U poljoprivredno-prehrambenom sektoru Bosna i Hercegovina lani je ostvarila vanjskotrgovinsku razmjenu vrijednu 5,5 milijardi konvertibilnih maraka, za 25,8 posto veću nego godinu ranije.
No, od tog iznosa samo 1,1 milijarda KM odnosi se na izvoz, kojim je, unatoč godišnjem povećanju vrijednosti za 15,1 posto, pokrivena samo četvrtina uvoza, na koji su u potrošene čak 4,4 milijarde KM (rast od 28,7 posto), što je u konačnici rezultiralo skokom vanjskotrgovinskog deficita BiH u ovoj oblasti za čak 34 posto, na 3,3 milijarde KM.
Vrijednosno najveći udio u izvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora činila su jestiva biljna ulja (138,6 miliona KM), mlijeko i mliječni proizvodi (114,6 miliona KM), slatki keksi, vafli i drugi pekarski proizvodi (86,7 miliona KM), kozervirani mesni proizvodi (72,6 miliona KM) te smrznuto voće (70,4 miliona KM).
Na uvoznoj strani, pak, dominirali su govedina (272,2 miliona KM), bezalkoholna pića i voda (234,6 miliona KM), pekarski proizvodi (197,5 miliona KM) i pšenica (180,1 milion KM).
Najveći rast izvoza u odnosu na 2021. godinu, od astronomskih 2.599 posto, zabilježen je kod bijelog šećera, kojeg je na strana tržišta plasirano 26.908 tona, vrijednih 39,6 miliona KM. Međutim, istovremeno je značajno povećan i uvoz sirovog šećera za rafiniranje – za 359 posto, na 158,6 miliona KM (133.616 tona).
Povećana je i vrijednost izvoza rafiniranog jestivog suncokretovog ulja (za 80,5 posto, na 116,1 miliona KM), što je prvenstveno razultat njegovog poskupljenja za više od 50 procenata.
Evidentiran je i rast izvoza mesa peradi za 178 posto, koje je u tom smislu izuzetak u grupi Meso i jestivi klaonički proizvodi, budući da je istovremno i količinski i vrijednosno smanjen izvoz svježe govedine (-65,3 posto), smrznutog goveđeg mesa (-98,1 posto), konzerviranih proizvoda (-13 posto), kobasica (-5,3 posto), kao i jaja za preradu (-19 posto), koja su, uprkos tome, bila jedan od rijetkih proizvoda sa gotovo stopostotnom pokrivenoću uvoza izvozom.
U vanjskoj trgovini alkoholnim i bezalkoholnim pićima najosjetniji izvozni rast ostvaren je pivom. Vrijednost izvoza piva iznosila je 7,8 miliona KM, za 46,4 posto više nego u 2021. godini, dok je količinski on povećan za 40,9 posto, na 101,5 hiljada hektolitara. Međutim, to je bilo dovoljno da pokrije svega 5,5 posto vrijednosti uvoza, koji je, uz povećanje od 21 posto, dostigao 141,5 miliona KM (količinski – 1,6 miliona hektolitara), a kojeg se 90 posto odnosi na susjedne Srbiju i Hrvatsku.
Vrijednost izvoza vina iznosila je 7,8 miliona KM (rast za 1,3 miliona KM), a uvoza peterostruko više – 39,8 miliona KM (rast za 6,1 miliona KM), tako da je pokrivenost uvoza izvozom dodatno smanjena sa 19,5 na 19,2 posto.
Znatno bolje, ali ne i dobro, stoje stvari sa izvozom žestokih alkoholnih pića, koji je povećan za 32,9 posto, na 19,7 miliona KM, čime je pokriveno 51,4 posto (povećanje za 7,4 procentna poena) uvoza “teškog“ 44,8 miliona KM (rast od 27,8 posto).
U vanjskoj trgovini vodom i bezalkoholnim pićima, bh. deficit povećan je sa 76,3 na 102 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom smanjena sa 34,3 na 29,7 posto.
Vrijednost izvoza prirodne mineralne vode iznosila je 6,3 miliona KM (rast od 18,6 posto), a količinski je izvezeno 20,2 miliona litara (rast od 12,7 posto), dok je u suprotnom smjeru stiglo 54,5 miliona litara vode (rast od 2,4 posto), vrijedne 28,4 miliona KM (rast od 10,2 posto).
Izvoz bezalkoholnih pića, međutim, količinski je smanjen za devet posto, ali je njegova vrijednost ipak povećana za 6,7 posto, na 36,9 miliona KM. S druge strane, uvoz je osjetno povećan prema svim paramtrima – vrijednosno za 29,1 posto, na 116,6 miliona KM, a količinski za 16,9 posto, na 95,7 miliona litara.
Kada je riječ o padu izvoza, najuočljiviji je sunovrat smrznute maline za 41,3 posto, koja je i dalje jedan od vodećih bh. izvoznih prehrambenih proizvoda (5.464 tona, vrijednih 52,9 miliona KM), ali je na silaznoj putanji uslijed domaće hiperprodukcije i preplavljenosti evropskog tržišta jeftinom robom ukrajinskih malinara.
Od ostalih voćnih vrsta respektabilan je izvoz krušaka i jabuka (9.098 tona u vrijednosti od 19,2 miliona KM, uz rast od 74,2 posto) te šljiva (6.222 tone u vrijednosti od 11 miliona KM, uz rast od 6,2 posto). Međutim, kod tih voćki i dalje je prisutan enorman uvoz – u 2022. uvezeno je 18.599 tona svježih jabuka, mahom iz Poljske, Italije, Sjeverne Makedonije i Srbije, po cijenama skoro triput nižim od izvoznih.
Ukupna vrijednost izvoza jestivog voća i orašastih plodova također je značajno smanjena – za 23,1 posto, na 119,4 miliona KM, dok je količinski taj pad iznosio 18,4 posto (na 30.861 tonu.
Unatoč količinskom padu za 8,5 posto ili skoro 17 hiljada tona, vrijednost uvoza jestivog voća i orašastih plodova povećana je za 8,6 posto, na 230,3 miliona KM, zahvaljujući činjenici da njime dominiraju banane i agrumi, čije su cijene porasle između 5,3 i 19,6 posto. Pokrivenost uvoza voća i orašastih plodova izvozom iznosila je 51,8 posto, uz 111 miliona KM deficita.
Kod brojnih kategorija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uočljivo je prividno povećanje izvoza, koje je plod galopirajuće prošlogodišnje inflacije.
Ilustrativan je primjer mlijeka i mliječnih proizvoda, čija je vrijednost izvoza povećana za 13,5 posto, na 114,6 miliona KM, mada ih je u 2022. izvezeno za 13.000 tona (15,9 posto) manje nego u prethodnoj godini. Količinski je najviše pao izvoz UHT steriliziranog mlijeka (-22,5 posto), a slijedili su ga puter i mliječni namazi (-18,7 posto) te sir (-14 posto).
Izvozom je samo polovično (51 posto) pokrivena vrijednost uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina, koja je u 2022. iznosila 225,3 miliona KM, za 29 posto više u odnosu na prethodnu godinu,.
Glavna izvozna tržišta za bh. mlijeko i mliječne proizvode ostala su Crna Gora, Hrvatska, Srbija, Makedonija i Kosovo, s tim što je izvoz u Hrvatsku i Kosovo količinski smanjen za pet, odnosno dva posto, dok su Top 5 “mliječnih“ uvoznih tržišta bili Njemačka, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska.
U slučaju žitarica, pak, ni rast cijena nije zamaglio količinski pad izvoza za 57,6 posto ili 20.734 tona, kojim je i njegova vrijednost smanjena za 29,9 posto, na 17 miliona KM. Nasuprot tom padu stoji veliki skok uvoza (za 56,5 posto, na 348,1 milion KM), koji je količinski premašio 495 hiljada tona i to, s izuzetkom riže, kupljenih mahom od Srbije, Mađarske i Hrvatske, tako da je ovisnost naše zemlje o uvozu žitarica potvrđena i daljim padom pokrivenosti uvoza izvozom sa simboličnih 4,9 posto.
Glavna izvozna tržišta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru bili su Srbija (201,7 miliona KM), Hrvatska (191,5 miliona KM) i Crna Gora (113,7 miliona KM), dok smo najviše hrane u 2022. kupili također od Srbije i Hrvatske (za 1,2 milijarde KM, odnosno 994,6 miliona KM) te Slovenije (333,5 miliona KM).
Pritom smo sa Srbijom i Hrvatskom ostvarili ogroman vanjskotrgovinski deficit, uz pokrivenost uvoza izvozom manjom od 20 posto.
I Hrvatsku će ovoga petka zahvatiti shopping ludnica. U petak počinje popularni 'Black friday' koji…
एक बात पूछूं. #shorts #ytshorts #youtubeshorts #indianidol13 #shortsfeed #shortvideos #comedy. #shorts ...
Dijalog iz jedne stare TV reklame u kojoj na pitanje penzionera "Je’ l javljaju nešto…
IlustracijaFoto: Izvor: / ShutterstockTeretni zrakoplov DHL-a srušio se u blizini litavske zračne luke Vilnius u…
Tijekom protekloga tjedna Rusija je lansirala više od 800 KAB bombi, gotovo 460 jurišnih dronova…