pokrivenost uvoza izvozom smanjena na 40 posto.

Skoro sva navedena robna razmjena odvija sa Švicarskom ( 95 posto ).