Ustavni sud BiH može donositi odluke i bez suca iz RS

Inicijativa iz Republike Srpske neće dovesti do blokade Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ali bi mogla dodatno zakomplicirati proces odlučivanja.

Potvrdio je to za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović, osvrćući se na najavu vladajuće koalicije iz Republike Srpske da će zatražiti povlačenje trenutno jedinog suca iz tog bh. entiteta u Ustavnom sudu BiH.

Radi se o Zlatku Kneževiću koji nije bio dostupan za razgovor na ovu temu za Radio Slobodna Evropa.

Odluku da Kneževiću upute zahtjev da se povuče donijeli su 24. aprila lideri parlamentarnih stranaka u Republici Srpskoj, koji su potpisali plan o djelovanju predstavnika tog entiteta u institucijama BiH. O tome će se izjasniti i Skupština RS, 26. aprila, na posebnoj sjednici.

Ustavni sud BiH nadležan je da odlučuje o sporovima između dva entiteta, BIH i entiteta, te sporovima između insitucija BiH, kao i za pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda.

Sporove mogu pokrenuti članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, članovi rukovodstva Parlamentarne skupštine BiH, kao i određeni broj zastupnika u državnom i entitetskim parlamentima.

Ustavni sud BiH nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti. Pozicioniran je kao samostalna i neovisna vlast, koja djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti.

Za razgovor o daljnjem funkcioniranju Suda, u slučaju njegovog odstupanja, nije bila dostupna ni predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić.

Ustavni sud BIH se sastoji od devet sudaca, od čega četiri bira Parlament Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske, a troje međunarodnih predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH.

Ova pravosudna institucija gotovo šest mjeseci radi sa ukupno sedam članova, nakon što su dva suca otišla u penziju. Jedan od njih je Miodrag Simović, sudac kojeg je izabrala Republika Srpska, a koji je u penziji od novembra 2022. godine.

Zbog toga je Knežević ostao jedini sudac iz tog bh. entiteta u Ustavnom sudu BiH.

“Sud funkcionalan i bez suca iz RS”

Po jednog nedostajućeg suca Ustavnog suda BiH trebaju izabrati Zastupnički dom Parlamenta Federacije i Narodna Skupština Republike Srpske. No, mjesecima nakon penzionisanja dvojice sudaca to nije učinjeno.

Suci ostaju na dužnosti do navršenih 70 godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudaca.

Sudac može biti razriješen dužnosti ukoliko to sam zatraži, bude pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu zbog kaznenog djela ili trajno izgubi sposobnost da obavlja dužnost.

Ustavni sud BiH donosi odluke većinom, od najmanje pet glasova, kad je riječ o plenarnim sjednicama. Na tim sjednicama donose se odluke koje se tiču ocjene ustavnosti zakona.

U slučaju da se Knežević povuče, šest sudaca bi, kako kaže Ademović, bilo dovoljno za rad. No, odlučivanje bi moglo biti kompleksnije.

“Što je manje sudija, veća je vjerojatnoća da se ne donese odluka. Kvorum za rad je pet sudija, ali isto tako to je i minimalan broj za donošenje odluka. Nužno je da svih pet glasa sudaca ‘za' određenu odluku”, pojašnjava Ademović.

Akt Pravila Ustavnog suda BiH, koji sadrži odredbe o radu te insitucije, određuje i da plenarnim sjednicama treba prisustvovati bar jedan sudac iz RS i bar tri iz drugog bh. entiteta.

No, Ademović tvrdi da, i u slučaju njihovog odsustva, može biti nastavljen rad, ukoliko se utvrdi da neopravdano izostaju.

“Smatram da odsustvo sudije Kneževića ne bi bilo opravdano, jer u pravnom smislu to aposlutno nije opravdan razlog da ne radi svoj posao”, naveo je.

Podsjeća da je i ranije bilo sličnih zahtjeva prema sucima Ustavnog suda BiH iz Republike Srpske, ali da oni nisu bili “formalizirani i toliko ozbiljni”.

“Bilo je takvih zahtjeva, međutim sudac tada nije postupio po nalogu. Ovo jeste kriza, ali se nadam da će je sud prevazići”, ističe on.

Osim u plenarnom sazivu, Ustavni sud, prema važećim propisima, zasjeda na sjednicama Velikog i Malog vijeća.

Od novembra prošle godine, nema kvoruma od namjanje pet sudaca, za održavanje sjednica Velikog vijeća. Veliko vijeće čine suci koje su izabrali entitetski parlamenti.

Malo vijeće Ustavnog suda odlučuje o privremenim mjerama i odluke donosi jednoglasno. To vijeće čine predsjednik, te dva potpredsjednika, među kojima je i Knežević čije povlačenje traže iz RS.

‘Sud smetnja secesiji'

Profesor Ustavnog prava Kasim Trnka smatra da Ustavni sud BiH i Ured visokog predstavnika (OHR) predstavljaju “posljednju smetnju Dodikovoj secesionističkoj težnji”.

“Zbog toga se trudi da ga onemogući u radu, ukoliko već ne može ukinuti”, kazao je Trnka za RSE.

I Trnka je stava da u slučaju Kneževićevog povlačenja neće biti ugrožen proces donošenja odluka. No, upozorava da bi se mogli očekivati politički pritisci.

“Pošto se kod nas sve gleda politički bilo bi sigurno pritisaka da navodno jedan entitet nije zastupljen u Ustavnom sudu BiH. No, za odlučivanje na plenarnim sjednicama dovoljno pet glasova ‘za’, a ne spominje se entitetska i nacionalna pripadnost sudaca”, kaže Trnka.

Šta je tema rasprave u Skupštini RS?

Pred poslanicima će se 26. aprila naći plan koji sadrži 21 tačku, među kojima je i ona kojom se obavezuju “srpske sudije Ustavnog suda BiH da obustave svoj rad”.

Potpisan je na inicijativu Milorada Dodika, predsjednika RS i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je pod američkim i britanskim sankcijama zbog korupcije i pokušaja urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Dodik je ranije kazao da je smisao plana “zaštita imovine RS kojom se, kako navodi, odražava poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava”.

Raspolaganje državnom imovinom u BiH je zabranjeno do donošenja zakona na državnom nivou, prema odluci koju je 2005. donio tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.

To je nekoliko puta potvrdio i Ustavni sud BiH, time što je stavio van snage zakone kojima je RS pokušao prisvojiti nepokretnu imovinu.

Planom koji su potpisali lideri pojedinih stranaka u Republici Srpskoj predviđeno je povlačenje suca iz tog entiteta, do “donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH”.

Trnka je stava da ne postoji osnov za donošenje ovog zakona čije usvajanje potencira Dodik. Napominje da je rad tog suda već reguliran Pravilima, aktom koji osigurava adekvatan rad i nezavisnost sudaca.

“Time je potpuno učvršćena pozicija Suda. Sistemski gledano ne postoji mogućnost utjecaja na Ustavni sud BiH i Pravilnik je osigurao punu nezavisnost”, kaže on.

Ademović, također, tvrdi da Ustav BiH ne daje osnov da se posebnim državnim zakonom reguliraju sva pitanja funkcioniranja i rada Ustavnog suda.

Ističe da Ustav propisuje mogućnost donošenja zakona koji bi tretirao način izbora sudaca iz međunarodne zajednice. No, kako kaže, ta ustavna odredba podliježe različitim političkim interpretacijama.

“Primarni cilj iz Republike Srpske je da ‘izbace' strance iz Ustavnog suda, koji su trenutno najveći garant njegove funkcionalnosti”, kaže Ademović.

U Ustavnom sudu BiH trenutno ima troje međunarodnih sudaca – iz Švicarske, Albanije i Njemačke.

Odlazak stranih sudija i postavljanje domaćih na njihovo mjesto proteklih godina su tražili političke stranke iz Republike Srpske i Hrvatska demokratska zajednica BiH. Iz ovih stranaka obrazlažu to tvrdnjama da je krajnje vrijeme da institucije BiH i njeni predstavnici preuzmu odgovornost za BiH.

Prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće, a njihovo neprovođenje predstavlja kazneno djelo.

Prema izvještaju Suda, do jula 2022. godine bilo je ukupno 11 neizvršenih odluka iz nadležnosti zaštite ustavnosti. Prema ovom izvještaju, po četiri odluke nisu proveli parlamenti BiH i Federacije BiH, dvije Narodna skupština RS, te jednu Komisija za koncesije.

* Suradnja na tekstu: Ermin Zatega