Redakcija
Rad – ilustracija
Foto: Igor Soban / PIXSELL
Manje je od tri mjeseca ostalo do 10. obljetnice od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Postavlja se pitanje – gdje smo bili 2013., a gdje smo danas, 2023. godine.
Podsjetimo, ulazak u NATO savez, a potom i ulazak u Europsku uniju, predstavljeni su kao nacionalni strateški ciljevi od povijesne važnosti za našu zemlju.
Govorilo se da će sve to doprinijeti prosperitetu hrvatskih građana te rastu životnog standarda.
Danas, u vrijeme jedne od najvećih kriza u Europi u recentnijoj povijesti, suočavamo se s visokom inflacijom, velikim rastom cijena, dok sam rast plaća ne prati ekonomske probleme s kojima se suočavaju, kako Hrvatska, tako i druge zemlje.
Hrvatsku je od 1. srpnja 2013. kada smo formalno postali dio Europske unije, vodilo ukupno pet vlada, na čelu kojih su bila ukupno četiri premijera.
Gledajući tržište rada, konkretno, koliko zarađuju građani Europske unije po jednom radnom satu, Hrvatska se ne može pohvaliti da se približila Europskom prosjeku.
Infografika govori sljedeće.
Analizirajući podatke, a radi se o podacima Eurostata, prosječna cijena radnog sata u Europskoj uniji najviša je u jednoj od najbogatijih zemalja Unije, Luksemburgu.
Tamo prosječno za odrađeni sat rada, možete dobiti 50,7 eura.
Slijedi Danska s 46,8 dok je na trećem mjestu Belgija s 43,5 eura.
To je dakle vrh Unije, dok je Hrvatska pri samome dnu.
Prosječno, jedan radni sat u našoj zemlji vrijedi 12,1 euro.
Lošije su tek Mađarska s 10,7, Rumunjska s 9,5 te Bugarska s 8,2 eura.
U Sloveniji cijena radnog sata duplo veća nego u Hrvatskoj
Pogledamo li okruženje, u Sloveniji je radni sat prosječno plaćen 23,2 eura, dakle gotovo duplo od Hrvatske, a zemlje koje su nam nekada “gledale u leđa” poput primjerice Češke i Slovačke imaju značajno veću vrijednost radnog sata. Česi 16,4 a Slovaci 15,6.
Otkako su krenule ekonomske neprilike u Europi, uslijed COVID-a, a potom i agresije Rusije na Ukrajinu, cijena radnoga sata nejednako je rasla.
U odnosu na 2012. u 2022. godini najviše je cijena radnog sata porasla u Bugarskoj (15%), Litvi (13%) te Rumunjskoj (12%).
Najmanji porast zabilježen je u Danskoj, Finskoj i Italiji, a iznosio je 2%.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings