Otvara se još jedan ‘put’ za kineske investicije u BiH

Da li je Bosni i Hercegovini potrebno još jedno tijelo za saradnju sa Kinom?

Ovo pitanje se nameće zbog toga što je BiH pokušavala, kako to tvrde u Spoljnotrgovinskoj komori BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) da promoviše svoje proizvode u Kini, ali se ne može pohvaliti posebnim rezultatima.

“Pokušali smo promovisati vina i sireve na sajmovima u Kini, ali se ne možemo pohvaliti nekim rezultatima”, kaže za RSE potpredsjednik ove komore, Ahmet Egrlić.

Dilema o privrednoj saradnji sa Kinom dolazi u trenutku kada je najavljeno formiranje još jednog tijela za ekonomsko zbližavanje BiH i Kine.

Bilo bi to treće tijelo koje je uspostavljeno na nivou BiH, a čiji bi zadatak bio promocija ulaganja između dvije zemlje, putem konferencija i seminara, kao i pomoć u saradnji između preduzeća.

Ovo se navodi u prijedlogu Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva trgovine NR Kine.

Koordinaciju bi vršili predstavnici Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH, dok će u Kini to činiti Odjel za vanjska ulaganja i ekonomsku saradnju Ministarstva trgovine.

Šta se zna o ovom tijelu?

BiH je do sada na državnom nivou formirala Zajedničku komisiju za trgovinsku i ekonomsku saradnju, te Koordinacioni tim za saradnju.

Dokument o pokretanju još jednog tijela slične prirode je objavljen sredinom aprila na stranici eKonsultacije, platformi Ministarstva pravde BiH za javne konsultacije o pravnim dokumentima.

Iz FIPA, koja bi trebala da koordiniše rad, kažu za RSE da je osnivanje grupe dogovoreno još 2018. na sastanku Zajedničke komisije za ekonomiju i trgovinu Kine i BiH.

Bh. delegaciju tada je predvodio zamjenik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mato Franjičević, a delegaciju NR Kine, kineski predstavnik za međunarodnu trgovinu i zamjenik ministra trgovine Fu Ziying.

U FIPA-i kažu da bi njihov zadatak trebalo da bude promocija potencijala za kineske investitore, te priprema i odabir “najznačanijih projekata koje bi bili interesantni kineskim investitorima”.

Direktorica FIPA, Milica Marković, za RSE ističe da nije upoznata sa detaljima, ali da su Kinezi tražili obnavljanje nekadašnjeg memoranduma o saradnji.

“Mi kao Agencija sve te međunarodne sporazume koje potpisujemo sa stranim institucijama, prethodno moramo dobiti saglasnost Predsjedništva”, kazala je Marković.

Ipak, ocjenjuje da će dobiti saglasnost, jer su je dobili za slične sporazume sa Srbijom, Mađarskom i Turskom.

Ko će biti u sastavu grupe?

Dokument navodi da će grupa djelovati “u okviru i pod nadzorom Zajedničke komisije” za trgovinsku i ekonomsku saradnju BiH i Kine.

Osnivanje te komisije je propisano Sporazumom o trgovini i ekonomskoj saradnji između dvije zemlje, koji je potpisan još 2000. godine.

Ona je sastavljena od predstavnika državnih ministarstava i agencija, parlamentaraca, preduzetnika. Sastaje se neredovno, u Sarajevu ili Pekingu.

Njen zadatak je praćenje provođenja sporazuma, mogućih problema u međudržavnoj trgovini i podnošenje prijedloga o razvoju bilateralne trgovine nadležnim ministarstvima.

U FIPA-i, koji bi trebala biti okosnica Radne grupe, nemaju preciznih podataka ko će iz te organizacije biti njen dio.

U Sektoru za spoljnotrgovinsku politiku i strana ulaganja nadležnog ministarstva nisu htjeli da govore o formiranju ove grupe, dok na zvanični upit RSE nije odgovoreno.

Ni iz Ambasade NR Kine u BiH nije odgovoreno na upit RSE o ovoj inicijativi.

Šta kažu u Spoljnotrgovinskoj komori BiH?

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH nisu upoznati sa najnovijim dogovorom o produbljenju saradnje, ali ističu da se BiH vrlo teško može pozicionirati na tržištu Kine, zbog udaljenosti i male bh. ekonomije.

“Naša ekonomija je premala da bi odgovorila zahtjevima velikog kineskog tržišta. Mi imamo veliki deficit kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena između Kine i BiH, a situacija je takva i u drugim zemljama regiona, naprosto Kina je jedna velika ekonomija i njihove robe lakše nađu put do BiH, jer imaju jako puno sirovina koje mi koristimo”, rekao je Egrlić.

Dodaje da BiH ima potencijala da Kina u nju investira, ali što se izvoza u suprotnom smjeru tiče, nije optimista.

Komora je nedavno uputila poziv zainteresovanim preduzetnicima iz BiH za sastanke sa potencijalnim kineskim partnerima u sklopu privrednog sajma u Ningbou (kod Šangaja), ali Egrlić ističe da nisu zadovoljni odzivom.

Prošle godine, prema Agenciji za statistiku BiH, u Kinu je iz BiH izvezeno robe u vrijednosti od oko 19,5 miliona evra, dok je suprotnim smjerom uvezena roba vrijedna 1,19 milijardi evra.

Više organa za saradnju – ‘razvodnjavanje' odnosa

Osnivanje više tijela za saradnju sa jednom zemljom vjerovatno neće dati odgovarajući doprinos, smatra Mirko Šarović, bivši ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

“Imamo već Mješovitu komisiju, Koordinaciono tijelo, Savjet ministara, vlade… to mi liči na razvodnjavanje”, ocijenio je Šarović za RSE.

On ističe da je tokom njegova dva mandata – koji su trajali od 2011. do 2013. i od 2015. do 2018. – on bio kontakt tačka u odnosima sa Kinom.

Šarović je u maju 2017. u Pekingu potpisao sporazum o saradnji sa Kinom u okviru inicijative “Pojas i put”.

“Tu je tradicionalno i mješovita komisija za saradnju između dvije zemlje, koja je zasjedajući jednom u dvije godine, na dnevni red stavljala ključna pitanja”, kazao je Šarović.

On je podsjetio da se u BiH zanemaruju standardi za izvoz u Kinu.

“Mislimo da imamo sporazum s njima o trgovini koji nam omogućava izvoz, a ne vodimo računa o tome, da posebno hrana i biljna i životinjska mora da dostigne te standarde”, dodao je Šarović.

Bivši ministar je istakao da Kina ima velike interese na ovom prostoru, “posebno u energetici i građevinarstvu”.

Kineski uvoz i investicije u BiH

FIPA navodi da je do kraja 2021. iz Kine u BiH investirano “samo” 9,4 miliona maraka (oko 4,8 miliona evra).

Pojašnjavaju da je ta brojka malena, jer Kinezi, uglavnom, sarađuju sa javnim ili privatnim kompanijama u BiH, pa to nije registrovano kao “direktna strana investicija”.

Kineske investicije u BiH su praktično sve u oblasti energetike i infrastrukture, a procjene FIPA iz 2022. godine pokazuju da se njihova vrijednost kreće između 1,9 i 2,9 milijardi evra.

Većinu svojih velikih investicija u BiH, Kina provodi u Republici Srpskoj.

Termoelektrana Stanari na sjeveru BiH je koštala oko 550 miliona evra, a dijelom je finansirana kineskim kreditima.

Autoput Banja Luka – Prijedor na sjeverozapadu BiH, vrijedan oko 300 miliona evra, trenutno se gradi.

Izgradnja Hidroelektrana na Bistrici, na istoku zemlje, vrijednih oko 100 miliona evra, još nije započela zbog problema sa ekološkom dozvolom.

Nedavno je predsjednik ovog bh. entiteta, Milorad Dodik, rekao da bi Kina mogla prihvatiti obveznice RS kao instrumente finansijske garancije – otvarajući put ka mogućoj finansijskoj zavisnosti od Kine.

Prema podacima Centralne banke BiH, u prošloj godini, Kina je bila peti najveći uvoznik u BiH, iza Italije i Njemačke, te susjednih Srbije i Hrvatske.

Uz mala odstupanja, uvoz iz Kine u BiH je već duže od deset godina u konstantnom porastu.