N1 saznaje: Vijeće ministara BiH podleglo pritisku Košarca i Tegeltije

Nakon što su na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održanoj 19. aprila 2023. godine, ministar finansija BiH Zoran Tegeltija i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izričito zatražili da se na dnevnom redu naredne sjednice nađu dvije, za njih važne tačke, u suprotnom srpski ministri neće prisustvovati, to je, prema saznanjima N1 i učinjeno.

Naime, Tegeltija i Košarac su zatražili da se na sjednici koja će biti održana sutra (27. aprila) u 16:30 sati, nađu dvije tačke i to Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Srbije o izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija na pravcu granica Srbija-BiH-Bijeljina-Banjaluka-Prijedor-Novi Grad kao i Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” na pravcu Zagvozd-Posušje-Novi Travnik/Travnik s dijelom koji se odvaja za Mostar i Prijedlog odluke o kvaliteti tečnih naftnih goriva.

Prema faksimilu koji je u posjedu N1, jasno je da će se ove dvije tačke sutra naći pred ministrima na sjednici, a njihov predlagač je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Također, na protekloj sjednici je od Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH zatraženo da se odmah odredi datum održavanja naredne sjednice te je i to bio jedan od uslova da srpski ministri prisustvuju istoj.

Podsjetimo, BiH je trenutno ovisna o snabdijevanju ruskim gasom, a jedina poveznica je kod Zvornika. U BiH gas stiže Turskim tokom iz Rusije preko Turske, Bugarske i Srbije.

Važno je istaći da bi ta Južna interkonencija spajala BiH sa Hrvatskom i preko nje sa Evropskom unijom, međutim, trenutno nema napretka kada je riječ o tom projektu.

S druge strane, Istočna nova interkonekcija bi se gradila Bijeljina – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad.

Kako je pisala Srna, Košarac je insistirao da se to pitanje prioritetno razmotri ističući kako je “opravdano postaviti pitanje da li su pojedine političke strukture iz Federacije BiH, možda po nalogu Zapada, dobili zadatak da usporavaju proces”.

Također, Košarac tvrdi da BiH u energetskim projektima može imati ulogu koordinatora jer smatra da je energetika u nadležnosti entiteta, iako njegovo institiranje da Vijeće ministara razmatra potpisivanje međudržavnog ugovora sa Republikom Srbijom o novom gasovodu kroz koji bi do BiH dolazio ruski gas i koji bi isključivo služio interesima bh. entiteta, pokazuje da ipak zna da administrativna jedinica nižeg reda nema nadležnosti za potpisivanje bilo kakvih ugovora između dvije države.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad